Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 24° 1
Sutra: 24° 24° 1
27. lipnja 2019.
Radni model budućnosti

Intervju Coworking - rješenje za freelancere

Foto D. Lovrović
Foto D. Lovrović
Autor:
Objavljeno: 6. svibanj 2014. u 9:20 2014-05-06T09:20:56+02:00

Ideja coworkinga je nastala iz čiste potrebe da ljudi koji funkcioniraju kao freelanceri, pronađu mjesto gdje mogu raditi, educirati se i biti integrirani u profesionalnu zajednicu

Iza magistra produkt dizajna Matije Raosa koji danas radi kao nezavisni profesionalac višegodišnje je radno iskustvo u agenciji za iskustveni marketing, brand aktivacije i evente Momentum (McCann) gdje je radio kao transdisciplinarni kreativni direktor.

Projekt začet u San Franciscu

 Koji su začeci coworkinga?

  – Coworking pokret je krenuo oko 2005. u San Franciscu. Kad je nekolicina ljudi ostala bez stalnog posla i kada su počeli održavati susrete koje su zvali »jelly sessionima«. Počeli su raditi u kafićima, no shvatili su da je to dobro sa socijalnog aspekta jer se smanjio taj osjećaj izoliranosti, ali nalaziti se s klijentima u kafiću, nije ostavljalo profesionalan dojam. Iz čiste je potrebe nastao prvi coworking prostor. Brad Neuberg je osnivač prvog coworking prostora, Hat Factory iz San Francisca, a datum njegova otvaranja, 9. kolovoza, slavi se kao međunarodni dan coworkinga.

  Inače, termin je skovao Bernie DeKoven 1999. za opis suradničkog rada podržanog računalima i tadašnjom tehnologijom. U značenju kakvo mu danas pripisujemo, a koji uključuje i fizički prostor, počinje ga koristiti Brad Neuberg 2005. pri opisu fizičkog prostora za rad kojim se zajedno koriste nezavisni i mobilni radnici zbog opuštene i društvene atmosfere.

  Predsjednik je udruge Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca, strukovne i članske neprofitne organizacija koja djeluje s ciljem kreiranja, održavanja i promoviranja zdravog profesionalnog ekosistema za nezavisne profesionalce iz svih strukovnih sektora koji posluju u Hrvatskoj. Njegovi interesi obuhvaćaju sve vrste suradničkih i participatornih modela, suvremene komunikacijske kanale te ekonomiju dijeljenja i društvenu inovaciju. Smatra da su suradnja i umreženje nužni u teškim ekonomskim vremenima u kojima živimo što ga je potaknulo i na pokretanje programa Coworking Croatia koje smatra osobnom strašću, društvenim pozivom i dugoročnim profesionalnim izazovom. S Raosom smo nakon Tjedna dizajna netom održanog u Laubi, razgovarali o novom modelu rada – coworkingu, te o budućnosti freelancinga u Hrvatskoj.

  Što je coworking?

  – Ideja coworkinga je nastala iz čiste potrebe da ljudi koji funkcioniraju kao freelanceri, odnosno nezavisni profesionalci, pronađu mjesto gdje mogu obavljati svoje svakodnevne poslovne zadatke, održavati sastanke s klijentima, gdje se mogu umrežiti, doći do novih poslovnih prilika i kontakata, dobiti povratnu informaciju o svom radu, educirati se i biti integrirani u profesionalnu zajednicu, što uglavnom nedostaje ljudima koji rade od kuće i teško im je razdvojiti privatni od profesionalnog života. Coworking je jedna od mnogih ekstenzija »ekonomije dijeljenja« bazirane na razmjeni i dijeljenju resursa među članovima određene zajednice. Na taj način ostvaruje se značajna ušteda, a i potenciraju se same mogućnosti resursa, kako fizičkih, ako pričamo o coworking prostoru, tako i intelektualnih, što znači da se razmjenjuju kontakti i informacije. Udruživanje društvenih, profesionalnih i materijalnih resursa, oni se višestruko potencirani vraćaju u korist svih uključenih u proces bilo u vidu coworking zajednice (ljudi), coworking prostora (infrastruktura) i coworking kulture (vrijednosti, ponašanje, rezultati i proizvodi).

  Osnovna je premisa da većina stvari i imovine koje posjedujemo nema maksimalnu učinkovitost upravo zato što se koristimo njome samo mi ili u najboljem slučaju uski krug ljudi oko nas. Trenutačno dominantan ekonomski model, kapitalizam, odgojio je svjetonazor posjedovanja koji je u svojoj osnovi krajnje neracionalan jer podrazumijeva da sve moramo sami privrediti, što je, ironično, krajnje neekonomično po kapitalističkim kriterijima.

Pravna borba

Kako je ideja coworkinga primjenjiva u stvarnost?

  – Sve donedavno bilo je teško provesti ekonomiju dijeljenja u stvarnost jer je razvoj odgovarajuće komunikacijske infrastrukture i informiranje potencijalnih zainteresiranih pojedinaca bio jako skup i složen proces, ali zahvaljujući brzom razvoju informacijskih tehnologija i društvenih mreža, ekonomija dijeljenja trenutačno doživljava svoj procvat. Od dijeljenja auta, bicikala i brodova do dijeljenja stanova i razne opreme.

  Coworking pristup, kako i sam naziv implicira, orijentiran je na rad i radno mjesto. Konkretnije, na izgradnju zajednice radnika koju prvenstveno tvore nezavisni profesionalci (freelanceri), poduzetnici, mikrobiznisi te svi oni koji imaju potrebu za uredom, a nemaju ga.

  Coworking prostor najlakše je ilustrirati kao mjesto materijalizacije djelovanja profesionalne društvene mreže. U modernom žargonu, coworking prostori su poput facebooka, samo što na društvenu mrežu ne idemo on line, već se profesionalno umrežujemo u određenom zajedničkom prostoru.

  Kako se zapravo formira coworking prostor, tko osigurava logistiku i prostor?

  – Logika je da se ne radi o unajmljivanju, nego o participaciji u troškovima održavanja prostora. Pričamo o »bottom-up« logici. Prvo se okuplja zajednica ljudi sa zajedničkim interesima, vrijednostima i potrebama te se onda artikulira prostor koji nudi rješenje problema te odgovara na njihove zahtjeve i potrebe. Kao Coworking Croatia svojevrsni smo ambasadori globalnog coworking pokreta kojeg lokaliziramo u skladu s realnom situacijom na tržištu i nadopunjujemo ciljeve HDNP-a koji funkcionira poput sindikata freelancera. Coworking Croatia nam je komunikacijska platforma koja freelancerima može osigurati pogodnosti koje coworking prostor i zajednica nude. Velika nam je prepreka u radu što se nedovoljno zna o freelancing sceni u Hrvatskoj, nemamo potrebne statističke podatke, konkretne brojke, stoga se oslanjamo na europska iskustva koja nastojimo primijeniti kod nas. Trenutačno pripremamo kampanju za upis u članstvo HDNP-a ne bismo li došli do dragocjenih brojki i podataka u kojem smjeru da najefikasnije skrbimo o toj populaciji te da formuliramo prioritete djelovanja... Cilj je freelancerima ponuditi edukaciju i priliku za umrežavanje, zajednički prostora za rad i suradnju, te servise administrativnih i računovodstvenih usluga, pravnih savjeta i sl. Na Tjednu dizajna smo u diskusiji s kolegama iz Srbije, Slovenije i BiH došli do zaključaka da se moramo fokusirati na određenu skupinu te pozabaviti razvojem zakonskog okvira, kako uopće poslovati kao freelancer u Hrvatskoj. Zakon poznaje samo kategoriju samostalne djelatnosti, a takav format ima brojne manjkavosti. Ako niste u firmi, nemate pogodnosti zaposlenika, od banalne stvari da bolovanje imate plaćeno tek nakon 43. dana, jer do 42. dana to plaća firma, odnosno sam samostalni djelatnik. S druge pak strane imate sve obaveze jedne tvrtke, morate imati računovodstvo, morate plaćati poreze. Pred nama je velik zalogaj u smislu pravne regulacije freelancera, odnosno nezavisnih profesionalaca i jasno nam je da je to višegodišnji proces.

  Što ćete konkretno poduzeti u tom pogledu?

  – U pravnoj smo priči na samom početku, no započeli smo niz aktivnosti ne bismo li ojačali položaj nezavisnih profesionalaca. HDNP osim programa Coworking Croatia razvija nacionalni program za podršku i razvoj u sektoru nezavisnih profesionalca. Freelance Croatia će provoditi podprograme: Freelance akademiju, programa stjecanja i unapređenje znanja i vještina potrebnih za konkurentnost i samoodrživost nezavisnih profesionalaca, potom Centar za podršku i potporu nezavisnim profesionalcima - One-stop shop za svakog nezavisnog profesionalca te Freelance centar (klub društva) - Fizičko mjesto za rad, suradnju, podršku, edukaciju i održavanje aktivnosti udruge i članova. Za sada smo u suradnji sa Studijem Antar pokrenuli web portal za posredovanje freelance poslova - Freelance.hr.

Zaposliti mlade

Tko čini freelancere u Hrvatskoj?

  – Kako institucija stalnog zaposlenja umire, sve je više ljudi koji izborom ili stjecajem okolnosti sami sebi moraju osigurati posao, direktan plasman usluge na tržište, a time i zaradu. Prvi dio freelancera su oni koji su etablirani, imaju poslovne reference, žele zadržati samostalnost radeći izvan korporativnih okvira te im samo treba infrastruktura za rad, dok postoje i druga grupacija, ljudi koji su bez posla i prisiljeni su snalaziti se kako najbolje znaju, njima coworking može biti korisna baza za dolazak do posla. Naš je zadatak da im osiguramo put do toga, podrškom, informacijama, zakonskom zaštitom.

  Smatramo da je strukturirani razvoj fleksibilnog i nezavisnog tržišta rada ključan za rješavanje problema nezaposlenosti, prvenstveno mladih, ali i svih nezaposlenih koji direktnim pružanjem usluge mogu osigurati financijsku egzistenciju, a time pridonijeti uspjehu hrvatske ekonomije. Država treba imati u vidu da je gotovo pola milijuna nezaposlenih i naša bi inicijativa tu brojku značajno smanjila. Država školuje tisuće mladih stručnjaka koji nisu pripremljeni za uvjete tržišta rada, mi bismo tom (visoko)obrazovanom kadru pomogli da se realiziraju u struci. U obrazovanje se ulažu enormne količine novaca, a onda država nema koristi od tih stručnjaka. Ako čovjek nakon diplome pet godina ne nađe posao, velika je mogućnost da nikad neće raditi u struci i država ga je uzalud školovala.

  Kako planirate pomoći mladima i obrazovanima da dođu do posla?

  – Želimo svojim članovima kroz razne programe pružiti operativnu i pravnu podršku, platformu za edukaciju i profesionalni razvoj, kanale za samopromociju, umrežavanje i poslovne prilike te cjenovno pristupačnu, reprezentativnu i društveno integriranu uredsku infrastrukturu za svakodnevni rad i/ili sastanke s poslovnim suradnicima i klijentima.

Odumiru uredski mastodonti

Vratimo se coworkingu. Koja je tajna uspjeha širenja coworking prostora diljem svijeta? Postoji podatak da je u posljednje dvije godine 400 posto više takvih mjesta u svijetu.

   – Trenutno ima preko 2.500 coworking prostora u svijetu, najviše u Europi, kultni prostori su Betahouse u Berlinu i Barceloni, Impact Hub u Londonu, La Mutinerie u Parizu... Ljudi diljem svijeta su se identificirali s terminom i idejom coworkinga. To je zapravo model poslovanja budućnosti. Razvojem tehnologije i globalizacije odumiru uredski mastodonti i sve je više poslovnih i kreativnih nomada. S druge strane, pokret coworking ima i snažnu socijalnu komponentu koja ljudima u modelu liberalnog kapitalizma sve više nedostaje.
  Bit globalnog coworking pokreta je zajednički je vrijednosni sistem baziran na pet ključnih načela: suradnja, otvorenost, zajedništvo, pristupačnost i održivost. Ljudi lako percipiraju coworking prostor, ured, kompujtore, namještaj, no daleko je važnije razumjeti coworking svjetonazor koji je sazdan baš na ovim vrijednostima.

  Koje su prednosti coworkinga?

  – Postoji cijeli niz prednosti koje prozlaze iz coworkinga. Eliminiranje osjećaja izoliranosti (rad od kuće) i društveno integriran samostalan rad u reprezentativnom i cjenovno prihvatljivom prostoru za rad, poticanje kreativnosti, povećanje produktivnosti, zajedničke profesionalno i društveno orijentirane mikroaktivnosti, dolazak do novih poslovnih prilika i suradnika, akceleracija potencijala suradnje i udruživanja u kolektive, neformalni i spontani transferi znanja i vještina, razbijanje negativnih rutina uz raznolikost i dinamičnost, stvaranje i uživanje pozitivnih učinaka sinergije, te u konačnici jačanje profesionalne konkurentnosti uz održavanje veće kvalitete života zbog odvajanja privatnog od poslovnog prostora... Bitno je razumjeti da je individualni uspjeh člana coworking zajednice uspjeh cijele coworking zajednice.

  Na Tjednu dizjana se diskutiralo zašto u Hrvatskoj još nije zaživio zajednički prostor za kreativce, coworking prostor. Koji su zaključci?

   – Do sad nas je gurao entuzijazam, osluškivali smo koji nam je doseg djelovanja, koliki odaziv, koliko nas ima i koliko možemo. U drugoj fazi krećemo u potragu za financijskim sredstvima. Kolege iz Beograda (Nova Iskra), Sarajeva (Art kino Kriterion) i Ljubljane (Poligon kreativni centar) podijelili su s nama svoja iskustva u dolasku do coworking prostora što je naša sljedeća faza. Postojimo tek dvije godine, u osnivanje zajedničkog suradničkog prostora u Zagrebu želimo ući kada budemo apsolutno spremni i sigurni da možemo organizacijski iznijeti projekt, da možemo ljudima ponuditi nešto kvalitetno i pristupačno. Došli smo do izračuna da bi jedan prosječan freelancer mogao mjesečno s članarinom participirati s maksimalno sto eura. Za taj iznos i mi moramo biti sigurni da će se uloženi novac našim članovima višestruko vratiti kroz logistiku i benefite koje nudi coworking.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka