(Ne)optimisični premijerkin savjetnik

Lovrinčević: Ako Mađarska traži pomoć MMF-a, ni Hrvatska neće imati izbora

Jagoda Marić

Stanje u hrvatskom okruženju pogoršava i da Hrvatska treba strahovati od toga da se i njezin kreditni rejting ne spusti na razinu junk (smeće)



ZAGREB Drugi put u tri godine mađarska vlada je najavila da će tražiti sklapanje aranžmana s MMF-om čime očito pokušava ublažiti krah koji im prijeti nakon što je agencija za kreditne rejtinge Standard & Poor’s zaprijetila sniženjem rejtinga toj zemlji ali i nekim njezinim bankama. 


   


Uz već poznate probleme u Italiji, najnoviji problemi u Mađarskoj pokazuju da se stanje u hrvatskom okruženju pogoršava i da Hrvatska treba strahovati od toga da se i njezin kreditni rejting ne spusti na razinu junk (smeće), što je poruka da država nije sigurna za ulaganje. 


Novi val krize


Premijerkin savjetnik i član Savjeta HNB-a makroekonomist Željko Lovrinčević podsjeća da će se agencije suzdržati od promjene hrvatskog rejtinga dok ne završe izbori, ali da je kretanje hrvatskih CDS-ova, što je pojednostavljeno cijena osiguranja duga određene zemlje, slično mađarskom, te da je hrvatski kreditni rejting time de facto već srušen i da se očekuje očitovanje agencija kako bi to postalo i službeno. 




    – Hrvatska se nalazi u kontinuitetu u vrlo sličnoj situaciji, pa ako Mađarska već traži pomoć MMF-a to jasno govori da ni Hrvatska neće imati drugog izbora. Već sada bi političari i druge institucije trebali početi raditi na paketu za aranžman ili barem uputiti poruku da su to spremni učiniti jer drugi val krize potrest će one dijelove Hrvatske koji su bili otporni a riječ je o financijskom sektoru, upozorava Lovrinčević. On procjenjuje da će se u tom udaru na banke, velike banke imati dovoljno kapitala, ali da veliki problemi slijede malim i srednjim bankama, koje trebaju strateške partnere dokapitalizaciju ili spajanje. 


   Rast kamata


Lovrinčević podsjeća i na to da su štedni ulozi građana u prvom valu krize povećani na 400 tisuća kuna i da u slučaju bilo kakvog potresa proračun taj rizik ne bi izdržao. Uz banke, u drugom bi valu krize mogli nastradati i turistički i prometni sektor. Hrvatskoj je nužan, apelira član savjeta HNB-a, intervencijski okvir u kojem se mora razgovarati i o pravima iz zakona o radu, ali i ograničenju javnog duga, no te se mjere ne mogu provoditi preko noći, pa bi opet teret mogao podnijeti privatni sektor, a to znači i gubitak radnih mjesta i smanjenje plaća. 


    – Gospodarski rast u ovoj će godini biti na nuli, a tako će biti i u 2012. godini, ljudi će sve teže otplaćivati svoje kredite, pad rejtinga državi, znači zaduženje proračuna od najmanje 7,5 posto i zaduženje države na domaćem tržištu, a to onda znači i rast kamata građanima. Banke će biti u problemima i zbog sve teže otplate kredita. Hrvatska se nalazi u delikatnoj situaciji, goroj od one u kojoj je bila kad je odlazio bivši premijer Ivo Sanader, zaključuje Lovrinčević.