Gotovo četvrtina građana u Njemačkoj vjeruje da njemačkom politikom upravljaju „tajne sile“ a petina je uvjerena da masovni mediji „sustavno lažu“ stanovništvu. To su samo neki od rezultata Monitora demokracije, istraživanja Sveučilišta Hohenheim u Stuttgartu, piše Deutsche Welle (DW). Istraživači ne dvoje da je ovakav zabrinjavajući broj stanovnika koji se nasukao na teorije zavjere pretežiti rezultat pomahnitalog trenda populizma u politici. Iako je sasvim legitimno i važno za demokraciju i vladavinu prava propitivati koliko su izabrane političke elite i ekonomski subjekti pod utjecajima vanjskih ili unutarnjih faktora, s vremena na vrijeme razotkrivenih upravo u istraživačkim tekstovima novinara, paradoks je u tome što promicateljima populizma nisu potrebni dokazi i činjenice za vlastiti narativ nego apriori sijanje straha i moralne panike kod pojedinaca za prikupljanje političkih bodova i preuzimanje političke moći. Indikativno je da su im mediji oboružani potrebnim alatima za otkrivanje političkog podzemlja zapravo smetnja, pokazalo je istraživanje.

DW navodi da je za potrebe ispitivanja komunikolog i politolog Frank Brettschneider analizirao u reprezentativnoj anketi populizam, teorije zavjere, zadovoljstvo demokracijom i povjerenje u političke institucije. Anketni institut Forsa anketirao je u kolovozu i rujnu 4.057 njemačkih građana.

Komunikolog i politolog Frank Brettschneider / Foto: Südwestrundfunk (SWR) /Germany public broadcaster

Brbljanje o strancima

Kako bi se utvrdilo koliko je populistički svjetonazor raširen u stanovništvu, ispitanicima je predstavljeno 18 tvrdnji. Neke od njih sadržavale su elemente teorija zavjere. Ispitanici su trebali navesti u kojoj se mjeri slažu s tim tvrdnjama. Rezultati su pokazali da 17 posto ispitanika ima populistički svjetonazor. Na istoku Njemačke udio je, prema politologu Brettschneideru, viši (28 posto) nego na zapadu (15 posto), a u nekim pitanjima je mišljenje još gore. Tako se čak 45% upitanih slaže s tvrdnjom “U Njemačkoj se ne smije reći ništa loše o strancima a da se odmah proglasi rasistom”, a 31% ih se slaže i s tvrdnjom da “njemačko društvo potkopava islam”.

Njih 27% je uvjereno da „postoje tajne organizacije koje imaju velik utjecaj na političke odluke” i shodno tome, 23% upitanih vjeruje kako su „političari i vodeće osobe su tek marionete sila koje stoje iza njih”. Ako bi se komentirali ove tvrdnje i postoci potvrdnih odgovora možda ih ne bi svatko proglasio “ludim”.

Istraživači donekle smatraju utješnim odgovore na tvrdnju da „u Njemačkoj se ne može reći svoje mišljenje bez da zbog toga imate problema” – s tim se ne slaže 65%, no, 21% ispitanika dalo je potvrdan odgovor.

Obrazovanje – najbolja obrana

Primjetno je da s porastom obrazovanja ispitanika pada udio onih koji imaju populistički svjetonazor. Najveći je udio među muškarcima od 45 do 59 godina (23 posto), a najmanji među ženama starijima od 60 godina (9 posto). U prošlogodišnjem Monitoru demokracije udio populista bio je, kao i sada, 17 posto.

Sadržajno se populisti, prema Brettschneideru, stalno pozivaju na iste obrasce. Tako vjeruju da postoji jedinstvena „volja naroda“ koju potiskuju unutarnje i vanjske sile. Političke elite i masovne medije svrstavaju među unutarnje sile, dok vanjskima smatraju, primjerice, EU, globalizaciju i islam.

Najveća je razlika, kaže Brettschneider, između pristaša Zelenih i ekstremno desnog AfD-a: 84 posto pristaša AfD-a se slaže sa tvrdnjama populista, dok među pristašama Zelenih nema ni jednog postotka za takve teze.

Pexels / Kampus Production

Populisti se “informiraju” preko TikToka, Fejsa…

Prema istraživanju, sa tvrdnjom „Naša zemlja sve više nalikuje diktaturi nego demokraciji” se ipak ne slaže 75% upitanih, ali njih 14% vjeruje u to. Na istoku Njemačke to misli 24 posto ispitanika, na zapadu 12 posto. Gotovo četvrtina ispitanika drži da vladajuće stranke „varaju narod“.

Ni mišljenje o medijima nije dobro. Brettschneider objašnjava: „Desni populisti ne ismijavaju samo stranke i političare, nego kleveću i masovne medije.“ Tako 22 posto ispitanika vjeruje da „mediji i politika rade ruku pod ruku kako bi manipulirali mišljenjem stanovništva“. 61 posto se s tim stavom ne slaže.

Redom nešto preko petine upitanih se slaže i sa tvrdnjama kako se “mediji uopće ne bave temama koje su meni važne”, „mediji sustavno lažu građane Njemačke”, „mediji i politika zajednički djeluju kako bi manipulirali mišljenje građana” i „mediji objavljuju samo ono što nalažu vlastodršci”.

Već i zbog toga što se 19% upitanih slaže i s tvrdnjom kako “mišljenja koja su zastupljena u (službenim) medijima su potpuno različita od mojih” je utvrđeno i kako osobe sklone populističkim temama bitno rjeđe koriste klasične medije poput novina, radija i televizije kako bi se informirali o politici. Umjesto toga, iznadprosječno često koriste društvene mreže poput TikToka, Facebooka ili Instagrama.

Pexels / Anete Lusina

Ne preispituju, prepuste se algoritmima

Znanstvenik Brettschneider u tome vidi povezanost. „Na nekim kanalima društvenih mreža prevladavaju negativne vijesti. One šire osjećaj propasti svijeta. A tko se onda – vođen algoritmima – prepusti beskonačnom listanju takvih sadržaja, s vremenom povjeruje da je stvarno došao kraj svijeta.”

Kako je mišljenje o vjerodostojnosti medija loše, tako je još mnogo gore mišljenje o političarima, osobito na saveznoj razini. Većina upitanih – čak 53% se slaže kako si „političari prisvajaju veća prava nego normalni građani”, samo njih 20% se ne slaže, a 49% je suglasno s tvrdnjom „političare nije mnogo briga što misle ljudi kao ja”, a 42% se slaže i sa optužbom kako „demokratske stranke pričaju svašta i ne rješavaju probleme”.

Tijekom proteklih godina pokazalo se kako je sve manje upitanih zadovoljno demokracijom u u zemlji, objašnjava Brettschneider: „Između 2021. i 2025. zadovoljstvo funkcioniranjem demokracije na saveznoj razini palo je za 21 postotni bod.“ To, kaže, odražava nezadovoljstvo značajnog dijela stanovništva radom njemačke vlade – i to kako koalicijom socijaldemokrata, Zelenih i liberala do 2025., tako i crno-crvene vlade nakon toga, ističe za DW.