Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 4
Sutra: 16° 16° 4
15. studenoga 2018.
Dekonstrukcija stereotipa

Što je nama romska umjetnost? U petak otvorenje izložbe u Malom salonu

Foto Roni Brmalj
Foto Roni Brmalj
Autor:
Objavljeno: 7. studeni 2018. u 16:54 2018-11-07T16:54:01+01:00

Izložba se bavi i dekonstrukcijom vladajućih stereotipa te odnosom osobnog i kolektivnog identiteta, poput nacionalnog, vjerskog, rodnog... a prakse su različite: od fotografije, videoradova, crteža, medijskih instalacija do videoigara i web-aplikacija, ističe Sanja Kojić Mladenov

Izložba »Moja umjetnost je moja stvarnost«, koja propituje vidljivost i položaj umjetničke prakse Roma kao integralnog i ravnopravnog segmenta europskog kulturnog prostora, otvara se u petak, 9. studenoga u 19 sati u Malom salonu na riječkom Korzu.

Kustosica i autorica Sanja Kojić Mladenov ističe da se izložba bavi dekonstrukcijom povijesti, arhiva i načina na koji se kreiraju određeni vladajući stavovi u društvu.

– Uz to, bavi se i dekonstrukcijom vladajućih stereotipa te odnosom osobnog i kolektivnog identiteta, poput nacionalnog, vjerskog, rodnog... Praksa je veoma različita: od fotografije, videoradova, crteža, medijskih instalacija do videoigara i web-aplikacija. Jedan rad je i u javnom prostoru; to je projekt Andree Kulunčić i kolekitva ISTE koji se nalazi u okviru city light plakata u Rijeci – objasnila je Kojić Mladenov.

Diskriminacija

»Moja umjetnost je moja stvarnost« projekt je Goethe-Instituta i Francuskog instituta u Hrvatskoj uz podršku njemačko-francuskog Elysée fonda, usmjeren ispitivanju i revalorizaciji pitanja memorije nasilne prošlosti i pomirenja kroz izgradnju zajedničke budućnosti u Europi. Izložba se organizira nakon radionica na temu upcyclinga s Romima u Rijeci i Brodu na Kupi u lipnju, a prije posebnog izdanja časopisa Život umjetnosti Instituta za povijest umjetnosti, posvećenog ovoj temi, koji izlazi u prosincu. Partneri na ovom projektu su, uz već navedene, i socijalno poduzeće ProPuh te Europska prijestolnica kulture Rijeka 2020.
Na izložbi sudjeluju: Robert Jankuloski, Herlinde Koelbl, Stevan Kojić, Valérie Leray, Monika Moteska, Branislav Nikolić, Vessna Perunovich, André Jenö Raatzsch, Emília Rigová, Selma Selman, Selman Trtovac i Moritz Pankok, dok su iz Hrvatske tu Siniša Labrović s videodokumentacijom performansa i Andreja Kulunčić s kolektivom ISTE, koji svojim aktivnostima želi upozoriti javnost na prisutnost diskriminacije u hrvatskom društvu.

Interventni kampovi

Beogradski umjetnik Branislav Nikolić u svom se radu najčešće koristi relcikliranim materijalom, poput drva i metala koje nalazi na ulicama.

– To me navelo na trag »arhitekture« koju u Srbiji uglavnom rade Romi, zapravo jako puno ljudi živi u »slumovima«, naseljima građenima od materijala s otpada; na svjetskoj razini govorimo o milijardu ljudi. Jedan od mojh najuspješnijih radova je kada sam dao svoj honorar jednom Romu koji je gradio kuće svojim susjedima i on je jednu takvu kuću sagradio u galeriji. To je imalo odjeka pa me na izložbi u Grazu jedan svećenik pitao bi li od tog materijala napravio ispovjedaonicu za njihovu katedralu, što sam, naravno, odmah prihvatio. Sada sam napravio i ispovjedaonicu u Malom salonu od materijala koje sam našao na riječkim ulicama, a sve to s porukom »Bog je jedan za sve i svi trebaju imati isti tretman« – objasnio je Nikolić.

Francuska fotografkinja Valérie Leray u seriji radova »Mjesta bez imena« istražuje mjesta romskih interventnih kampova tijekom Drugog svjetskog rata u Francuskoj i Europi.

– Moji radovi su povezani s poviješću, zemljopisom, politikom, ali i s mojom obitelji i onim što se događalo s romskom populacijom; ideja je pronalaziti te bivše kampove i pokazati što je s njima danas – kaže Leray.

Izložba ostaje otvorena do 7. prosinca, nakon čega seli u Muzej suvremene umjetnosti u Novom Sadu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Odmor tik do skijaških staza
VALAMAR OBERTAUERN HOTEL 4*

Odmor tik do skijaških staza