Foto N. Reberšak
Najpopularnije igre na InfoGameru bile su opće poznate Assassin's Creed, Call of Duty, Rainbow Six Siege, Fallout 4 i Guitar Hero, a domaći proizvođač igrica Exordium sa svojim igricom ZERO reflex nudi pobjedniku nagradu od 10.000 dolara.
Kada je pionirima video igara Thomasu Goldsmithu i Estle Ray Mannu, 1948. godine izdat patent za njihov izum CathodeRay Tube Amusement Device sigurno su u patentnom uredu komentirali – opet neki luđaci. Naime, u to vrijeme tehnologija je bila takva da ekran nije mogao prikazivati grafiku, već su za to služile folije koje bi se stavljale ispred ekrana. Međutim, tehnika je napredovala tako da je za četiri godine bilo moguće prikazivati i grafiku na ekranu, pa je 1958. godine William Higinbotham javnosti predstavio prvu igricu – Tennis for Two.
Osim dobre zabave igrice mnogima donose i novac. Programeri koji rade igrice dobro zarađuju od svog krativnog posla, a zanimljivo je dobro zarađuju i oni koji ih profesionalno igraju, ali i komentiraju. O iznosima je nezahvalno pričati jer se više zarađuje od sponzorstava nego od turnira, a sve je popularniji način otvaranja svog on line video kanala i komentiranje igrica. Felix Kjellberg iz Švedske najpoznatiji je game “youtuber” umjetničkog imena Pewdiepie i u ovom trenutku ima preko 40 milijuna pretplatnika diljem svijeta.
Današnju djecu, koja ne mogu razumjeti da je prije samo dvadesetak godina mobitel bio luksuz, ne zanimaju tehnološke i formalne stvari – već isključivo sadržaj. I to prvenstveno sadržaj paralelnog svijeta, koji izgleda kao pravi i u kojem su oni aktivni učesnici. Tu činjenicu znaju svi, a posebno roditelji čija djeca sate provode pred ekranima računala, tableta i mobitela igrajući neke njima nerazumljive i nezanimljive igre. Tjerajući ih da idu na zrak i da se druže s prijateljima i ne razmišljaju da se upravo druže s vršnjacima iz Koreje, Argentine, Južne Afrike ili Australije koje također roditelji tjeraju na spavanje ili u školu i to u različitim vremenskim zonama svijeta. Da, možda ne izgleda pedagoški, ali vaša su djeca – sasvim normalna.
3D printeri i dronovi
Pitanje je što je normalno, a što nenormalno, moglo se vidjeti na Reboot infoGameru 2015, četvrtom izdanju najvećeg gaming sajma u jugoistočnoj Europi, koji danas završava u Zagrebu. Prostor Zagrebačkog velesajma u četiri velike hale zadnjih pet dana bio je prepun nešto mlađe i puno starije djece, te onih nešto starijih zaljubljenika u video/računalske, ali i obične društvene igre – strategije. Tako osim golobradih dječaka, oni nešto stariji s bradom umjesto pred računalima sjede satima prikovani za stolove i i kombiniraju kako pobijediti u igrama strategije. Na samom sajmu fokus događanja bio je predstavljanje najnovijih videoigara, ali i developera, publishera, gaming hardvera, te sve popularnijih 3D printera i dronova. Tu su bila i računala na vodeno hlađenje, koji koštaju poput novog manjeg automobila, tastarure i miševi od 1000 kuna, te bezbroj opreme koja je prestiž u gamerskom svijetu.
eSports turniri
Veliki internacionalni eSports turniri, danas su popularniji i od velikih koncerata i nogometnih utakmica u cijelom svijetu, pa ne treba čuditi podatak da je veća zainteresiranost djece za takve turnire i kod nas. Novost ovogodišnjeg događanja je i činjenica da je jedna dvorana bila posvećena indie game developerima iz čitave Europe, gdje su se predstavile i domaće tvrtke koje žele preuzeti svoj dio kolača u svjetskoj game industriji. U razgovoru s gaming stručnjacima iz tih mladih tvrtki koje uglavnom rade kao timovi od 10-ak ljudi, puno je entuzijazma pa će se za naše tvrtke Binx i Exordium u budućnosti sigurno čuti.
Reboot infoGamer bio je prilika i za predstavljanje prvih regionalnih edukatora koji se bave usmjeravanjem mladih ljudi k zapošljavanju u jednoj od najbrže rastućih kreativno zabavnih industrija današnjice – games industriji. Socijalna komponenta nije nepoznata takvim skupovima pa je community event okupio destak najvećih community imena iz domene gaming video blogginga, streaminga te youtubinga, što je mladima posebno zanimljivo. Naime, među mladima sve su popularniji vrhunski igrači i komentatori koje vole gledati i njihovi su veliki idoli, s kojima se slikaju, a koji su u gaming svijetu popularniji od pjevača, glumaca ili sportaša.
Gaming kultura i industrija
Gaming kultura i gaming industrija kao najveća svjetska industrija zabave brzo raste i pred njom prosperitetna budućnost. Naime, na 12.000 kvadratnih metara sajamskog prostora u Zagrebu zasigurno i danas zadnjeg dana sajma vlada neopisiva gužva, a djeca strpljivo čekaju i u redovima dužim i od desetak metara za igranje na nekoj od 500 igraćih jedinica. Neki od igraćih jedinica košta kao dobar rabljeni automobil, pa djeca koriste priliku jer im roditelj ito neće moći priuštiti kod kuće. Sve to podsjeća na početak osamdesetih godina , prošlog stoljeća, kada je po kafićima instalirana igra, Space Invaders, koja je zapravo donijela revoluciju kada su u pitanju video igre. Tu arkadnu video igru dizajnirao je Toshihiro Nishikado 1978. godine. Iako danas ona gleda jednostavno, ona je bila vrlo utjecajna u razvitku industrije videoigara i igraćih konzola. Zanimljivo je ta ona pojavljuje tek u trećoj generaciju igrica, jer su se nakon početnih pokušaja iz 1958. i već spomenutog Tennis for Two, još sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća pojavile prve igrače konzole, koje nisu imale posebnog uspjeha na tržištu, a koje su na infoGameru bile predstavljene u okviru Retro izložbe. Trebalo je proći desetak godina (1975.), kada je tvrtka Atari izašla na tržište igricom Pong, ali je industriju igrica je pogodila kriza 1977. godine. Atari se 1980. godine izvlači iz krize lansirajući navedeni Space Invaders za svoj Atari 2600. Upravo su svi kupovali Atari znajući da će svoju omiljenu arkadnu igricu moći igrati kod kuće na vlastitom TV-u, a ne plaćati automat u lokalnom kafiću ili igraonici. Međutim industriju igrica, koja je u stalnoj potrazi za novim stvarima kriza ponovno pogađa 1983. godine, kada se kao game inovator pojavljuje Nintendo.
Nintendo i Super Mario
Nintendo je ostala najpopularnija i najprodavanija konzola u povijesti, a najpopularnija igrica bila je Super Mario. Konkurentne konzole Nintendo bile su Sega i dvije poboljšane verzije Atarija, ali nisu uspjele nadmašiti njegovu popularnost. Pojavom prvih osobnih računala igrice se sele s tv ekrana na monitore, ali igrače konzole su i dalje popularne. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća konzole rade veliki skok sa 8 bita na 16 bita, a prva konzola te generacije bila je Nintendo Entertainment System, kojoj se kasnije priključuje i Sega Genesis. Ipak to su konzole na kartice, a računala već poznaju CD kao medij.
U okviru sajma je Krunoslav Ćosić, vlasnik jedne od najvećih kolekcija mobitela u svijetu, izložio mobitele neobičnog dizajna i oblika, mobitele iz filmova o tajnom agentu 007, a mogle su se vidjeti kineske kopije popularnih mobitela iPhone i Nokia. Među mobitelima bile su i prve verzije game mobitela iz Nokie i tvrtke Sony. Posjetitelji na infoGameru s osmijehom na licu su se prisjećali svojih starih mobitela, a vjerojatno i modela o kojima su samo sanjali, a sad su otišli u ropotarnicu povijesti Prva igrica – Tennis for Two Guitar Hero – igra samo za glazbeno nadarene
Sony Playstation najbolje je iskoristio prijelaz s kartica na CD koji su bili puno jeftiniji, pa je tako uspio prodati preko 100 milijuna primjeraka te PS konzole. No, ni to nije dugo trajalo, jer se paralelno pojavljuje i DVD kao medij. Nakon što je zavladao svijetom računala Microsoft je izbacio svoju prvu konzolu Xbox, a Sony, s Playstation 2 pokušava krenuti i u online industriju igara, te uspijeva prodati 155 milijuna tih uređaja. O kakvoj se naprednoj tehnologiji radilo govori podatak da je američka vlada zabranila PS prodavati Iraku jer su se smatrali vrhunskim uređajima koje može pomoći u ratovanju.
Teško predvidiva budućnost
Ono što današnje generacije djece uglavnom poznaju su Microsoftove konzole Xbox 360 i Playstation 3 i 4 koje imaju Blu-ray i bežične upravljače. Budućnost koja nas očekuje je potpuna povezanost s internetom i gubljenje razlike između konzole i računala, odnosno tableta, mobitela i svih hibrida koji nas očekuju u budućnosti. Teško je predvidjeti hoće li svijet igrica ponovo zahvatiti svojevrsna kriza koja se dogodila u vremenu od 1983. do 1985. godine kada su prihodi pali za čak 97 posto i kada je toj industriji prijetilo izumiranje. Po onome što se dešavalo ovaj tjedan i po tome kako tehnika napreduje, ukoliko vam djeca igraju igrice, nije to čak tako loše. Naime neka istraživanja su pokazala da kirurzi koji stalno igraju igrice rade 37% manje grešaka i izvršavaju operacije za 27% brže vremena od svojih kolega koji tu zabavu ne upražnjavaju.
