Počeo je 25. Zagreb Pride, tradicionalna povorka ponosa LGBTIQ+ zajednice. Na zagrebačkom Prideu okupio se velik broj ljudi koji su šarenim outfitima i zastavama duginih boja ispunili centar grada.

Pod geslom “Korak po korak, iskorak”!, ovogodišnji Pride u Zagrebu ponovno ističe važnost borbe za jednakost, vidljivost i temeljna ljudska prava.

Povorka ponosa LGBTIQ zajednice Zagreb Pridea započela je okupljanjem u 14 sati na Zrinjevcu te u 15.30 sati kreću gradskim ulicama i trgovima.

Na Trgu dr. Franje Tuđmana održat će se prosvjedni i svečani skup, s početkom od 17.50. Prosvjedni skup trajat će do 18.40 sati. Zabavni dio Zagreb Pridea 2025. održat će se od 18.40 do 23 sata. Vidjeli su se transparenti Hod za svoj život, Mržnja nije obiteljska vrijednost, Interspolno ne treba biti liječeno, Rodno ludilo.

Podrška građana

Na Pride-u sam bila puno puta i važno mi je podržati LGBT populaciju. Mislim da svi imamo neke karakteristike po kojima se međusobno razlikujemo i ne vidim razlog da se LGBT osobe zbog toga diskriminiraju.

Voljela bi da ljudi imaju malo više razumijevanja prema prema tome s kakvim se svim izazovima i diskriminacijom LGBT osobe suočavaju, a o kojima mi uopće ne trebamo razmišljati. Od odrastanja u kojem se suočavaju sa time da su prema seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu drukčiji od drugih, preko toga koliko se nesigurno osjećaju na ulicama, mogućeg gubitka posla ili njegovog otežanog pronalaska do gubitka njima važnih i bliskih osoba koje nažalost ne pokažu ljubav i razumijevanje nego ih odbace.

Dolaskom na Pride želim ih želim podržati, reći da ih vidim i da sam tu za njih.

Osobno ne vidim niti jedan razlog zašto bi itko trebao biti diskriminiran niti zašto bi se opetovano morali boriti za osnovna prava i slobodne”, rekla je Jelena iz Rijeke.

“Osobama koje nisu nikad bile na Prideu bi poručila da svakako dođu i zabave se! Pride je jedan od rijetkih prosvjeda koji je uz svoju političnost ipak i zabavan i šaren! Ljudi su na ovaj dan veseliji i opušteniji nego inače, svi se slobodnije osjećaju i ponašaju na ulicama Zagreba!

Voljela bih da za to nisu potrebni prosvjedi niti organizirana zaštita da bi tako uopće moglo biti, ali nažalost to je hrvatska stvarnost i zato je dolazak na Pride toliko važan”, dodala je.

Pokazati otpor

“U vrijeme kada desnica sve više jača, a transfobni i homofobni narativ sve više ulazi u mainstream, mislim da je bitno pokazati otpor i usprotiviti se gaženju naših mukom stečenih prava. Ne želim stajati sa strane dok nam se oduzima i ovo malo što imamo za što smo se godinama borili”, kazao je Dorian.

“Važno je podsjetiti se da je pride prvenstveno politički i prosvjedni događaj i da borba nije stala niti smije stati. Dok ima ljudi koji nas žele stjerati na margine društva, mora biti onih koji će se tome usprotiviti. Žalosno je da se 2026. to još treba raditi, ali tu smo gdje smo.

Najgore je odmahnuti na to rukom ili misliti da nas se to ne tiče. Ovo se tiče i trebalo bi se ticati svih. Kako 2002. tako i 2026”, objasnio je.

Pitali smo ga misli li da se položaj LGBTQ+ osoba u Hrvatskoj promijenio u posljednjih nekoliko godina?

“Da, zakonski se situacija nešto nabolje promijenila, posljednje je odluka Upravnog suda kojom se potvrdilo da istospolni partneri moraju imati pristup postupku posvojenja.

Međutim, ne vidim promjenu nabolje u širem društvu, čak primjećujem da su neke stvari i gore. Vidljivost je veća, ali je i govor mržnje prisutniji, čak i kod političara koji bi trebali zastupati sve građane. Daleko smo od jednakosti ako se i dalje skidaju ili pale zastave duginih boja”.

“Mislim da bi svi koji drže do pravednosti i empatije trebali sudjelovati na prideu. Na udaru su uvijek prvo najslabiji i najmarginaliziraniji, a civilizirano društvo, kojem nadam se, svi mi težimo, mjeri se upravo po stupnju u kojem štiti svoje najranjivije članove.

Svi koji misle da LGBT osobe imaju ista prava kao strejt ljudi i da je ovo nepotrebno, neka se probaju “autati” na npr. poslu pa da vide kakva smo to tolerantna sredina i koliko je jednostavno tako živjeti”, dodao je Dorian.

Zanimalo nas je što bi volio da se promijeni u društvu ili zakonima u idućih pet godina.

“Jedna od stvari koja mi pada na pamet je da mediji počnu korektno izvještavati po pitanju trans tema, da se to ne svodi na senzacionalistički naslov koji će donijeti što više klikova. To su nečiji životi u pitanju i novinari bi trebali tome tako i pristupati jer su ovako odgovorni u širenju mržnje. Druga stvar je kvalitetni građanski odgoj kako bi se djecu od što mlađe dobi učilo o toleranciji, različitosti i suosjećanju”, zakljucio je.