Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 18° 6
Sutra: 18° 18° 6
15. listopada 2019.
Riječki teatar

Kazalište za nove generacije: "Zajc" želi vratiti gledatelje između 20 i 50 godina

Foto: M. GRACIN
Foto: M. GRACIN
Autor:
Objavljeno: 19. rujan 2019. u 8:12 2019-09-19T08:12:00+02:00

Intendant Marin Blažević je govorio o kampanji kazališta za nove generacije, pri čemu su te »nove« generacije zapravo stare generacije koje su u kazalište prestale dolaziti ili dolaze u manjoj mjeri

RIJEKA - Riječani moraju shvatiti da Rijeka ne može imati »klasično« nacionalno kazalište kakvo je, primjerice, HNK Zagreb, s obzirom na to da riječki HNK mora ispunjavati više funkcija od zagrebačkog, koji djeluje u gradu s mnogim drugim institucijama/prostorima/inicijativama s kojima dijeli interese.

A u svrhu toga razumijevanja HNK »Zajc« pokrenuo je kampanju pod nazivom »Zajc – kazalište za nove generacije«, kojom se želi u kazalište vratiti gledatelje između 20 i 50 godina, one koji kazalištu nešto manje gravitiraju od najmlađih i najstarijih. U tu će svrhu, ali i širi zahvat po pitanju razvoja publike, »Zajc« do kraja ove godine složiti i prezentirati i svoju strategiju razvoja.

Sukus je ovo jučerašnje konferencije za novinare u HNK-u Ivana pl. Zajca, prve ovosezonske, no organizirane ne zato da bi se govorilo o programskom segmentu sezone, nego da bi se istaknuli momenti, kako to reče intendant Marin Blažević, koji uz govore o programima, brojanju gledatelja i novcima, često ostanu nezamijećeni i po strani.

Vremenska kapsula

Ovim je porukama ne samo sekundirao, nego ih je ispred novinara i jasno artikulirao pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar, jasno izrazivši podršku nastojanjima Kazališta da izađe iz svojih »klasičnih« okvira: u mjuzikl, u snimanje nosača zvuka orkestra Opere, a ne samo muziciranje unutar operne izvedbe..., rekavši da je dosad najviše u tom kontekstu napravio upravo orkestar, no da je on siguran da i ostali segmenti Kazališta to također mogu na jednak način.

Presica je poslužila i da se novinarima sadržajnije predstave nastojanja Katarine Mažuran Jurešić, koja je u »Zajc« došla raditi na tzv. razvoju publike, pri čemu se Mažuran Jurešić pohvalila da je »Zajc« jedino kazalište u Hrvatskoj koje ima strategiju razvoja publike te da su za to već i nagrađeni sredstvima Ministarstva kulture. A razvoj publike o kojem je riječ svodi se na nekoliko segmenta.

Jedan je postavljanje Vremenske kapsule, koja uspostavlja odnos s fizičkom Vremenskom kapsulom, predmetom nađenim 70-ih godina prošlog stoljeća, a koji je u sebi sadržavao razne kazališne artefakte iz 1885., kada je i zakopana. Nova Vremenska kapsula bit će nešto drugačija, jer će bilježiti iskustva današnjih gledatelja o tome kakvo je kazalište bilo nekad, a kakvo je danas.

U tu svrhu bit će postavljen i kiosk u atriju Kazališta, no sve će to biti moguće predati Kazalištu i u virtualnom obliku, putem, dakako, interneta. U kontekstu razvoja publike Mažuran Jurešić je istaknula i projekte: Kritički glas, razgovore kritičara s publikom, Glazbeni salon, razgovore autorskih ekipa i publike, Pogled iza pozornice, otvorene baletne probe i drugo.

Sanitarni čvorovi

Intendant Marin Blažević je više govorio o kampanji kazališta za nove generacije, pri čemu su te »nove« generacije zapravo stare generacije koje su u kazalište, prije penzije, prestale dolaziti ili u njega dolaze u manjoj mjeri.

Njih se, izgleda, misli prizvati licima s postera, plakata i drugih vizuala koja nisu ona lica dramskih i opernih prvaka i prvakinja, koja se uobičajeno prikazuju, već lica onih koji konstantno sudjeluju u programima, ali ostanu pomalo zapostavljeni.

Produljena ruka te priče su i novi copywriting momenti pojedinih ansambala, pa je tako Hrvatska drama postala »Drama s identitetom«, kao i Talijanska drama, samo na talijanskom jeziku, Opera je »s autoritetom«, a Balet »s karakterom«.

Na presici je bio i Alan Vukelić, upravitelj tehnike, koji je jedino bio siguran da će biti novaca za sanaciju dvaju kritičnih sanitarnih čvorova, dok je uz sve ostalo - druge sanitarne čvorove, novi sustav grijanja i hlađenja, novi razglas, novu rasvjetu, uređenje stolaca i loža... - Vukelić dodavao: »Koliko nam to financije budu dopuštale.«

Ivan Šarar, Katarina Mažuran Jurešić, Marin Blažević i Alan Vukelić / Foto. V. KARUZA

Blažević je ipak napomenuo da bi sustav hlađenja trebao biti gotov do prvih većih proljetnih vrućina 2020. godine.

Šararu je u njegovu obraćanju bilo važno istaknuti i to da mu se suradnja ustanova u kulturi i Rijeke 2020 na projektu EPK-a čini jako dobra; naime po njemu je uspjeh što institucije sudjeluju u više od 50 posto programa, na čemu su se, kako je to rekao, mnogi drugi gradovi EPK-ovi okliznuli, angažirajući vanjske subjekte koji se onda nisu dobro gledali s ustanovama.

Gostovanja

Na konferenciji za novinare najavljena su i gostovanja. Hrvatska drama nastupat će u koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« u Zagrebu krajem rujna s mjuziklom »Sunset Boulevard«, a krajem sezone će na istoj lokaciji izvesti mjuzikl Webbera i Ricea »Evita«.

U »Lisinskom« će orkestar riječke Opere izvesti u travnju Mahlerovu Drugu simfoniju, u Cankarjevom domu u Ljubljani u lipnju operu »Elektra«, na Savonlinna opernom festivalu u Finskoj opere »Julije Cezar u Egiptu« i »Werther«, a tijekom sljedećeg ljeta u pulskoj Areni opere »Madama Butterfly« i »Carmen« te Ravelov »Bolero«, uz sudjelovanje riječkoga Baleta.

Balet će gostovati i na festivalu AidsDanceGala u Regensburgu u Njemačkoj, na Intermezzo Woche Gera u Njemačkoj te na Beogradskom festivalu igre, a Talijanska drama u nizu kazališta u Italiji, uz svoje redovite gostujuće nastupe u Istri i na Kvarneru.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.