Pojednostavljivanje postupaka zapošljavanja i, posljedično tome, kadrovsko osvježenje pravosudnih tijela, u temelju je male zakonske reforme koju je ovih dana predstavio ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Radi se o izmjenama tri zakona: o Pravosudnoj akademiji, Zakona o Državnom sudbenom vijeću te Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, koji su veoma važan dio promjena koje za cilj imaju veću efikasnost pravosuđa.

Sasvim konkretno, ubuduće završena Državna škola za pravosudne dužnosnike više neće biti uvjet prvog imenovanja, već određeni broj godina rada na drugim pravnim poslovima.

Liberalizacija zapošljavanja

Na taj način se dosta liberalizira zapošljavanje, a kako u Ministarstvu tumače, to je zato jer nema nikakvog smisla da onaj tko je završio Pravni fakultet i položio pravosudni ispit, po treći put prolazi kroz ono što već dokazano zna.

Zato će Državna škola ubuduće primarno služiti nadogradnji tih znanja, koja su u praksi ionako već »istesana«. Osim toga, zakoni se neprestano i mijenjaju zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a, pa će se ta dodatna edukacija buduće odnositi na novele zakona, a ne ono što pravosudni djelatnici već imaju položeno kroz fakultet ili pravosudni ispit.

Oni koji žele postati suci ili državni odvjetnici više nemaju obavezu završavanja te Državne škole u trajanju od jedne godine, kaže Damir Habijan.

– Umjesto toga, dovoljno je da imaju dvogodišnje iskustvo savjetnika u pravosudnim tijelima, ili kao odvjetnički vježbenici ili javnobilježnički savjetnici, objašnjeno je. Dakle, praksa će služiti kao dovoljan test rada za ovu struku.

Državna škola za pravosudne dužnosnike ubuduće će se baviti stručnim usavršavanjem i dodatnim obrazovanjem pravosudnih dužnosnika kojima će biti potrebna neka nova znanja.

Kao primjer, navodi se Zakon o provedbi Akta o umjetnoj inteligenciji, koji predviđa novo kazneno djelo – dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije, što će prije ili kasnije biti jedan od predmeta na sudu, upozorio je ministar Habijan.

No, ako gledamo materiju na Pravnom fakultetu ili pravosudnom ispitu, to nigdje niste učili niti itko zna u ovom trenutku gdje je doseg umjetne inteligencije, kaže.

Damir Habijan / Foto Davor Kovačević

Dosad je pohađanje Državne škole uz rad predstavljalo dodatno opterećenje, a obveza njezina pohađanja samo je odgađala ulazak u sustav.

– To je veliki problem zbog nepovoljne dobne strukture pravosudnih dužnosnika, smatra ministar.

Predloženim izmjenama propisuje se da će uvjet za imenovanje pravosudnih dužnosnika, odvjetnika, javnih bilježnika i javnobilježničkih predsjednika biti najmanje dvije godine rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, odvjetničkog vježbenika ili javnobilježničkog savjetnika, kao i najmanje pet godina rada nakon položenog pravosudnog ispita na drugim pravnim poslovima.

Vrednovanje dužnosnika

Vrednovanje pravosudnih dužnosnika temeljit će se na ocjeni obnašanja dužnosti s najviše 200 bodova te razgovoru s članovima vijeća s najviše 20 bodova. Za ostale kandidate vrednovanje će se provoditi prema uspjehu na pravosudnom ispitu s najviše 100 bodova, ocjeni rada savjetnika u pravosudnim tijelima s najviše 100 bodova ili uspjehu na posebnoj pisanoj provjeri pred vijećem s najviše 100 bodova, kao i razgovoru s članovima vijeća s najviše 20 bodova.

Sve su ovo jako dobre vijesti za mlade koji žele ući u sustav pravosuđa, gdje je dosad dobna struktura, posebno u sudstvu, bila posebno visoka. Čak 70 posto pravosudnih dužnosnika danas je oko 60. godine života, a samo je sedam posto mladih ljudi do 40 godina života.

Kad je riječ o sucima, čak 70 posto je već prešlo 50. godinu života, i tek ih je 6 posto ispod 40 godina. Uz to, ukupan broj sudaca je u deset godina i bitno pao, s oko 1.900 na 1.600, pa u pravosuđu doslovno nedostaje ljudi, a posebno mlađih ljudi.

Na sve ovo upozoravao je po preuzimanju svoje dužnosti i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, i dosta je njegovih javno iznesenih primjedbi u Ministarstvu uvaženo kod izmjena ovog seta zakona, koji se tiču i samog državnog odvjetništva.