RIJEKA – Nastavi li se i dalje mjera 50-postotnog umanjenja zakupnine za one subjekte koji u gradskim poslovnim prostorima obavljaju djelatnost trgovine na malo knjigama, Grad Rijeka bi na godišnjoj razini izgubio oko 141.000 eura, zaključak je to Grada Rijeke i razlog zbog kojega se ta mjera donesena još 2012. godine u trenucima nestabilne ekonomske situacije, koja je snažno zahvatila i nakladničko-knjižničarski sektor, sada ukida.

Mjerom koja je donesena u ekonomskoj situaciji kad je nakladničko-knjižničarskom sektoru trebala financijska podrška u vidu olakšica, Grad Rijeka je od 2012. godine, od kad se ta mjera provodi, do konca prošle godine ostao bez 1.500.000 eura, odnosno ukupno bez 1.542.260 eura, zbog čega je Grad na temelju konzultacija s nadležnim gradskim odjelom mjeru umanjenja zakupa u gradskim prostorima koji provode djelatnost trgovine na malo knjigama odlučio ukinuti, dok mjera za one koji se bave prodajom rabljenih knjiga, za antikvarijate, ostaje.

Foto:Dean Miculinić

S obzirom na to da je gradonačelnica Iva Rinčić istaknula kako poslovanje u nakladničko-knjižničarskom sektoru trenutačno možda nije onako ugroženo kako je bilo u vrijeme donošenja spomenute mjere te naglasila kako se nedavno donesena odluka o ukidanju mjere može i promijeniti, komentar na odluku Grada Rijeke o ukidanju mjere za umanjenje zakupa, pitali smo one na koje se ta mjera i odnosi – prije svega na V.B.Z. koji u našemu gradu ima nekoliko knjižara, od čega dvije u gradskim poslovnim prostorima, zatim Edit Rijeka, Nakladu Val, Verbum, Školsku knjigu te Znanje – a u nastavku donosimo njihove komentare.

Osjetljive djelatnosti

Da bi nova odluka mogla ugroziti knjižare u centru Rijeke smatra Dragan Ogurlić, direktor Naklade Val, koji ističe da je sastanak s gradonačelnicom potreban, »jer suprotno procjeni da je ‘opasnost prošla’ i da knjižare posluju znatno bolje nego prije, to ipak nije slučaj«.

– Knjižarstvo i izdavaštvo i dalje su vrlo osjetljive djelatnosti – knjiga je lijepa i vjerujemo još uvijek potrebna, ali nije naročito profitabilna djelatnost. Odluku gradonačelnice od 23. prosinca 2025. o povećanju dosadašnjeg načina zakupnine za djelatnost trgovine na malo knjigama u gradskim poslovnim prostorima smatram štetnom po djelatnost i donesenom naprečac, bez konzultacija s knjižarima, kaže.

Dragan Ogurlić

Da su konzultacije s knjižarima potrebne uvjerio se i bivši gradonačelnik, napominje Ogurlić, koji je mjeru umanjenja zakupa planirao ukinuti, no upravo nakon sastanka s njiima, kad mu je direktor većeg knjižarskog lanca rekao da bez povlastice umanjenja zakupa nema interesa i dalje držati knjižaru na Korzu sa sedam ili osam zaposlenih i poslovati s gubitkom, a slično su rekli i drugi, od te je mjere na kraju i odustao.

– Ovdje se radi o mjeri smanjenja zakupnine u ukupnom iznosu od oko 100 tisuća eura godišnje, što se višestruko vraća kroz poslovanje knjižara i zapošljivost. Zahvaljujući ovoj mjeri, koju su kasnije preuzeli i drugi hrvatski gradovi te sačuvali svoje knjižarske prostore, u Rijeci je u zadnjih deset godina zatvorena samo jedna knjižara, Ribook 2019.. Taj je prostor bio u vlasništvu države i do današnjeg dana zjapi prazan, s natpisom »iznajmljuje se«, kazuje Ogurlić, čija Knjižara Val, koja prodaje isključivo knjige, nije na Korzu i jedina nije u prizemlju, već na drugom katu zgrade, na adresi Ulica Ivana Zajca 20, u prostoru negdašnjeg Izdavačkog centra Rijeka.

Kulturni prostori

Odluku Grada Rijeke o povećanju zakupnine za djelatnost trgovine na malo knjigama zabrinjavajućom, »osobito u kontekstu stvarnog stanja u kojem se nalazi nakladnička i knjižarska djelatnost, ne samo u Rijeci nego i u cijeloj Hrvatskoj« doživljava i direktor Znanja Zvonimir Čimić, koji naglašava kako »knjižare poput Znanja nisu samo prodajna mjesta, nego kulturni prostori koji desetljećima sudjeluju u oblikovanju identiteta grada, poticanju čitanja i javnog kulturnog života«, pa se »takva djelatnost ne može promatrati isključivo kroz tržišnu logiku najma poslovnih prostora«.

– Smanjenje zakupnine za knjižare doneseno je 2012. godine s vrlo jasnim razlogom: već tada je bilo evidentno da je poslovanje »klasičnih knjižara«, s obzirom na niske marže, pad kupovne moći građana i promjene na tržištu knjige, postalo teško održivo. Ti se razlozi u međuvremenu nisu smanjili, naprotiv, dodatno su se produbili što je kulminiralo propašću najvećeg knjižarskog lanca Hrvatske 2017. godine. Danas poslujemo u okolnostima znatno viših troškova energenata, rada i distribucije, uz tržište koje se dugoročno smanjuje. Vraćanje zakupnine na razinu prije 2012. godine, odnosno povećanje za 50 posto u praksi predstavlja ozbiljan udar na održivost poslovanja. U tom je kontekstu dodatno problematično što se knjižare pritom svrstavaju među djelatnosti koje se primarno bave prodajom drugih proizvoda, iako je knjiga temeljna i dominantna djelatnost, dok se istodobno za antikvarijate zadržava povlašteni status. Takva razlika u tretmanu teško je razumljiva s aspekta kulturne politike, kaže. Konkretno, napominje kako se radi »o povećanju fiksnih troškova koje knjižara ovakvog tipa ne može apsorbirati bez ozbiljnih posljedica«.

Zvonimir Čimić. Photo: Petar Glebov/PIXSELL

– Na mjesečnoj i godišnjoj razini to znači znatno opterećenje koje se neminovno odražava na broj zaposlenih, opseg ponude i programe koje provodimo, a nažalost, u konkretnom slučaju vrlo vjerojatno dovodi i u pitanje daljnji opstanak naše najveće knjižare u Rijeci. Ako Grad Rijeka želi očuvati svoju kulturnu prepoznatljivost, tada mora prepoznati knjižare kao dio javnog interesa, a ne tek kao još jednu komercijalnu djelatnost, ističe Čimić te dodaje kako se nada da će se uz otvorenu komunikaciju »pronaći modalitet zadržavanja dosadašnjih popusta«.

Civilizacijski doseg

O nedavnoj odluci Grada kojom se cijena zakupnine vraća na stanje prije 2012. godine, pa bi knjižare u gradskim prostorima trebale plaćati punu cijenu najma, slično misli i Mladen Zatezalo, direktor V.B.Z.-a, nakladnika koji u našemu gradu ima tri knjižare. Od tri V.B.Z.-ove knjižare dvije su na Korzu, a jedna od tih tri, ona u prostoru Karoline Riječke, ujedno je i najveća riječka knjižara koja, iako je otvorena prošle godine i još se uvijek nalazi u fazi uhodavanja, kako kaže Zatezalo, »u vrlo kratkom razdoblju postala je prepoznatljivo mjesto kulturnog života i okupljanja građana« – prostor u kojem su prošle godine održani festival Vrisak te više od trideset drugih književnih i umjetničkih događanja, uključujući gostovanja domaćih i stranih autora te brojni programi za publiku – a »takav opseg i kontinuitet kulturnih aktivnosti moguć je isključivo uz dugoročnu podršku Grada i gradskih kulturnih institucija«.

– Rijeka je grad s iznimno bogatom knjižarskom mrežom u samom užem centru, što je rijetkost ne samo u Hrvatskoj, nego i šire. Riječ je o vrijednosti i civilizacijskom dosegu koji je Rijeku jasno pozicionirao kao grad koji ozbiljno drži do kulture i na koji bi građani s pravom trebali biti ponosni. Mjera koja je bila na snazi proteklih trinaest godina zasigurno je značajno pridonijela očuvanju takve knjižarske mreže, zbog čega nam je žao što je donesena odluka o njezinu ukidanju. Dodatno, smatramo važnim istaknuti da je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske upravo ove godine nagradilo tri knjižare i antikvarijat iz Rijeke, što predstavlja snažnu i neovisnu potvrdu da se razvoj riječke knjižarske mreže odvija u dobrom i prepoznatom smjeru, tumači Zatezalo te skreće pažnju na činjenicu da je V.B.Z. »nakladnik koji niz godina u kontinuitetu objavljuje brojne riječke autore, što također proizlazi iz dugogodišnje i promišljene gradske kulturne politike«.

Uz to, pojašnjava dalje, »gotovo tri desetljeća V.B.Z. aktivno surađuje s Gradom Rijekom, kako na razvoju mreže knjižara, tako i na razvoju književnih programa i festivala«.

– Takvi rezultati ne bi bili mogući bez kontinuirane i otvorene komunikacije, pa nas stoga žalosti što smo odluku o udvostručenju zakupnine doznali putem medija, a ne kroz izravni dijalog. Odluka o ukidanju mjere kojom se zakupnine umanjuju za 50 posto – što u praksi znači povećanje zakupnine za 100 posto u odnosu na iznos koji se trenutačno plaća – donesena je u razdoblju koje je za knjižarsku i izdavačku djelatnost iznimno zahtjevno. Posljednjih godina bilježimo snažan rast troškova proizvodnje i poslovanja, uključujući cijene papira i tiska, logistike, opreme i općih operativnih troškova, dok cijene knjiga za krajnje kupce u pravilu nisu rasle istim intenzitetom te su uglavnom ostale na razinama iz prethodnih godina. U takvim okolnostima, ovako značajno povećanje fiksnih troškova predstavlja ozbiljan udarac na održivost poslovanja knjižara. U novonastalim okolnostima, V.B.Z. će, nažalost, morati razmotriti isplativost daljnjeg poslovanja svojih knjižara u Rijeci, uključujući i mogućnost donošenja teških odluka o njihovoj budućnosti, naglašava Zatezalo te dodaje kako vjeruje da »postoji prostor za razgovor i ponovno razmatranje ove odluke«, pa se nada da će »Grad Rijeka i dalje prepoznavati knjižare kao strateški važan element kulturnog identiteta grada«.

Školska knjiga: Nesaglediva šteta kulturnom životu grada

Odlukom o povećanju cijene zakupnine zabrinut je i nakladnik Školska knjiga koji smatra da »knjižare nisu obični komercijalni prostori, već važan dio kulturnog, obrazovnog i društvenog života«, a ovaj »neočekivan potez gradskih vlasti ugrozit će opstanak riječkih knjižara i istjerati ih iz središta grada«.

– Postavlja se pitanje kakvu poruku šalje Grad Rijeka kad upravo knjižarama otežava opstanak umjesto da štiti i potiče njihovu djelatnost. Ako gradske vlasti žele poticati čitanje, znanje i kulturu, tada knjižare u Rijeci trebaju biti partneri kao što su to bile dosad. Upravo je Grad Rijeka bio uzor cijeloj Hrvatskoj kad su 2012. godine uvedene mjere umanjivanja zakupnine riječkim knjižarama za 50 posto, što je zaustavilo propadanje knjižarske mreže i spriječilo iseljavanje knjižara iz središta grada, napominju. Nadalje, knjižarska se djelatnost, ističu, »ne može uspoređivati ni tržišno natjecati s profitabilnim djelatnostima«.

– Knjižare su kultna mjesta grada, mjesta susreta i protoka ideja te važan dio kulturnog identiteta. Jednako tako knjižare su izlog nakladničke djelatnosti, pa je ukidanje dosadašnje poticajne i hvalevrijedne mjere ujedno i udar na hrvatske nakladnike, a ne samo na knjižare. Ova će odluka nanijeti nesagledivu štetu riječkim knjižarama, nakladnicima i kulturnom životu grada. Stoga pozivamo gradske vlasti da preispitaju svoju odluku i pronađu rješenje koje neće dugoročno osiromašiti kulturnu ponudu Rijeke, poručuju iz Školske knjige.

Foto:Dean Miculinić