Foto Arhiva/NL
Bruno Grgurić, Đelo Hadžiselimović i Darko Duda razrađuju koncept dokumentarne serije posvećene filmovima snimljenim u Hrvatskoj. Koncept će svoje prve rezultate pokazati već u idućoj godini
povezane vijesti
Zna se da je za Dubrovnik nakon »Igre prijestolja« čulo pola svijeta – već popularnom gradu posjećenost je zbog poznate serije toliko buknula da danas filmski turizam čini oko 20 posto cjelokupnog turizma grada. Ali iako se o »King’s Landingu« nekako najviše priča, ovaj spoj fantastike i zapanjujuće lokacije samo je jedan od onih koje su Hrvatsku zauvijek unijele u nezaboravne scene Hollywooda.
Štoviše, broj filmskih lokacija u ovoj lijepoj i raznovrsnoj zemlji samo raste, a kada bismo pokušali nabrojati sve filmske lokacije na kojima su ordinirali filmaši svjetskog glasa – malo tko bi mogao. Bilo bi možda bolje kada bi postajao jedan sistem koji će spojiti i stvarne lokacije, i filmske scene, i informacije o filmu ili seriji, a uz kojeg će svaki zaljubljenik u film koji kroči u Hrvatsku dobiti sva ova znanja nadohvat ruke. Tu su ideju slijedili, i vrlo su blizu njezinoj realizaciji, iskusni filmaši domaće scene koji se u svom portfelju mogu pohvaliti (ali se ne hvale) mnogobrojnim svjetskim suradnjama.
INFORMATIVNE PLOČE
Projekt nazvan »Hrvatski Hollywood« osmišljen je kao interaktivan sustav koji će spojiti Hrvatsku, Hollywood, želju za znanjem, povezivanje umjetnika i turizam. Iza projekta stoje Bruno Grgurić, Đelo Hadžiselimović i Darko Duda.
– Ideja je nastala prije nekih šest, sedam godina, kad smo kolege Darko, Đelo i ja razrađivali koncept dokumentarnog filma, odnosno dokumentarne serije. Đelo je tada spomenuo koliko se zapravo filmova snimalo kod nas i predložio da bi bilo zanimljivo napraviti seriju pod nazivom Hrvatski Hollywood, objasnio nam je redatelj i producent Bruno Grgurić.
Serija se, doduše, nije realizirala — ispriječila se pandemija, ali im je zato dala vremena za razmišljanje. Tako se serija pretvorila u puno širi koncept koji će svoje prve rezultate pokazati već u idućoj godini. Tako će prva informativna ploča biti postavljena tijekom 2026. godine, ali lokacije prvih par komada zasad su tajna.
– Ne želimo trčati pred rudo dok se zaista ne realizira. Krenuli smo analizirati gdje je što snimano, koje su se lokacije pojavljivale u filmovima, tko je tamo glumio i koji su režiseri radili. Pitali smo se: zašto ne bismo označili pojedine lokacije na kojima su nastajali poznati filmovi? To bi bilo zanimljivo putnicima, namjernicima, turistima, objasnio je Grgurić.

Darko Duda i Bruno Grgurić
A onda su otišli i korak dalje: pokazati kako je određena scena izgledala u originalnom filmu. Tako su se odlučili za informativne ploče s podacima o filmu i QR kodom koji vodi u digitalni sadržaj. Bazu se može pretraživati po lokacijama ili po filmovima.
– Riječ je o vrlo velikom projektu, jer u Hrvatskoj postoji ogroman broj lokacija na kojima su snimani filmovi. Uzmimo samo Rijeku: malo ljudi zna da je »Put oko svijeta u 80 dana« sniman upravo ovdje, ili da su »Vjetrovi rata« s legendarnim Robertom Mitchumom snimani u Osijeku, Zagrebu i drugim gradovima. Među njima je Rijeka, a brod Uragan koji stoji na Molo longu korišten je u scenama iz filma. Imamo iznimno bogatu filmsku povijest, a mnogi su naši filmski djelatnici još uvijek među nama i mogu svjedočiti o tome, naglasio je.
LOKACIJA – MALI PROJEKT
Upravo zbog veličine i složenosti projekta, trojica filmaša i njihov prošireni tim stručnjaka ne mogu ga izvesti samostalno. Zato su u dogovorima i pregovorima sa svima koji su važni za realizaciju — od glumaca i filmskih djelatnika do režisera. Nadalje, za svaki su korak potrebne dozvole. Naprimjer, do filmskih materijala ne može doći tek tako, a o informativnim pločama odlučuju jedinice regionalne i lokalne samouprave. Svaka lokacija ima posebne uvjete pa je tako i svaka pojedina lokacija mali projekt za sebe.
U te male projekte dobrodošli su lokalni dionici – kulturna društva, udruge raznog tipa koje bi mogle stvoriti zanimljiv i interaktivan sadržaj kao što su vođene ture, simulacije scena, edukativni sadržaji ili radionice. Ideja je puno, samo treba biti kreativan.
Što se tiče financiranja, projekt ima podršku lokalne samouprave i djelomično filmske industrije. O projektu su informirali i Hrvatski audiovizualni centar, a u budućnosti će aplicirati na natječaje Ministarstva kulture i medija, europskih fondova i turističkih zajednica.
– Projekt je svima iznimno zanimljiv, ne samo akterima u filmskoj industriji. Čini nam se kao klasična win–win situacija: lokacija promovira film, a film promovira lokaciju. To je u interesu svima, vjeruje Grgurić.
FILMSKI RADNICI
Takvo jedno veliko znanje i iskustvo na jednom mjestu ne može proći bez razmjene znanja i iskustva. Začetnici su Hrvatski Hollywood zamislili kao živi organizam i početak puno veće priče pa će tako biti i prostor za edukaciju i suradnju mladih i onih iskusnijih filmaša.
– Razmišljamo upravo o tome kako uključiti mlade, potencijalno velike buduće filmaše, i kako ih povezati s ljudima koji su već duboko u industriji i mogu im pomoći isplivati na površinu. Kod nas se filmovi snimaju praktički svake godine i bilo bi krasno spajati nove generacije s iskusnim ljudima, jer nam kronično nedostaje filmskih radnika, dobrih filmskih radnika, u svim segmentima. Oni su danas itekako traženi, otkrio je planove.

Photo: Slaven Branislav Babic/PIXSELL
Pod time nije mislio da naši filmski radnici nisu dovoljno dobri, nego da ih jednostavno ima malo. Ali se zato dobro snalaze.
– Snalaze se generalno jako dobro. Morali su u jednom trenutku sve graditi iznova, pogotovo nakon što se raspao sustav u kojem je nekoć sjao Jadran film. Kada govorimo o najsvijetlijim trenucima hrvatskih koprodukcija, mislim na dane kad je Jadran film bio najjači, a statistike pokazuju da još nismo nadmašili te brojke, dodaje.
Možda mnogi ne znaju, ali Clint Eastwood je snimao u Hrvatskoj, napominje redatelj. Njegov film »Zlato za odvažne« većinom je sniman u Istri, a ratne scene u Vižinadi realizirane su na pravim objektima koji su se u to vrijeme doista rušili – prizor gotovo nezamisliv danas. Ti dani i dalje se obilježavaju: lokalne udruge kostimiraju se u američke i njemačke vojnike i rekreiraju filmske scene, pokazujući kako filmska tradicija može postati važan turistički i kulturni sadržaj. Začetnici Hrvatskog Hollywooda nadaju se da bi i druge regije mogle prepoznati sličan potencijal.
NEDOSTATAK STUDIJA
Novija filmska ostvarenja također su pronašla svoj put u Hrvatsku. Film »Čuvaj me s leđa 2« sniman je u nekoliko lokacija, uključujući Rovinj, Rijeku, Zagreb, pa čak i malu općinu Pisarovina. Tamo je tijekom Domovinskog rata izgrađena drvena kapelica koja je godinama stajala neiskorištena, no produkcija ju je odabrala za jednu od filmskih scena, dajući joj sasvim novu ulogu, objasnio nam je Grgurić.
– Treba samo malo osvježiti tu svijest i podsjetiti što je sve kod nas rađeno. Definitivno mislim da puno stvari može zaživjeti, vjeruje.
Uz našeg sugovornika Bruna Grgurića i Darka Dudu, jedan od začetnika ideje je legenda filmskog i TV-svijeta Đelo Hadžiselimović.
– Ne bih se mogao sjetiti ni jedne druge osobe koja je veća živa enciklopedija od Đela. Kroz njegove ruke su u posljednjih 40 godina prošli praktički svi filmovi koje smo mogli pogledati na televiziji, kao i dokumentarci. Lako je kad je Đelo tu jer sve što nam treba – pitamo Đelu, a Đelo ima odgovor na sve, kaže Bruno i dodaje da je Hadžiselimović praktički lokomotiva cijele, ali zajedničke, priče.
– Da nas sada pitate tko se čega sjetio, vjerojatno nitko od nas ne bi znao. To je stvarno jedna zajednička ideja koju smo skupa gradili, dodaje.
Iako se hrvatska filmska industrija itekako razvija i može ju se nazvati ozbiljnom, Grgurić ponavlja da nam nedostaje filmskih radnika s velikim iskustvom. Prije tridesetak godina, na sceni su radili profesionalci s ogromnim iskustvom na svjetskom filmu, a to je nešto što se sada iznova mora graditi.
– Treba nam ekipa koja može podržati blockbustere, a nedostaje nam i filmski studio. Studio je trenutno najveći problem. Konstatno se o njemu priča, postoje nekakvi planovi, ali to pitanje ipak trebate usmjeriti nekom drugom, kaže.
Netko drugi je država ili privatni investitori. Pitanje je koliko država prepoznaje filmski studio kao strateški prioritet. Po Grgurićevom mišljenju, studio je vrlo važan strateški projekt, a na pitanje s čije će strane doći, nema jednostavnog odgovora. Ali čini se da idemo prema tome – bio on veliki i središnji, ili u obliku manjih, privatnih.
HOĆE LI HRVATSKA IKAD
GLUMITI HRVATSKU?
U domaćoj se filmskoj sferi već godinama vrti ista rečenica: »Rijeka je glumila Pariz.« I doista, hrvatske lokacije najčešće predstavljaju neke druge gradove i države. Vis je, primjerice, u Mamma Miji postao Grčka, a brojni su domaći krajevi na filmskom platnu bili »negdje drugdje«. Pitanje koje se onda prirodno nameće glasi: kada će Hrvatska na filmu napokon postati – Hrvatska?
Grgurić podsjeća na primjere poput Malte, koja kroz veće porezne povrate sustavno potiče produkcije da koriste njezine lokacije, ali pod uvjetom da Malta glumi Maltu. To pokazuje da se radi o prije svega institucionalnoj odluci. Riječ je o strateškom pitanju: što je državi korisnije? Ulagati u vlastitu turističku promociju kao destinaciju, ili smanjiti porez velikoj produkciji koja bi zauzvrat prikazala Hrvatsku kao Hrvatsku i time proizvela globalni promotivni učinak?
Moć filmskog turizma je ogromna, a publika vrlo rado putuje na lokacije koje su vidjeli na ekranu. Još kad bi se zemlja uspjela brendirati pod svojim imenom, onda bi i Kvarner, Istra, Gorski kotar ili Slavonija jednog dana također postali prepoznatljive kulise u kojima Hrvatska igra samu sebe – i u kojima se stvaraju novi valovi filmskih i turističkih priča.
NEKI PRIMJERI LIJEPE NAŠE NA EKRANU KROZ DVA STOLJEĆA
»Zlato za odvažne« (1970.) — uloga: ulice Vižinade (Istra) koje su u filmu glumile »francuski gradić«; većina uličnih scena snimana je u Vižinadi
Serijali »Winnetou« (1960-ih) — snimani su na više lokacija u Hrvatskoj: Paklenica (Starigrad), Plitvice, kanjon Zrmanje, Velebit, Grobničko polje, Platak i slične prirodne lokacije koje su glumile Divlji zapad
»Put oko svijeta u 80 dana« (TV miniserija, 1989.) — Rijeka je glumila Pariz, a snimalo se i na drugim dijelovima Kvarnera
»Mamma Mia! Here We Go Again« (2018.) — velik dio snimanja odrađen je na otoku Visu: Komiža, Stiniva, Barjoška/Barjaci i okolne uvale i mjesta na Visu
»Star Wars: Posljednji Jedi« (2017.) — Dubrovnik je služio kao vanjska lokacija za grad Canto Bight (snimano na Stradunu, Banje beach, oko Kneževog dvora/Kneževog atrija i ostalim dijelovima stare gradske jezgre).
»Igra prijestolja« (2011.–2019.) — višegodišnje snimanje HBO-ove serije u Hrvatskoj, najznačajnije u Dubrovniku (King’s Landing), ali i u nekim drugim dalmatinskim lokacijama