Više od četvrtine stanovništva Europske unije bit će do 2050. starije od 65 godina, a većina će bolovati od najmanje dvije kronične bolesti.

Istovremeno, procjenjuje se da će 80 posto ruralnih regija u Europi do 2050. potpuno opustjeti, a mnoge od tih sredina već danas ubrzano ostaju bez ljekarni kao jednog od stupova zdravstvene skrbi.

Trendovi su alarmantni: gotovo svaka peta ljekarna u Europi nalazi se pred zatvaranjem, a pojedine države već osjećaju ozbiljnu krizu.

Važnost opstanka

U Velikoj Britaniji je u posljednjih deset godina zatvoreno oko 12 posto ljekarni, s tim da je u siromašnijim i ruralnim sredinama taj gubitak za 20 posto viši nego u urbanim sredinama.

U slabije naseljenim regijama Francuske više od 190 općina uopće nema ljekarnu. Najintenzivniji pad broja ljekarni bilježi Njemačka, gdje se svake godine zatvori između 500 i 800 ljekarničkih jedinica, dok se otvori samo 50 do 60 novih.

Glavni razlog leži u strogim propisima koji traže da vlasnik ljekarne ujedno bude i voditelj, zbog čega se mladi farmaceuti sve teže odlučuju na otvaranje ljekarni u manjim mjestima.

Ove podatke iznijela je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore (HLJK), na nedavnom 3. Kongresu o zdravstvu u ruralnim i otočnim regijama, upozoravajući da bi sličan scenarij mogao pogoditi i Hrvatsku.

Ana Soldo/ Foto Ana Križanec

– Zapravo je logično da ljudi odlaze iz malih sredina zato što im nisu dostupne neke osnovne stvari. U ruralnim je sredinama udio nezadovoljenih potreba stanovništva puno veći nego u gradskim sredinama i zato je važno održati ljekarne u malim mjestima i onda kad za to nema nekog poslovnog interesa, upozorava Soldo.

Hrvatska stoji nešto bolje u odnosu na Europu jer ima dobro uređenu ljekarničku mrežu koja sprečava prekomjerno otvaranje ljekarni u urbanim sredinama i donekle jamči njihov opstanak u manjim mjestima, ali i zbog manjka inspekcijskog nadzora nad ljekarnama.

Prema podacima HLJK, Hrvatska danas ima 1.180 ljekarni, od toga 536 u naseljima koja imaju samo jednu ljekarnu, dok je u 420 naselja to ujedno i jedina zdravstvena ustanova.

Zabrinjavajuća je brojka od 185 ljekarni smještenih u mjestima s manje od 1.000 stanovnika, što ih čini potpuno poslovno neisplativima.

Još 324 ljekarne nalaze se u mjestima s manje od 5.000 stanovnika, što održivost poslovanja također dovodi u pitanje, upozorava čelnica Komore. Uz to, svaka peta ljekarna udaljena je više od 20 kilometara od prvog većeg naselja.

Modeli pomoći

Kako se nositi s tim problemom ilustrira primjerima zemalja koje ulažu znatna sredstva i traže modele pomoći ljekarnama. Češka, Engleska i Škotska tako izravno pokrivaju troškove hladnog pogona ljekarnama u malim sredinama, osiguravaju poslovne prostore ili im daju financijske stimulacije.

Danska ima izravne državne potpore za neprofitabilne, ali geografski ključne ljekarne, dok Austrija izdvaja dio prihoda svih ljekarni u jedinstveni fond i ulaže ga u financiranje i opstanak malih ruralnih ljekarni.

Finska pak ljekarnama s velikim prometom naplaćuje veći porez, a taj novac koristi za subvencioniranje ljekarni u izoliranim područjima, dok Norveška dostavlja lijekove i dronovima, a ljekarnici redovito odlaze na teren i pružaju puno više usluga od klasičnog izdavanja lijeka.

Italija pak osigurava hladni pogon i plaće svih zaposlenih u ljekarnama u općinama s manje od 3.000 stanovnika jer je dostupnost lijekova i tamo veliki problem.

Kako bi se spriječio krah dostupnosti zdravstva u ruralnim krajevima, a posljedično i iseljavanje, Hrvatska bi mogla preuzeti neki od europskih modela, ili osmisliti vlastiti.

Jedna od opcija, navodi Soldo, uvođenje je različitih modela dostupnosti, ovisno o broju i dobi stanovnika, udaljenosti od drugih zdravstvenih ustanova i turističkom potencijalu.

– U naseljima s malo stanovnika možda je racionalnije imati mobilnu ljekarnu nekoliko puta tjedno, nego fiksnu gdje je plaćanje hladnog pogona i kompletne infrastrukture jako skupo.

Ali u mjestima koja su turistička ili imaju mlađe stanovništvo, jako je bitno da ostane fiksna ljekarna, tumači Soldo.

Posebno u takvim ljekarnama, dodaje, važne su nove kompetencije ljekarnika koji prate kronične bolesnike, mogu provoditi cijepljenje i pružati druge zdravstvene usluge.

Ljekarne generiraju korist zajednici

Istraživanja su, prenosi Ana Soldo, predsjednica HLJK-a, pokazala da ljekarna u maloj sredini nije samo zdravstvena, već i golema ekonomska potpora lokalnoj zajednici.

Svako radno mjesto otvoreno u ljekarni generira dodatnih 3,26 radnih mjesta u lokalnom gospodarstvu, a svaki euro ostvaren u ljekarni donosi 4,3 eura ukupne ekonomske vrijednosti lokalnoj zajednici.

Uz to, općine koje imaju ljekarnu gube znatno manje radno sposobnog i ženskog stanovništva te bilježe daleko bolje pokazatelje na tržištu rada od općina bez ljekarne.