Grad: Rijeka
Danas: 35° vedro
Sutra: 14° 30° moguća kiša
25. lipnja 2017.
Uređenje doma

Blagdanski duh bogate prošlosti u Villi Ružić: Kako su naši stari priređivali božićni stol

Foto: Roni Brmalj
Foto: Roni Brmalj
Autor:
Objavljeno: 23. prosinac 2016. u 8:08 2016-12-23T08:08:46+01:00

Ovog puta krenuli smo u potragu za pričom koja će nas uputiti kako su blagdanski stol za Badnjak i Božić priređivali naši stari iz dobrostojećih obitelji. Put nas je odveo u Villi Ružić na Pećinama u Rijeci gdje nam je taj koncept predstavio prof. Theodor de Canziani

Svake godine iznova početkom mjeseca prosinca pomno osmišljavamo styling stola za predstojeće blagdane. Netko to radi po svom nahođenju i umjetničkom senzibilitetu, netko ideje crpi surfajući po raznim web stranicama i blogovima, netko po časopisima. No, mi smo ovoga puta krenuli u potragu za pričom koja će nas uputiti kako su blagdanski stol za Badnjak i Božić priređivali naši stari iz dobrostojećih obitelji. Put nas je odveo u Villu Ružić na Pećinama u Rijeci gdje nam je priču ispričao voditelj Fondacije Matilde Ružić prof. Theodor de Canziani.

Neorenesansno uređenje stola

Blagdanski stol predstavlja simbol okupljanja obitelji. Pomno se osmišljava meni koji će biti serviran, a iz komoda se vadi fini porculanski servis, kristalne čaše i beštek s potpisom, kojim se s puno pažnje postavlja i ukrašava blagdanski stol. Govoreći o tome de Canziani nam je ispričao:

– Blagdanski stol hranom opet bilježi različitosti o Badnjaku s bakalarom na brodet ili in bianco s palentom, krumpirom, broskvom ili drugim zelenjem. Kontinentalni utjecaji donose nam tortelle u šugu punjene sirom i drugim sastojcima, raviole i šarane, pastrve kuhane i pečene ili pak puricu z mlincima.

Božićni stol bogat je sitnim kolačićima i keksima koji su se danima prije spremali i pekli. Kiflice, patatine, rolade ali i torte u harmoniji s orehnjačama i makovnjačama, fritulama, kroštulama, pincama, poticama i panettonima slatki su užitak. Već za Svetog Nikolu, slatki kruh i Monte bianco od kestena, čokolade, keksa i tučenog vrhnja i Svetu Luciju, osobito puževi, kao podsjetnik na njezinu muku specifičnost su.

Za Božić teški gulaši, a là vild, arrosto, pečenka bilo koje vrste s mirisnim biljem ponekad i šugom od brusnica ili maslinovog ulja. Sirevi po izboru, paštete, usoljene ribe, suhe smokve i vina, spumante i champagne odnosno pjenušac, porto, prošek kao i različito domaće i egzotično voće. Kako u Villu Ružić Sveti Nikola uvijek dolazi s mora tako se o Badnjaku i Božiću pjevaju pjesme izvornih govornika raznih jezika, navodi de Canziani i opisuje stilizirani blagdanski stol:

– Na neorenesansnom stolu i rezbarenim stolicama glasovitog fiumanskog drvorezbara Crespia raskoš je blagdana. Stol je zastrt bogatim historicističkim crvenim stoljnjakom iz baršuna iz obitelji Brlić. Na stoljnjaku su postavljene lanene ružičaste salvete s kraja 19. stoljeća iz obitelji Solci. Srebrni i zlatni pribor za jelo datira s početka 20. stoljeća iz obitelji Ružić i rad je glasovitog fiumanskog srebrnara, zlatara i morettista Gigantea. Porculanski servis dio je svadbenog servisa bana Ivana Mažuranića i Alexandre Demeter, kao i staklene i kristalne čaše i boce, koji potiču iz čeških manufaktura pedesetih godina 19. stoljeća.

Osobite su rubinglass čaše od crvenog i mliječno bijelog kristalnog stakla načinjene za desertna vina, ali i za sviranje kraj objeda odnosno takozvani »musikglass« omiljenoj zabavi Biedermayera. Kristalni vrč za vodu potječe od obitelji Zajc i s kraja je 19. stoljeća. Srebrna lopatica za kolače datira s početka 20. stoljeća i potječe od obitelji Vranyczany. Srebrna soljenka u obliku orijentalnog tornjića je iz obitelji Daubachy s kraja 18. stoljeća.

Srebrne i zlatne Empire soljenke su s početka 19. stoljeća, a pripadale su obitelji Lantieri. Fini tanjur za kolače od modrog murano stakla i srebra iz prve je polovice 19. stoljeća i pripada obitelj De Canziani kao i neorokoko pozlaćeni brončani svijećnjaci. Porculanske Meissen ružice rukom slikane iz prve su polovice 20. stoljeća iz obitelji Kostwein.

Sve krasi domaća pinca po receptu nonne Marie okićena sitnim sušenim ružicama i Petrarkinim ružmarinom iz perivoja Ville Ružić. Na tanjurima limuni i mandarinke s Pelješca, nekadašnjeg posjeda pelješko-dubrovačko-fiumanske obitelji Luppis.

– Tradicionalne obitelji njeguju tradicijske običaje kao posebnu priliku zajedničkih aktivnosti shodno navikama, običajima, mogućnostima, ukusu ali i modi koja trenutno vlada ili baš uprkos njoj tom anakronijom davši poseban značaj tim radnjama i njihovim specifičnostima koje prenesene iz generacije u generaciju karakteriziraju pojedine obitelji.

Osobito obitelji i ljudi koji pripadaju jednom području te se stoljećima tu zadržavaju, čvrsto drže tu tradiciju nepromjenjivom. I to posebno obitelji, stoljećima pripadnici viših i visokih društvenih slojeva, koje su bile oduvijek puno mobilnije zahvaljujući ženidbenim i drugim vezama kao i putovanjima, imajući uz to trgovačkim i pomorskim vezama veće materijalne i kulturalne mogućnosti. Badnjak i Božić u Villi Ružić sukladan je, stoga, multikulturalnom, plurilingvističkom kozmopolitskom karakteru Grada Rijeke i regije. Ovaj dio godine i svečanosti upravo u Villi Ružić karakterom su u znaku stalne mijene u »Rijeci gradu koji teče« kazao je de Canziani.

Ukrašavanje božićnog drvca

Kićenje božićnog drveta predstavlja poseban ritual koji okuplja obitelj oko drvca, a evo što nam je naš sugovornik ispričao u pogledu stiliziranja izgleda bora.

– To kićenje božićnog drveta skupocjenim starim naslijeđenim nakitom davno kupljenim u Beču, Klagenfurtu, Budimpešti ili Trstu, Milanu, Mantovi ili Veneciji biva nadopunjeno nakitom iz Rijeke, Zagreba i Slavonskog Broda kao i onog koji se izrađuje u kući što je posebna vesela aktivnost obitelji kroz minula stoljeća. Ukrasi od stakla, porculana, različitih metala, kartona i papira kao i različito voće i plodovi prirode ili Svileni bomboni krase drvo, a jaslice bivaju postavljene na mahovini ili mekanom baršunu.

U Villi Ružić zadnjih jedanaest godina tu su i velike bogate keramičke skulpture svjetski poznate kiparice Margarete Krstić, koje se svake godine dopunjavaju različitim tematskim cjelinama te pokazuju javnosti. Ove godine to su Grobničke jaslice.

Obitelji Ružić, Brlić, Mažuranić, Demeter, Daubachy, Badovinac, Lantieri, Solci, Dworski, Müller, Nikolić, Türk, Habsburg i njima pridružene tvore generacijama šaroliko društvo iz različitih kultura i običaja. Zato žene iz obitelji obično kreiraju njegovanje kako običaja tako i specifičnosti blagdanskog stola. Ovisno od kuda dolaze na stolu se pojavljuju neobičnosti koje s drugim delicijama stvaraju novo suglasje. Iz Primorja, Istre, dijela Italije dolaze jedni običaji i specijaliteti dok s kontinenta Hrvatske, Zagorja i Slavonije ali i ponovno kontinentalne Italije, Austrije, Mađarske pristižu mnogi drugi u obitelji čiji gotovo svaki član kroz nekoliko stoljeća govori drugi jezik i sobom donosi pregršt kulturalnih različitosti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka