Kol'ko potpore tol'ko programa

Riječke javne potrebe u kulturi: Nagraditi sposobne, neučinkovitima uskratiti povjerenje

Ivana Kocijan

Izostanak veće financijske podrške odrazit će se na broj programa, no organizatori kažu da svaka pomoć dobro dođe, da će financijsku potporu pokušati pronaći na drugim mjestima i paziti da kvaliteta programa ostane na razini prošlogodišnjih



Kao i organizatori i promotori riječke klupske scene, i organizatori manifestacija glazbenog karaktera Program javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2012. godinu, odnosno iznose kojima će biti sufinancirani njihovi projekti uglavnom komentiraju na isti način – okolnosti su takve kakve jesu, svaka pomoć dobro dođe i jednako kako smo se snalazili do sada, snalazit ćemo se i dalje, pazeći pritom da kvaliteta programa ostane na razini prošlogodišnjih.


Da je u općoj nestašici novca kultura prva na udaru, svjestan je i čelni čovjek Udruge Maraton Olja Dešić koji podsjeća da Grad sufinancira Maratonov program Čičak muzičak, koji je zahvaljujući tome besplatan, te mnogo skuplji i ambiciozniji projekt Vocal Marathon, međunarodni a cappella festival.


– Zašto to govorim? Zato što su sredstva odobrena iz javnih potreba za taj projekt otprilike jedna desetina novca koji smo bili prisiljeni potrošiti. Ostatak smo smislili sami. Kako? Dio smo pokrili osobno – novce smo donirali svojoj udruzi, dio usluga smo obavezni »odraditi« u periodu koji slijedi, dio smo (iz drugih projekata kojima se bavimo) prihodovali na način dozvoljen udrugama i reinvestirali, tj. pretočili u taj projekt u koji jako vjerujemo, što i jest smisao osnivanja i postojanja udruga, kaže Dešić dodajući kako iznos koji grad daje za osnovnu potporu može biti odličan psihološki impuls da se udruga, ili pojedinac, ulovi u koštac s tržištem.  


 Nove mogućnosti




Godišnju djelatnost Putokaza Grad će sufinancirati s 10 tisuća, a nagrađivanu vokalnu skupinu Octachord s 5 tisuća kuna.



Udruga Calculus, najpoznatija po Muzeju informatike Peek&Poke, pokretač je festivala stripa »Rijeka dobrog stripa« i organizator programa »Peek@Moon« i »Rijeka 2010« i drugih, a zaslužna je i za to da se ime konstruktora aviona i znanstvenika Roberta Bartinija ponovo našlo u riječkoj povijesti. Zbog krize i nedostatka novca Udruga prošle godine nije organizirala strip-festival, ali će se on održati ove godine, u rujnu, što će Grad sufinancirati s 15 tisuća kuna.   – To su sredstva odobrena Udruzi Calculus koja s antikvarijatom Mali neboder objavljuje i strip koji nema veze s računalima, ali ima veze s Rijekom i njenom povijesti. Za objavljivanje stripa koji se realizira s udrugom RiFlektor odobreno je 15 tisuća kuna za 2012. godinu. Tradicionalna višemjesečna manifestacija »Umjetnost očima računala« priskrbila nam je 30 tisuća kuna, kaže Svetozar Nilović Tozo dodajući kako su Udruzi za 2012. godinu od predanih 11 programa odobrena sredstva za samo tri.   – Nije nam prošla ni »Apokalipsa Adria«, a bez sredstava je ostao i program »42«. Neke ćemo programe pokušati realizirati uz pomoć privatnih donatora i sponzora, neke ćemo prekrižiti s liste zaduženja. Ovo su iznosi dostatni za trećinu svega. Primjerice, samo produkcija stripa zajedno s tiskanjem iznosi oko 45 tisuća kuna. Troškovi strip-festivala su oko 60 tisuća, a »Umjetnost očima računala« oko 65 tisuća kuna, dodao je Nilović zaključivši kako su u Udruzi generalno zadovoljni, iako im je žao što se izdavanje knjige o Robertu Bartiniju nije našlo među financiranim programima.


– Budući da smo relativno mlada udruga, svaki novčani iznos koji Grad može izdvojiti kako bi nam pomogao da entuzijazam i ljubav prema muziciranju podijelimo sa što većim krugom ljudi olakšava nam podmirivanje troškova. Naravno da ukupni iznos naših aktivnosti u tekućoj godini uvelike premašuje iznos koji nam je Grad bio u mogućnosti dodijeliti, no, potrudit ćemo se na drugi način prikupiti sredstva kojima ćemo moći realizirati projekte u 2012. godini, poručila je predsjednica vokalne skupine Octachord Matea Marić.


Prema riječima pročelnika Odjela za kulturu Ivana Šarara, iako od prioriteta, zbog nedostatnog budžeta nisu podržane pojedinačne potpore usavršavanjima mladih glazbenih talenata, već organizirane udruge koje s istom edukativnom ulogom rade s djecom i mladima. Među njima je i Udruga Atom koja je za edukativni program Jazz na kotačima dobila 4 tisuće kuna, tisuću kuna manje nego prošle godine.


 Iako su se nadali da će ove godine dobiti barem isti iznos, voditeljica projekta Lela Kaplowitz kaže kako su, s obzirom na cjelokupnu ekonomsku situaciju zadovoljni te da i smanjena sredstva daju poticaj za daljnji rad.


 – Svotu ćemo upotrijebiti za održavanje radionica u osnovnim školama u kojima još nismo gostovali. S dobivenim sredstvima radimo onoliko koliko možemo, kaže Kaplowitz ističući kako je kvaliteta projekta Jazz na kotačima prepoznata i na međunarodnoj razini. Protekle je dvije godine tako imao podršku HUZIP-a, a 2011. i američke ambasade.  


 Tek za hladni pogon


Prema podacima iz Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za 2012. godinu, KUD Bašćinski glasi dobiva 75 tisuća kuna za sedmo Ljeto na Gradini i 10 tisuća kuna za smotru klapa. Za Ljeto na Gradini iznos je 25 posto manji nego lani, dok su sredstava predviđena za potrebe susreta klapa »Bašćinski glasi« manja 50 posto.



Za scensku djelatnost, točnije za za dramsku produkciju »Pokora« Klub ljubitelja buke dobio je 20 tisuća kuna. Instalacija Vivi Rinocerus sufinancira se s 25 tisuća, a Hartera festival sa 75 tisuća kuna. KLJB-ovac Damir Martinović Mrle ističe kako je to umnogome manje od očekivanog te dodaje da dio planiranog, iznimno kompleksnog projekta uopće neće biti sufinanciran.  – Ja sam napisao priču za strip koji se odnosi na Rijeku, opisuje riječke prostore i likove. Njegova se priča odvija u prostorima našeg grada i Tvornice papira. Strip je usko vezan uz novomedijski projekt koji ima zadaću postaviti instalaciju »Prostorno zvučni izmjenjivač« u prostor Energane, na kojem već radi grupa mladih znanstvenika i umjetnika. Na sve se to nadovezuje kazališna predstava s eminentnim umjetnicama Senkom Bulić i Ivanom Jozić. Hartera festival je ove godine dobio nagradu Plavi cvijet za najinovativniji turistički projekt što dovoljno objašnjava značaj manifestacije za grad i regiju… Za strip koji je jedan od važnijih elemenata za realizaciju projekata nisam dobio ništa, a za ostale projekte niti 10 posto od očekivanog budžeta, otkriva Mrle.


– Ta su sredstva dostatna za održavanje hladnog pogona, s obzirom na to da smo jako puno novaca uložili u tehniku i opremu za potrebe održavanja kulturnih priredbi, a sve u cilju da smanjimo troškove. Izostanak veće financijske podrške najviše će se odraziti na broj programa. Proteklih je godina Ljeto na Gradini imalo do 40 programa. Ove ćemo godine broj morati drastično smanjiti, ali ćemo nastojati zadržat kvalitetu, poručuju iz Bašćinskih glasa.


Za 21. međunarodni festival Jazz time GIS je dobio 70 tisuća, a za godišnje koncerte klasične glazbe 122 tisuća kuna. Prema riječima Igora Sušnja, to je u skladu s aktualnom situacijom te se kao takvo mora prihvatiti i iskoristiti na najbolji mogući način.


– U odnosu na prošlu godinu dobivena su sredstva za Jazz Time skoro upola manja, a za koncerte klasične glazbe četvrtinu manja. Već smo krenuli u organizaciju 21. Jazz Timea i koncerata klasične glazbe. Nadamo se da ćemo uspjeti organizirati festival koji će biti na nivou prethodnih, ako ne i kvalitetniji. Planiramo i suradnju s Novosadskim jazz festivalom, najavio je Sušanj.


Još jednu prepoznatljivu riječku glazbenu manifestaciju, Hal’s All Star Guitar Festival u njegovom će sedmom izdanju Grad sufinancirati s 50 tisuća kuna. Ističući kako bi potpore Grada njegova organizacija bila nemoguća misija, njegov pokretač Damir Halilić Hal posebno naglašava i činjenicu da je riječ o događanju koje je programski i organizacijski na razini najprestižnijih svjetskih festivala.


– Kad sve zbrojimo i oduzmeno dolazimo do rezultata koji jasno pokazuje da je Grad Rijeka ulaganjem u Hal’s All Star Guitar Festival dobio kulturni projekt koji ni po čemu ne zaostaje za istovjetnim svjetskim festivalima, pri čemu ne treba zaboraviti da su uložena sredstva nekoliko puta manja nego što je to primjerice u zapadnoeuropskim zemljama i SAD-u. Sad, drugi je par rukava koliko je novaca potrebno da se pokriju svi troškovi.


Očito je da već sedam godina za redom uspješno organiziramo festival bez obzira na visinu proračunskih sredstava što pokazuje da je sve moguće pa ćemo vjerojatno tako raditi i u buduće, objašnjava Hal.  


 Baška odličan primjer


Zaduženima za razdiobu proračunskih sredstava poznati glazbenik poručuje da bi bilo poželjno nagraditi sposobne, odnosno neučinkovitima uskratiti povjerenje. Kao dobar primjer takvog pristupa navodi suradnju s Općinom Baška, odnosno tamošnjom Turističkom zajednicom s kojom je, zajedno s Denijem Šesnićem, prije nekoliko godina pokrenuo ljetnu verziju riječkog festivala.


– Budući da smo iz godine u godinu bilježili odlične rezultate, lokalna je uprava povećavala ulog, odnosno proračunska sredstva tako da možemo ponosno najaviti ovogodišnje izdanje, potpuno nov višednevni BIG festival (Baška International Guitar festival) za koji već imamo izvanredan program koji uključuje nastupe vrhunskih glazbenika, glazbene radionice i izložbe. Za razliku od riječkog »status quo« pristupa komisije koja odlučuje o programima za sufinanciranje, na Krku su golemi trud, entuzijazam, stručnost i rezultati konkretno nagrađeni što će, kao i do sada, sigurno rezultirati zadovoljstvom lokalne zajednice, publike i organizatora.


Ovo navodim kao dobar primjer pametnog razmišljanja o sufinanciranju u kulturi temeljem kojeg je omogućen razvoj projekta u ovisnosti o pokazanim rezultatima, što u riječkom primjeru nije slučaj pa će eto, krčki festival, prema svemu sudeći nadići riječki iz kojeg je nastao, zaključuje Hal.