ZAGREB » U Vladi, kako doznajemo, razmišljaju o tome centraliziraju upravljanje dugom države i njezinih poduzeća kako bi se s jednog mjesta, iz Ministarstva financija, birajući trenutak zaduženja, time posredno utjecali i na uvjete zaduženja, koliko to mogu učiniti. Povod je osim posljednjeg izdanja obveznice po kamati nešto većoj od četiri posto i činjenica da u ovoj godini dospijevaju na naplatu krediti HAC-a i ARZ-a.

   – Oni se moraju zadužiti za 800 milijuna eura i teško će biti dobiti te kredite, a ako ih i dobiju pitanje je uz kakve će to kamate ići. Činjenica je da država, odnosno Ministarstvo financija, ipak ima najbolju logistiku kad je u pitanju zaduživanje i bilo bi dobro da državne tvrtke iskoriste to iskustvo, kaže naš sugovornik iz Vlade. Ističe kako je ove godine na otplatu HAC-u dospio kredit podignut 2009. godine uz kamatu veću od devet posto i da se još odavno trebalo razmišljati da se taj kredit, ako je ikako moguće zamijeni kreditom uz povoljniju kamatu.

Nemoguće bez HNB-a

Na pitanje znači li centralizacija upravljanja javnim dugom i pripremu Vlade da se, s obzirom na sadašnje uvjete na tržištu, javni dug restrukturira odnosno da se i krediti koji nisu dospjeli na naplatu zamijene novim uz povoljnije kamate i dulje rokove dospijeća, naš sugovornik iz Vlade kaže da je o tome prerano govoriti jer se zasad analizira opcija objedinjenog upravljanja dugom države i dugom javnih tvrtki, pogotovu onih poput HAC-a ili ARZ-a, za koje je država jamčila. No, priznaje da su sada, s obzirom na intervenciju Europske centralne banke, uvjeti na tržištu, odnosno kamata na zaduženje države, najpovoljniji u proteklih desetak godina, te da takva situacija sigurno neće vječno trajati. Uz napomenu da se reprogram duga, zbog vjerovnika mora oprezno spominjati, naš izvor ističe da ne treba bježati ni od razgovora o toj temi, te dodaje da je to lakše činiti u zemljama koje imaju banke u svome vlasništvu i da restrukturiranje duga nije moguće izvesti bez Hrvatske narodne banke.

   Nedavno je na reprogram duga pozvao i bivši guverner Željko Rohatinski, ali je njegovu inicijativu sadašnje vodstvo centralne banke ocijenilo neprovedivom.

   – Uz sadašnju visinu kamata pravi je trenutak da se razgovara o restrukturiranju javnog duga. Za to je nužan dogovor države, domaćih financijskih institucija i centralne banke. I to se ne tiče samo duga središnje nego i lokalne države, primjerice obveznica što ih je izdao grad Zagreb, ali i dugova HAC-a ili Autoceste Rijeka – Zagreb, kaže ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

Moguća operacija

Javni je dug trenutno dosegnuo 72 posto BDP-a, i to bez HAC-a, ARZ-a i HBOR-a, odnosno iznosi oko 235 milijarda kuna, što niža kamata od jedan postotni poen godišnje znači 2,35 milijarda kuna troškova manje za državni proračun. U Ministarstvu financija su, primjerice, izračunali da će država zbog smanjenja kamata s dosadašnjih oko šest posto na sadašnjih četiri posto, na otplatu najnovije obveznice u osam godina potrošiti milijardu kuna manje nego da je kamata ostala ista.

   Reprogramom duga, odnosno manjim troškom kamata, država bi smanjila deficit, što znači da bi Vladi u sljedećim godinama bio olakšan posao u Proceduri prekomjernog deficita, jer bi manji troškovi kamata značili i manje rashode proračuna, odnosno slabila bi potreba ušteda, pa bi se novac mogao preusmjeriti na projekte i investicije.

   – To je ono čemu su dobrim dijelom i ciljale mjere Europske centralne banke, koja želi javnim financijama zemlja koje su u problemima dati daha, želi im omogućiti da prodišu. Italija to već radi, s time da ona ima domaći bankarski sustav i to je puno lakše izvesti. Ipak, sada je prilika i za Hrvatsku, jer će već 2016. godine kamate ponovno porasti i moguće je da se ponovno vrate na razine koje su u prosjeku veće za 2,5 postotna poena od sadašnjih, procjenjuje Lovrinčević. Iako Hrvatska nema banke u domaćem vlasništvu, bankarski je sustav stabilan, pa Lovrinčević vjeruje da je uz jači angažman Hrvatske narodne banke i Vlade, te najvećih igrača – vjerovnika moguće izvesti tu operaciju.