Ruža je kroz povijest uvijek bila obožavana, višegodišnjim uzgojem stvoreno je više od 20 tisuća vrsta, a osim u kozmetičke svrhe, cvijet ruže upotrebljava se u medicini, a poznati su i čajevi od ružinih latica, eterična ulja, ali i kao slatki zalogaji u kulinarstvu
Stara kineska poslovica kaže: ako želiš biti sretan u životu, onda njeguj ruže! – izreka je koja predstavlja iskustvo iz pradavnih vremena, otkada je cvijet ruže i obožavan. Upravo zbog toga danas brojimo nekoliko tisuća uzgojenih vrsta ruža, kao i želju svakog vlasnika vrta da zasadi barem jednu sadnicu ovog stoljećima obožavanog cvijeta.
Vrtovi dvoraca
Osim u kozmetičke svrhe, cvijet ruže zbog svojih ljekovitih svojstava upotrebljava se u medicini, a poznati su i čajevi od ružinih latica, eterična ulja, ali i kao slatki zalogaji u kulinarstvu gdje se ružine latice umaču u šećer i krase brojne slastice.
Ruže postoje od pamtivijeka o čemu svjedoče i fosili stari četrdeset milijuna godina. Cvijet ruže prvi se put spominje u Mezopotamiji, ali i u Ilijadi gdje ruže krase Ahilejev štit. U Kini su bile vrlo raspostranjene, prema zapisima Konfucije je u carskoj knjižnici izbrojio čak 600 knjiga o uzgoju ruža. U Europu ruže su stigle zaslugom Rimljana, a grčki otok Rodos, zbog ruža koje su obilato rasle na otoku, dobio je i ime. Carica Josefina, Napoleonova supruga, u vrtovima dvorca Malmezona imala je u to vrijeme najveću kolekciju od oko 250 različitih vrsta ruža.
Stvar prestiža
Sve priče ukazuju da je čovjek ružu obožavao i gajio oduvijek pa je zbog toga ruža bila i ostala kraljicom cvijeća.
Uzgajanje ruža i danas stvar je prestiža, jer svatko tko ima mogućnosti sadnje prije ili kasnije poželjet će u svom vrtu imati nekoliko sadnica ruža. Najveći je izazov odabrati sadnice koje će najbolje pristajati u vrtu. U odabiru sadnica najbolje je birati prema karakteristikama samog vrta. Primjerice za one koji se žele zaštititi od znatiželjnih pogleda savršene će biti ruže penjačice, ali i za one koji žele sjediti ispod ružine pergole u mirisnom okruženju ružinih cvjetića.
Prva križanja
Kao vrsta Floribunda je nastala u Francuskoj kao rezultat križanja čajevki i polijanti. Prva križanja je napravio Poulsen (1911. Danska). Ove ruže formiraju nizak i zbijen grm do 50 centimetra visine. Cvjetovi su sitni i skupljeni. Floribunde cvatu neprekidno i daju više boje vašem vrtu. Otporne su na hladnoću pa time i jednostavnije za njegu.
Sade se u gredice, dok se za živice koriste samo bujnije vrste, lijepo izgledaju na obrubima vrta. Također se mogu saditi kao grm ili stablašica.
Pravi hit
Za mini ruže kažu da su sve popularnije, a glavna im je prednost što se mogu uzgajati u vrtovima, ali i na balkonu. Imaju male cvjetove i lišće, a pojedine vrste razviju se tek do 15-ak ili najviše do 30 centimetara visine. Lijepo oblikovane u mini grmiće nježnog mirisa osvajaju. Cvjetaju dugo, a sade se na rubnim dijelovima vrta ili kamenjaru. Uspijevaju i u malim posudama na balkonima pa ovu vrstu mnogi smatraju urbanim ružama.
Ruže stablašice u posljednjih su nekoliko godina postale pravi hit. Prema visini stabla dijelimo ih na niske koje narastu do 60 centimetara visine i visoke koje narastu i do 150 centimetara visine. Najčešće se sade srednje vrste, a naročito dekorativne su one koje su križane s penjačicama pa čine »žalosne forme«.