
Foto: iStock
Ovaj proces temelji se na djelovanju mliječnih bakterija, prirodno prisutnih u namirnicama, koje pretvaraju šećere u mliječnu kiselinu
povezane vijesti
- Zimnica? S 400 eura penzije o njoj možete samo sanjati: ‘Nekad je išla tona krumpira dnevno, danas jedva 50 kg…’
- Prošetali smo riječkom tržnicom i uvjerili se. Priprema ovogodišnje zimnice bit će izuzetno skupa
- Ugledni ekonomist ima neobičan savjet: “Evo kako uštedjeti na hrani. Zlato? Sad ću vam reći”
Laktofermentacija je još jedna popularna metoda za konzerviranje hrane kojom možemo sačuvati plodove ljeta i koristiti ih tijekom zime.
Ovaj proces temelji se na djelovanju mliječnih bakterija, prirodno prisutnih u namirnicama, koje pretvaraju šećere u mliječnu kiselinu.
Ovakav način konzerviranja ne samo da čuva voće i povrće, nego i poboljšava njihove nutritivne vrijednosti povećavajući količinu vitamina C i B.
Konzumacija ovako konzerviranog voća i povrća pogoduje crijevnoj flori.
NAMIRNICE
Eksperimentirajte povrćem, možda sami otkrijete svoju omiljenu kombinaciju.
Kupus: Kiseli kupus klasik je bogat probioticima.
Cikla i mrkva: Ove povrtne kulture zahvaljujući mliječnoj kiselini dobivaju na okusu i hranjivosti.
Paprika: Još jedna namirnica koja se može kiseliti sama ili u kombinaciji s nekim drugim povrćem.
Krastavci: Kiseli krastavci omiljena su grickalica ljubitelja kiseliša.
Agrumi: Iako rjeđe korišteni, fermentirani limuni izvrstan su začin.
BLAGODATI
Kompleksan okus: Ova metoda obogaćuje jela jedinstvenim aromama i nudi raznolike teksture.
Dodatni nutrijenti: Obilje prirodnih probiotika i povećana koncentracija hranjivih tvari.
Zdravlje crijeva: Ojačajte svoju crijevnu mikrofloru uključivanjem fermentirane hrane u prehranu.
POSTUPAK
Odabir namirnica: Birajte svježe, i ako je moguće, ekološki uzgojeno povrće. Kupus, mrkva i krastavci posebno su prikladni, kao i cikla zbog svoje nutritivne vrijednosti.
Priprema: Namirnice dobro operite te narežite na manje, jednolike komade, čime ćete olakšati proces fermentacije i osigurati ravnomjernu raspodjelu okusa.
Soljenje: Sol ima ključnu ulogu u fermentaciji – štiti od nepoželjnih mikroorganizama i stvara idealno okruženje za razvoj mliječnih bakterija. Količina soli određuje se prema količini vode. Ona iznosi 2% od ukupne količine vode. Možete dodati i začine poput kopra, borovice ili češnjaka za dodatni okus. Namirnice bogate vodom trebaju malo više soli.
Stavljanje u staklenke: Posoljeno povrće stavite u steriliziranu staklenku, dobro ga pritisnite kako biste uklonili zračne džepove. Za to možete koristiti stakleni uteg ili dobro opran kamen. Povrće prelijte slanom vodom tako da bude potpuno prekriveno. Važno je da povrće ostane uronjeno kako bi se spriječio kontakt s kisikom i nastanak plijesni.
Fermentacija: Staklenku pokrijte gazom ili papirnatim ručnikom učvršćenim gumicom i ostavite na sobnoj temperaturi da fermentira, zaštićenu od izravne sunčeve svjetlosti. Fermentacija obično traje od nekoliko dana do nekoliko tjedana, ovisno o temperaturi i željenom okusu. Što duže fermentira, okus postaje intenzivniji.
Čuvanje: Nakon završetka fermentacije, staklenke zatvoriti i čuvati u hladnjaku kako biste usporili proces. Može trajati mjesecima.