Karijerni jubileji

Pola stoljeća darovano glazbi. Maestro Darko Čargonja u subotu u Čavlima ima obljetnički koncert

Filip Brnelić

Privatni album

Privatni album

teta bi bilo da koncert ne poklonim ljudima, prijateljima i suradnicima koji me prate, kaže maestro Darko Čargonja



Šezdeset godina života, 50 godina bavljenja glazbom, 40 godina umjetničkog rada – brojke su koje će ove subote, 25. listopada, stati u obljetnički koncert Darka Čargonje. Koncert će u Domu kulture Čavle započeti u 20 sati, a pod dirigentskom palicom maestra nastupit će ansambli pod njegovim ravnanjem – Glazbeno društvo »Spinčići« Kastav i mješoviti pjevački zbor Castrum Čavle koji će, kao i gosti Karin Kuljanić i Robert Grubišić te pijanistica Tanja Butković Verzon, uveličati jubileje i bogatu glazbenu karijeru jednog od najistaknutijih suvremenih baštinika istarsko-primorskog glazbenog izričaja.


Darko Čargonja, glazbenik, dirigent i predani čuvar glazbene tradicije našeg kraja, nada se kako će koncert zadovoljiti svačiji ukus.


– Mislio sam, već kad vodim ta dva ansambla, zašto ne obilježiti ove okrugle obljetnice koncertom. Za par godina idem u penziju i šteta bi bilo da koncert ne poklonim ljudima, prijateljima i suradnicima koji me prate. Ipak je to duga karijera, 40 godina se bavim vođenjem ansambala. Gledao sam da koncertni repertoar prilagodim publici. Bit će tu klasike, duhovnih pjesama, klasično zborskih, malo Ronjgova i Kaplana, obrada evergreena, domaćih stvari, rocka. Moram zahvaliti Općini Čavle koja nam je puno pomogla u organizaciji, i supokroviteljima Gradu Kastvu i Primorsko-goranskoj županiji, najavljuje maestro Darko Čargonja.


Od Hreljina do Kastva




Nastavnik glazbene kulture, profesor glazbene umjetnosti, svirač orkestra HNK-a Ivana pl. Zajca, glazbeni urednik na Radio Rijeci, član ratnog orkestra Hrvatske vojske, dirigent na festivalima Melodije Istre i Kvarnera, županijski savjetnik za kulturu i dopredsjednik Čakavskog sabora samo su neke od djelatnosti, radnih mjesta i funkcija koje je Čargonja obavljao tijekom svog života obilježenog glazbom.


Obostrana ljubav službeno je započela 1975. godine, kada je kao dječak pristupio Limenoj glazbi Trsat.



– Svirao sam doboš, kad je trebalo i veliki bubanj i činele, a moj otac bio je kapelnik Trsatske glazbe i profesionalni muzičar. Iako sam sa šest godina počeo svirati klavir, to mi nije išlo jer je trebalo vježbati, a poslije udaraljki jako mi se dopala truba. Na trubi sam završio i srednju glazbenu školu, a u to vrijeme i kasnije imao sam privilegij učiti od naših bardova istarsko-primorske glazbe – Slavka Zlatića, Josipa Kaplana, Nella Milottija i Dušana Prašelja, skladatelja koji su nastavili rad Ivana Matetića Ronjgova, navodi maestro, koji će koncertom obilježiti i četiri desetljeća bavljenja umjetničkim radom. Prvi sastav kojeg je predvodio kao stipendist tadašnje Općine Rijeka bio je zbor »Josip Žeželić Nandov« iz Čavala, a ubrzo je preuzeo dirigentsku palicu Mješovitog pjevačkog zbora Sloga Hreljin koju je držao do 2011. godine.


– Kada su me zvali u Hreljin, zbor Sloga je uz Jeku Primorja bio jedan od naših najbrojnijih, u njemu je pjevalo 80 ljudi. Kako sam imao malo staža i bio sam mlad, bila je velika odgovornost doći pred toliko pjevača od kojih je većina bila srednjih godina. Na kraju sam tamo bio 24 godine, blizu pola mog života. Bili smo na gostovanjima i natjecanjima, obišli smo pola Europe, tako da imam predivne uspomene, kaže Čargonja.


Kroz desetljeća vodio je i Limenu glazbu Marinići te pokrenuo i dirigirao zborom Ronjgi koji je od 2011. do 2019. djelovao pri Ustanovi »Ivan Matetić Ronjgov«, kojoj je Čargonja i danas ravnatelj.


Profesionalnost u amaterizmu


Puhačkim orkestrom Glazbenog društva »Spinčići« Kastav dirigira od 2016. godine, a Mješoviti pjevački zbor Castrum Čavle osnovao je i vodi od 2022. godine.



– »Spinčići« su tada imali 20-ak članova, a onda smo vratili neke starije glazbenike, a sada smo preko internog glazbenog tečaja članstvo proširili na njih 50-ak. Sve smo modernizirali, sada smo na poluprofesionalnoj razini. Sviramo i zvučimo drukčije nego su to limene glazbe nekad radile, instrumenti i glazbenici su kvalitetni, završili su glazbene škole i tečajeve, znaju čitati note. Imamo puno mladih i to nam je garancija da ćemo ići i dalje, samo treba biti uporan. Što se Castruma tiče, nakon gašenja Ženskog pjevačkog zbora Korezin i klape Grobnik na Čavlima nije bilo ničeg, a interesa za grupnim pjevanjem je bilo. Nakon razgovora s načelnicom Ivanom Cvitan Polić i poziva prijatelja i pozvanika okupili smo 12-13 pjevačica i pjevača, sve ljudi koji su nekad pjevali u zborovima. Danas nas ima 25 i zadovoljan sam kako nam u Castrumu ide, govori Darko Čargonja i dodaje kako je repertoar zbora raznolik. Grobničani pjevaju istarsko-primorske, folklorne, duhovne pjesme i crnački gospel, ali i zabavnu i pop glazbu, sve što je uhu lijepo čuti.


– Svatko daje svoje prijedloge, a ja ih u principu sve prihvaćam. Ipak, ne podilazim baš u tolikom smislu da idemo u krajnosti, tu se mora raditi u određenim formama da se zboristi »ne štufaju«. Kod amatera je uvijek prisutna mogućnost da do zadnjeg dana ne znaš s kim raspolažeš, da ljudi odustanu, ali zato moraš napraviti klimu odgovornosti. Za jedno takvo društvo najbitnija je dobra klima, da se ljudi slažu da imaju interese i motivaciju. Nekad se na amaterizam gledalo drukčije, ali danas gdje god nastupaš ljudi te doživljaju profesionalno, i ti moraš sebe dati maksimalno, ističe maestro.


Glazba je ljubav


Kao dugogodišnji čelnik Ustanove »Ivan Matetić Ronjgov«, točnije od 2008. godine kada je postao ravnatelj, Darko Čargonja predvodi rad koji je rezultirao sistematizacijom i digitalizacijom ostavštine i građe Ivana Matetića, kao i drugih velikana istarsko-primorskog izričaja. Ustanova, u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka, trenutno radi na projektu digitalizacije i objavljivanja kompletne audioarhive koju posjeduje, a ravnatelj se nada kako će pronaći svog nasljednika koji će prepoznati važnost čuvanja i promocije istarsko-primorskog glazbenog nasljeđa.


Ipak, teško je očekivati da će u mirovini zbilja mirovati i da ga ljubav prema glazbi neće tjerati na daljnji rad i angažman.


– Ja u biti volim svaku muziku, ali u principu volim slušati big bendovske stvari, veće produkcije. Ray Conniff, Glenn Miller i slično, to mi je gušt odslušati, to me opušta. Volim poslušati i klasiku, volim zakantat klapski, ma sve. Sviram doboš, trubu, u svim limenim instrumentima se mogu snaći, sviram klavir, prčkam po gitari. Uglavnom sam dosad radio aranžmane i obrade za zbor, a kada budem imao vremena, u penziji, nije isključeno da neću ući i u skladanje i autorstvo, time se baš nisam uspio baviti, zaključio je maestro Čargonja.