Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 4
Sutra: 22° 22° 4
25. svibnja 2019.
Do 2030.

KONFERENCIJA NOVOG LISTA Nizinska pruga do Rijeke - prioritet HŽ Infrastrukture

Foto Vedran Karuza
Foto Vedran Karuza
Autor:
Objavljeno: 21. ožujak 2019. u 10:18 2019-03-21T10:18:35+01:00

Cilj je uspostava visokokvalitetnog željezničkog teretnog i putničkog prijevoza, kvalitetne veze luke Rijeka, grada Rijeke i riječkog bazena s drugim dijelovima Hrvatske i Europe, kao i privlačenje novih prijevoznika na željezničku infrastrukturnu mrežu

U ovom trenutku nositelj najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, HŽ infrastruktura ujedno zauzima i vodeće nacionalno mjesto u povlačenju sredstava fondova EU namijenjenih sektoru prometa. Na željezničkoj je mreži u Hrvatskoj fokus na dva glavna koridora – RH1, koji se proteže od granice s Republikom Slovenijom, preko Zagreba, do granice s Republikom Srbijom, te na koridoru RH2 – od granice s Republikom Mađarskom, preko Zagreba, do Rijeke.

Vlada je u kolovozu 2017. godine usvojila Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. – 2030), kojom je izgradnja nizinske pruge postala jedan od prioriteta te ključni projekt u željezničkom prometu, projekt zahvaljujući kojem će biti stvoreni uvjeti za dodatno povećanje tereta u riječkoj luci, i podizanje njene konkurentnosti. Cilj je nizinsku prugu dovršiti do 2030. godine, kad će ona imati kapacitet veći od 20 milijuna neto tona godišnje, zadovoljavajuću propusnu moć te će udovoljavati ukupnom očekivanom opsegu prometa iz riječkog čvorišta.

Mediteranski koridor

Pruga od državne granice s Mađarskom do luke Rijeka nalazi se na međunarodnom Mediteranskom koridoru i dio je osnovne Transeuropske prometne mreže (TEN-T). Ukupne investicijske aktivnosti na tom dijelu Mediteranskog koridora procjenjuju se na 2,1 do 2,6 milijarda eura, pri čemu su izvor financiranja velikih projekata većinom fondovi EU-a. Po završetku radova bit će izgrađena pruga visoke učinkovitosti, zadovoljavajuće propusnosti za prijevoz tereta od luke Rijeka na jedinstvenu Transeuropsku prometnu mrežu, a prijevoz putnika bit će usklađen s europskim standardima.

Foto Vedran Karuza

Cilj modernizacije tog koridora jest uspostava visokokvalitetnog željezničkog teretnog i putničkog prijevoza, kvalitetne veze luke Rijeka, grada Rijeke i riječkog bazena s drugim dijelovima Republike Hrvatske i Europe, kao i privlačenje novih prijevoznika na željezničku infrastrukturnu mrežu, što će u konačnici doprinijeti i povećanju prihoda svih dionika.

Radi ostvarenja tih ciljeva na željezničkoj mreži između Rijeke i državne granice s Mađarskom, HŽ Infrastruktura provodi niz projekata sufinanciranih iz fondova EU-a. Riječ je, redom, o rekonstrukciji postojećeg, i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici pruge Dugo Selo – Križevci, projektu vrijednom 196,9 milijuna eura, čiji su radovi u tijeku; zatim o obnovi postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica - državna granica, procijenjene vrijednosti 297,1 milijuna eura. Za taj je projekt javna nabava za izvođenje radova i nadzor u tijeku. U ovoj godini planirano je pak raspisivanje natječaja za radove na rekonstrukciji i izgradnji pruge/drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac. Radovi na toj dionici procjenjuju se na 315 milijuna eura.

Izrada tehničke dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Oštarije – Škrljevo procijenjena je na sedam milijuna eura i, s obzirom na konfiguraciju terena, predstavlja najzahtjevniju dionicu buduće nizinske pruge. Konačno, Izrada studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge Zagreb – Rijeka, dionica Karlovac – Oštarije procjenjuje se na 9,4 milijuna eura.

Foto Vedran Karuza

Rijeka Brajdica 

Osim projekata koje HŽ Infrastruktura priprema i provodi samostalno, na riječkom lučkom području u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka u tijeku su dva projekta, ukupne procijenjene vrijednosti 67,2 milijuna eura: Rijeka Brajdica i Zagrebačko pristanište.

Projekt Rijeka Brajdica znači razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata. Vrijednost projekta iznosi 35,6 milijuna eura, a udio HŽI 26 milijuna eura. Projekt se s 85 posto sredstava sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe. Izvođači radova su Kolektor Koling d.o.o. i Euro-asfalt d.o.o. Potpisan je i Sporazum o uređenju međusobnih odnosa pri izvođenju radova s Gradom Rijekom, vezan uz privremenu regulaciju željezničkog prometa kroz grad.

Rekonstrukcija željezničkog kolodvora i izgradnja kontejnerskog terminala znatno će utjecati na postojeći kapacitet kolodvora te osigurati tehničke zahtjeve za interoperabilnost u skladu s europskom regulativom.

Projekt Rijeka Brajdica jedan je od projekata kojima je cilj poboljšati povezanost luke Rijeke i zaleđa te povećati intermodalnost na riječkom prometnom pravcu.

U kolodvoru Rijeka Brajdica demontirana su četiri kolosijeka i izvode se radovi na donjem i gornjem pružnom ustroju - napravljen je iskop te se postavljaju kolosijeci i tračnice. Po završetku montiranja kolosijeka preostaje nasipanje tucanika i niveliranje kolosijeka.

Foto Vedran Karuza

Izvodi se i rekonstrukcija kontaktne mreže, a uz kolodvorsku zgradu gradi pak novi objekt u kojemu će biti smještena nova signalno-sigurnosna i telekomunikacijska oprema. Prema Sušaku se izvode najzahtjevniji radovi, oni na željezničkom tunelu, budući da se gradi portalnu građevinu dugu 74 metra otvorenog iskopa. Istodobno, izvodi se i proširenje cijevi tunela.

Na Šetalištu XIII. Divizije, na kojem je na snazi posebna regulacija prometa, prošli je tjedan u promet puštena nova devijacija, u desnu stranu.

Zagrebačko pristanište 

Drugi projekt u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka jest unapređenje infrastrukture u Luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište, čija procijenjena vrijednost iznosi 31,6 milijuna eura, od kojih je udio HŽ Infrastrukture 22 milijuna, a osigurano je 85 posto sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe.

Cilj tog projekta jest doprinos rastu luke Rijeka kao jedne od osnovnih luka na Mediteranu kroz osiguranje učinkovitosti i održivosti teretnog prijevoza. Specifični cilj je eliminirati postojeće usko grlo i prilagoditi željezničku infrastrukturu u kolodvoru Rijeka kako bi se ona mogla nositi s povećanjem prijevozne potražnje u luci Rijeka, uz istovremeno poticanje urbane revitalizacije omogućavanjem premještanja lučkih djelatnosti. Trenutačno je u tijeku postupak javne nabave za radove i nadzor nad radovima na Zagrebačkom pristaništu.

Još jedan projekt HŽ Infrastrukture na riječkom području i dijelu nizinske pruge jest izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani, čija je vrijednost projektiranja 5,4 milijuna eura, a procijenjena vrijednost radova 270 milijuna eura. Ugovor za izradu projektne dokumentacije u vrijednosti 33.777.000 kuna potpisan je sa zajednicom ponuditelja Institut IGH d.d. i GRANOVA d.o.o. Za projektiranje osigurano je 85 posto prihvatljivih troškova iz Instrumenta za povezivanje Europe.

Glavni ciljevi projekta su stvaranje učinkovitog gradskog i prigradskog željezničkog prijevoza, daljnji razvoj postojećih kapaciteta luke Rijeka te rasterećenje prometa na preopterećenim osnovnim cestovnim prometnicama grada Rijeke. Trenutačno je u tijeku dovršetak idejnog projekta i postupak usvajanja Studije utjecaja na okoliš.

KRŠIĆ: Naši projekti dižu konkurentnost riječke luke 

Foto PIXSELL

– Svi naši projekti na riječkom području, ali i na dijelu Mediteranskog koridora od Rijeke do mađarske granice omogućit će riječkoj luci povećanje tereta i podizanje njezine konkurentnosti, ističe predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić. Cilj modernizacije pruge od Rijeke do mađarske granice jest uspostava visokokvalitetnog željezničkog teretnog i putničkog prijevoza, kvalitetne veze luke Rijeka, grada Rijeke i riječkog bazena s drugim dijelovima Hrvatske i Europe, kao i privlačenje novih prijevoznika na željezničku mrežu, napominje.

– To će biti poticaj gospodarskom razvoju Rijeke i Primorsko-goranske županije, ali i ostalim dijelovima RH. Pokrenute su aktivnosti za najveće investicije u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj, ukupne procijenjene vrijednosti radova 2,1 do 2,6 milijardi eura, a izvori financiranja su fondovi EU-a – zaključuje Kršić. Da se radi o projektima i ulaganjima velike važnosti za Hrvatsku, potvrđuje i status aktivnosti koje su usmjerene na izgradnju »nizinske pruge«. kao jednog od prioriteta u Strategiji prometnog razvoja 2017. – 2030.

VOJKO OBERSNEL: Luci dugujemo razvoj, ali i otvorenost duha

2017266

Rijeka je otvoren grad čiji si stanovnici ne broje krvna zrnca, u kojem su svi prihvaćeni, bez obzira odakle dolaze. A baš takav stav prema životu, svjetonazor koji uključuje i prihvaća, dobrim dijelom dugujemo upravo luci zahvaljujući kojoj je grad rastao i razvijao se pa tako i privlačio različite ljude i omogućio stvaranje poznatog riječkog načina razmišljanja i života.

Rijeka svoj razvoj neosporno duguje luci i upravo zato ovih dana obilježavamo i 300. obljetnicu proglašenja Rijeke slobodnom kraljevskom lukom, povijesne odluke koja je omogućila razvoj Rijeke kao značajnog lučkog grada. A kao što je prije 300 godina bilo važno proglašenje Rijeke slobodnom kraljevskom lukom, tako je danas važna odluka Europske unije koja je pozicionirala riječku luku na ishodištima dvaju od devet najvažnijih europskih prometnih koridora – Mediteranskom koridoru i Koridoru Baltik – Jadran. Uvrštenje u ove koridore bez sumnje jača poziciju Rijeke i dovodi je u rang velikih konkurenata te svakako povećava potencijale u području razvitka i realizacije niza planiranih projekata riječkog prometnog pravca.

Na tom tragu je i golemo ulaganje koje će, bez sumnje, dati novu snagu riječkoj luci pa tako i cijelom gradu. Naime, trenutačno je u realizaciji ili pred početkom realizacije, niz velikih projekata vezanih uz riječku luku vrijednih 250 milijuna eura, od čega čak 110 milijuna otpada na sredstva Europske unije. Nadalje, iako Grad Rijeka nema direktne ingerencije nad lučkim prostorom i razvojem luke, uvijek čini sve kako bi pomogao lučkim vlastima u razvoju luke te na taj način planira i svoju prostorno-plansku dokumentaciju.

Dakle, jasno je da su potencijali naše luke veliki, no u ovom trenutku još uvijek su nedovoljno iskorišteni. Ipak, unatoč svim nedaćama, ratu koji je zaustavio razvoj luke i otvorio prostor napretku lukama Kopar i Trst pa onda i teškoj gospodarskoj situaciji s kojim se naša zemlja bori, riječka luka i dalje je nezamjenjiv gospodarski faktor razvoja našeg grada, ali i cijele države.

Tako je Brajdica danas uspješan kontejnerski terminal do kojeg je izgrađena cesta koja ga direktno spaja s gradskom zaobilaznicom (D404). Kroz projekt Gateway koji financira Svjetska banka, Lučka uprava gradi i novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, a vjerujem da će konačno Republika Hrvatska izgraditi i cestu koja će taj terminal smješten u zapadnom dijelu luke povezati direktno s riječkom zaobilaznicom. Isto tako, nužno je da država, među ostalim i zahvaljujući EU sredstvima, konačno osuvremeni željeznicu koja je jedan od preduvjeta za veći zamah u razvoju luke. Jer, kao što sam rekao, riječka luka zaista ima potencijal – najbliža samo luka za brodove koji preko Sueskog kanala plove s Dalekog istoga do Europe, tek smo sat leta avionom udaljeni od svih srednjoeuropskih poslovnih centara, a izuzetno dobro smo cestovno spojeni sa središnjom i jugoistočnom Europom. Imamo prirodnu dubinu mora do 25 metara, ali i tradiciju, znanje, iskustvo. I na kraju, važan je i suživot luke i grada i mislim da smo mi u Rijeci to uspjeli postići, imamo luku u centru grada, prekrasnu šetnicu na Molo longu, ali i nešto s čim se ne može pohvaliti većina svjetskih lučkih gradova – čisto more i prekrasne plaže tek koji kilometar od gradske luke.

ZLATKO KOMADINA: Riječka luka važan je stup gospodarskog razvoja PGŽ-a

Foto Sergej Drechsler

Riječka je luka okosnica pomorskog prometa u Primorsko-goranskoj županiji, a Riječki prometni tranzitni pravac od strateškog je značaja za cijelu državu i važan stup gospodarskog razvoja Primorsko-goranske županije. Najznačajnija je i najveća luka za robni promet u Republici Hrvatskoj, čiji potencijali sasvim sigurno nadilaze promet koji se danas ostvaruje.

U protekla dva desetljeća dogodili su se krupni procesi, od definiranja lučkog područja, donošenja razvojnih smjernica, velikih investicija u lučkom bazenu, privatizacije tvrtke Luka i njenih terminala, ulaska strateških ulagača, dovršetak punog profila autoceste, modernizacija pruge. Riječka luka i ovaj prometni pravac uspio se ponovno nametnuti kao važan dio transporta roba i postati dio jedinstvene transeuropske prometne mreže i Jadransko-jonskog koridora. Riječki prometni pravac ima veliki značaj i za turizma ove regije i drago mi je da aktivnosti na razvoju cruisinga, počinju donositi rezultate te je riječki lučki bazen »ucrtan« u karte turističkih kružnih putovanja. Vjerujem da ima još puno prostora za jačanje i teretnog i putničkog prometa te pozdravljam sve aktivnosti i investicije koje idu u tom pravcu.

U svom dijelu odgovornosti, a prvenstveno tu mislim na prostorno planiranje, kao regionalna samouprava itekako smo vodili računa o razvoju riječke luke te u našim prostorno planskim dokumentima predvidjeli i nove lokalitete za širenje lučkih terminala. Za realizaciju prostorno-prometnog koncepta razvoja sustava luke Rijeka utvrđene su lokacije koje će dugoročno udovoljiti zahtjevima u pogledu prometnih i tehničko-tehnoloških uvjeta. Osim manjih intervencija u prostoru na postojećim lokalitetima u području riječkog i bakarskog bazena te bazena Raša, okosnica budućeg razvoja pomorsko-lučkog sustava predviđa izgradnju lučko-logističkog središta na otoku Krku. Jasno je da Koncept nove luke na otoku Krku uključuje i dulji vremenski period od onoga definiranog Prostornim planom PGŽ-a.

Ključni preduvjet za taj veliki prostorni iskorak je izgradnja novog mosta kopno-Krk koji će osigurati i cestovnu i željezničku povezanost. Postojeća prostorno-tehnička koncepcija pomorskog i lučkog sustava Primorsko-goranske županije uglavnom je koncentrirana oko bazena Luke Rijeka koji predstavlja dio urbane cjeline grada. Ta činjenica, kao i nedovoljno kvalitetna i pouzdana kopnena povezanost lučko-pomorskog sustava sa zaleđem, predstavljaju glavna ograničenja u razvitku luke i grada.

Ako se vratimo na činjenicu da je riječka luka najveći generator prometa i gospodarskog razvitka, onda je neupitan njezin značaj za ukupni razvoj Primorsko-goranske županije. Isto kao što je neupitno da rast teretnog i putničkoga lučkog prometa, a koji nam je svima u interesu, mora pratiti paralelan razvitak sustava željezničkog i cestovnog prometa. Pozdravljam najavljenu gradnju D 403, zapadnog spoja Luke Rijeka u sustav autocesta, kao što želim vjerovati da će uskoro krenuti i gradnja autoceste prema Žutoj Lokvi. Još uvijek samo u prostornim planovima bez rokova, ostao je projekt nizinske pruge, što je infrastrukturni zahvat od najvećeg značaja za prometno jačanje riječke luke. Ako dakle govorimo o potencijalima razvoja Riječkog prometnog pravca i cijelog lučkog sustava koji je okosnica tog pravca, mora se izgraditi infrastrukturna mreža koja će biti na zahtijevanoj razini tehničke kvalitete i prometne funkcionalnosti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka