Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
13. prosinca 2017.
Dopredsjednik EU inicijative za stabilnost o novoj članici

PRESSEUROP Od društva uništenog ratom do europske demokracije

Foto Davor KOVAČEVIĆ
Foto Davor KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 29. lipanj 2013. u 20:46 2013-06-29T20:46:49+02:00

U  Hrvatskoj su '90. godina EU  vrijednosti bile pregažene, no 10 godina nakon Tuđmanove smrti  od njegovog naslijeđa nije ostalo ništa. Hrvatsko je društvo  prošlo kroz spektakularnu preobrazbu

U ponedjeljak će Hrvatska postati nova članica Europske Unije. Hrvatski čelnici otvaraju šampanjac, ali ta vijest baš ne veseli  Europljane. Čak ni Hrvate, kao da im nije do slavlja.Analize koje se objavljuju o novoj članici u prvi plan stavljaju razočaravajuće stanje hrvatskog gospodarstva i pravosuđa, te korupciju. »Hrvatska loše posluje i zadnji  je ekonomski vagon EU«, ocjenjuje austrijski dnevnik Die Presse. Suddeutsche Zeitung je naslovio: »Dobrodošli u problematičnu regiju«. Istina, Hrvatska ekonomija prolazi kroz tešku krizu. Reforma pravosuđa bila je vrlo spora i još uvijek nije najefikasnija. Da ne govorimo o korupciji.

Brojna suđenja

Ipak, zaboravlja se da se radi o problemima koji su prisutni i u Europskoj Uniji. Na ekonomskom planu, mnoge se države suočavaju sa sličnim problemima. Neke su čak i u gorem stanju nego Hrvatska.  Korupcija je europski problem, mi bismo u Austriji o tome  nešto trebali znati.

U Hrvatskoj se posljednjih godina sudilo  bivšem premijeru Ivi Sanadeu, bivšem dopremijeru, nekolicini ministara, carinskim dužnosnicima, kao i mnogim upraviteljima javnih poduzeća, neki su osuđeni na teške zatvorske kazne.

Presseurop i Novi list zajedno

Prvoga srpnja Europska unija prima u svoje okrilje još jednu državu – Hrvatsku. Kako bi obilježio ulazak 28. zemlje članice u EU, Novi list je uspostavio suradnju s Presseuropom, informativnim portalom koji pet dana u tjednu objavljuje izbor najboljih članaka iz europskog i međunarodnog tiska o europskim temama: institucijama, politici, društvu, kulturi, ekonomiji, idejama. Tekstovi su prevedeni na 10 jezika (njemački, engleski, španjolski, francuski, talijanski, nizozemski, poljski, portugalski, rumunjski i češki). Osnovan 2009. godine, Presseurop ima potpuno nezavisnu uredničku politiku i ostvaruje se u partnerstvu s četiri europska tjednika s dugogodišnjim iskustvom prenošenja i prijevoda stranog tiska: Courrier International (Pariz), Courrier International (Lisabon), Forum (Varšava) i Internazionale (Rim), uz financijsku potporu Europske komisije.  Svakog dana u tjednu od 24. do 1. srpnja Presseurop će objavljivati po jedan članak iz Novog lista na temu ulaska Hrvatske u Europu preveden na 10 jezika. Novi list će sa svoje strane odabrati članke iz europskog tiska na temu kako europski tisak gleda na pristupanje Hrvatske EU. Za tu priliku Presseurop će otvoriti specijalnu web stranicu posvećenu Hrvatskoj. Presseurop koristi više od 400 izvora na preko 30 jezika. Njegov portal mjesečno posjeti 600.000 čitatelja.

Činjenica da problemi s kojima se suočava Hrvatska podsjećaju na one u drugim zemljama veliki je uspjeh ove države uz obalu Jadranskog mora, ali i same Europske Unije. Riječ je o fascinatnoj preobrazbi jedne nacionalističke i autokratske države u demokraciju.

U  Hrvatskoj su '90. godina  europske vrijednosti bile pregažene. Predsjednik Franjo Tuđman nikad nije izgubio iz vida podjelu Bosne. Čak i nakon rata, objašnjavao je   tadašnjoj američkoj državnoj tajnici Madeleine Albright, kako bi bila »ludost« dopustiti povratak srpskih izbjeglica u Hrvatsku.

Koncem '90. godina Međunarodni kazneni sud  iz Haga počeo se zanimati za hrvatsku vojsku. Franjo Tuđman je zabranio svaku suradnju s Tribunalom. Doprinio je izolaciji Hrvatske. Na njegov pogreb, 1999.godine,  nije došao niti  jedan zapadni državnik.

Deset godina potom ništa nije ostalo od Tuđmanovog  naslijeđa. Hrvatsko je društvo  prošlo kroz spektakularnu preobrazbu. Upravo su zahtjevi EU u tome imali presudnu ulogu. Hrvatska je bila podvrgnuta drakonskom pristupnom procesu  koji se nije ograničavao samo na ekonomiju,  okoliš i zaštitu potrošača, već je obuhvaćao i važne demokrataske vrijednosti, kao što je suočavanje s ratnom prošlošću, zaštitu  prava manjina i istinsku borba protiv korupcije. 

Osuda Sanadera

Nakon smrti Franje Tuđmana, nova vlada lijevog centra zaustavila je sve pokušaje destabilizacije Bosne i započela suradnju s Haškim Tribunalom. Hrvatski su suci sudili  Hrvatima optuženim za ratne zločine protiv srpskih građana, što je izazvalo  nezadovoljstvo generala koji su izrazili svoj gnjev u jednom otvorenom pismu. Glasine o puču počele su kolati Zagrebom. Tadašnji  predsjednik Stjepan Mesić poslao je generale u  mirovinu.

Koncem 2003. stranka Franje Tuđmana ponovno je došla na vlast. Mnogi su strahovali od povratka na staro. No, Ivo Sanader, novi predsjednik te stranke,  distancirao se od Tuđmanove politike. Evo primjera: on se  pojavio na proslavi Božica u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Zagrebu i zaželio svim Srbima sretne blagdane. Ivo Sanader je uveo u vladu stranku srpske manjine i ubrzao povratak srpskih izbjeglica. Sanader je također izručio Haskom tribunalu  posljednje ratne zločince. Jadranka Kosor, koja ga je naslijedila na čelu vlade, ozbiljno posvetila borbi protiv korupcije, što je dovelo do privođenja Sanadera koji je  osuđen na višegodisnji zatvor – zbog korupcije.
Valja pozdraviti političku hrabrost hrvatskih političkih čelnika koji su znali donijeti često riskantne političke odluke. Europska je Unija također imala važnu ulogu. Bez  zahtjeva koje je postavljala, u kombinaciji  s privlačnom perspektivom pristupanja, većina političkih odluka nikad ne bi bila donesena. One su promijenile hrvatsko društvo kako niti jedno društvo u jugoistočnoj  Europi. 

Dobrodošlica

Mnoge od tih odluka u početku su bile nepopularne, da bih ih vremenom većina prihvatila. Već deset godina Hrvatska bira političke čelnike koji se zalazu za procesuiranje hrvatskih ratnih zločinaca,  za povratka manjina, i  koji su se – poput sadašnjeg predsjednika – ispričali zbog uloge Hrvatske u ratu u Bosni i Hercegovini. Demokracija je još uvijek mlada. Ali to ne smije baciti sjenu na spektakularnu preobraznu Hrvatske od 2000. godine.

Politička kultura zemlje je bezpovratno promjenjena.  Ovo je poruka  upućena nadasve onima koji prigovaraju Europskoj Uniji da se bavi samo ekonomijom. Proces pristupanja Hrvatske odnosio se i  na približavanje europskim vrijednostima. Hrvatska si može čestitati na rezultatu, Europska Unija također. 

Dobrodošli !
http://www.presseurop.eu/en

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka