Briga o zgradi ima svoju cijenu

Kolike su mjesečne naknade ovlaštenih predstavnika stanara?

Iva Vlašimsky

Jedni smatraju da mjesečna naknada nije potrebna niti opravdana, dok drugi drže kako se angažirani ovlašteni predstavnici za posao koji obavljaju itekako trebaju honorirati



Riječke upraviteljske tvrtke bilježe između 20 i čak 50 posto zgrada u kojima ovlašteni predstavnici stanara za svoj posao dobivaju mjesečnu naknadu. Ostali to rade volonterski, a hoće li za posao posredništva i organizacije potrebnih akcija u zgradi biti plaćeni ili ne, to odlučuje cijela suvlasnička zajednica. Pokušali smo istražiti o kolikim se naknadama radi, koliko su one opravdane i koji se sve problemi u vezi s tim pojavljuju. Naime, jedan dio stanara smatra da se takve osobe (dakle, nekadašnje predsjednike kućnog savjeta) nema što plaćati, naročito one koji ne rade ništa za unapređenje standarda življenja u zgradi, a čak i dio upravitelja dijeli takvo mišljenje, ističući kako ovlašteni predstavnici u suštini i nemaju neke značajne troškove, kako služe zapravo samo za prikupljanje potpisa i tek povremeno (jednom u desetljeću) imaju malo veći angažman oko nekog značajnijeg zahvata na zgradi.


Ipak, drugi svjedoče kako se – naročito u neboderima i zgradama s većim brojem stanova – ovakve osobe itekako narade za cijelu kuću te kako im to apsolutno treba honorirati. Brutto iznosi za ovlaštene predstavnike razlikuju se od zgrade do zgrade, od upravitelja do upravitelja. Primjerice, STM »3. maj« navodi kako u njihovim zgradama ovisno o broju stanova i zahtjevnosti posla, stanari biraju naknadu u rasponu od 10 do 30 kuna po stanu, a broje tek 15-ak plaćenih predstavnika stanara na oko 100 zgrada koliko ih imaju pod upravom. Sličan raspon imaju i u »Ri-19« gdje se naknade kreću od 15 do 30 kuna po stanu.     – Svakako postoje objektivni troškovi koje ovlašteni predstavnik napravi tijekom nekog angažmana za zgradu, jer tu je i telefonski trošak, vožnja do upravitelja ili građevinskih tvrtki te sam trud prikupljanja ponuda, potpisa i općenito izdvajanje slobodnog vremena za ovakve poslove, smatra direktorica STM »3. maj« Dubravka Danes. U Tehgrad stanu navode kako je ovlašteni predstavnik vrlo važna osoba za zgradu.   

Ništa ne dolazi lako


– Takva osoba predstavlja suvlasnike, ima pečat zgrade i ovjerava svaki i najmanji zahvat na zgradi. Vrlo se često upravo po stanju zgrade vidi tko ima angažiranog i kvalitetnog predstavnika, a ništa od toga ne dolazi lako i za sve je potreban izniman trud i vrijeme, tako da nema razloga da mu se taj posao i ne honorira – mišljenje je Dolores Šuper iz Tehgrad stana.


U Rumatu nam navode kako od 2.200 zgrada pod njihovom upravom otprilike 500 ima onih čiji su stanari odlučili honorirati rad svojih ovlaštenih predstavnika, a naknade se ovisno o veličini zgrade kreću od 150 do čak 4.000 kuna! Ipak, radi se o brutto iznosima, pa od ovih 4.000 kuna netto ispada oko 2.500 kuna mjesečno. U svakom slučaju, za nekoga (pogotovo penzionera) briga o neboderu može biti i dodatni nezanemariv izvor zarade. U Rijeka stanu koja pod upravom ima oko 590 zgrada, čak 50 posto objekata ima ovlaštene predstavnike koje plaća svaki mjesec, a naknade se kreću u rasponu od 15 do 22 kune po stanu.





Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ne navodi da se angažman ovlaštenih predstavnika suvlasnika treba plaćati, ali tu opciju niti ne zabranjuje. Kako doznajemo kod upraviteljskih tvrtki, u većini zgrada u kojima ovlašteni predstavnik prima naknadu ta se odluka uz dogovoreni iznos unosi u međuvlasnički ugovor, a naknada se isplaćuje iz zajedničke pričuve. Zakon ipak ovaj vid naknade gleda kao neku vrstu osobnog dohotka, pa je nužno iz brutto iznosa izdvojiti i doprinose, porez, prirez te (ako osoba nije umirovljenik) još i mirovinsko i zdravstveno osiguranje.



  – U neboderima je jednostavno nužno uspostaviti naknadu za ovlaštenog predstavnika, jer je to osoba koja ima veliku odgovornost i mora voditi cijelu »politiku zgrade«. Radi se u pravom smislu riječi o poslu, pa ga se treba adekvatno i tretirati, smatra Tomislav Štimac iz Rijeka stana. Ipak, u Udruzi stanara-suvlasnika stambenih zgrada bilježe i »mutne« slučajeve s naknadama za ovlaštene predstavnike.   

Naknada na ruke


– Poznato je da jedan manji broj takvih osoba prima svoje naknade »na ruke«, što je naravno protuzakonito. Takvih slučajeva ima svugdje, pa i u Rijeci, a nedavno je u Osijeku protiv jednog takvog predstavnika suvlasnika i domara te čistačice doneseno sudsko rješenje kojim su okrivljeni zaradili pozamašnu kaznu – napominje tajnik Udruge stanara Milan Jokić.


Do Udruge dopiru i glasine o tome da predstavnici suvlasnika – bili plaćeni sasvim legalnim putem ili ne – potajno šuruju s upraviteljima te na njihove zahtjeve organiziraju razne sanacijske radove po zgradi u zamjenu za određenu proviziju, koja se naravno dijeli »ispod žita«. Upraviteljske tvrtke na taj način osiguravaju poslove svojim sestrinskim tvrtkama koje odrađuju te sanacijske radove, ovlašteni predstavnik također nešto »stavi u džep«, a suvlasnička zajednica najčešće niti ne zna što se sve krije iza dogovorenih poslova.


Većina je sretna da se netko drugi prihvaća tog posla predstavništva i slijepo prihvaća sve sugestije, bez puno promišljanja. Od stanara se često kriju izvještaji o bilanci zgrade, većina često niti nema pojma što se sve na objektu radilo i gdje je otišao novac od pričuve, no čak i kada se otvori sumnja za neke stvari ispada da ili nema dokaza ili preostaje tek privatna sudska tužba. A to je nešto od čega većina ljudi automatski odustaje od cijele priče.