Majstor velikih figurativnih slika

Izložba Lovre Artukovića »Uprizorenja« otvorena u zagrebačkoj Laubi

Sandra Sabovljev

Recentna produkcija Lovre Artukovića – u kojoj se posebno ističe 15 ulja na platnu velikog formata, nikad dosad viđenih u Hrvatskoj – moći će se razgledati do 12. listopada. Naslov izložbe »Uprizorenja« rezultat je poigravanja s riječima jezika ovih prostora – kazalište, pozorište, gledališče



Izložbom »Uprizorenja« Lovre Artukovića, kojom se ovaj istaknuti hrvatski umjetnik s berlinskom adresom zagrebačkoj publici predstavio s tridesetak slika nastalih proteklih nekoliko godina, otvorena je jesenska sezona u Laubi. Recentna produkcija Lovre Artukovića – u kojoj se posebno ističe 15 ulja na platnu velikog formata, nikad dosad viđenih u Hrvatskoj – moći će se razgledati do 12. listopada.


  – Naslov izložbe »Uprizorenja« rezultat je i mog poigravanja s riječima jezika ovih prostora – kazalište, pozorište, gledališče. Radilo se o uprizorenju, kazivanju ili gledanju, uvijek je u središtu umjetnička senzacija. Tako ja uzimam za modele ljude iz stvarnog života, neki segment iz realnosti i stvaram neki novi paralelni svijet koji transponiram na platno, objasnio je ukratko Artuković pozadinu imena izložbe i proces nastanka svojih slika.


  Leonida Kovač, poznata kustosica i teoretičarka umjetnosti koja potpisuje koncepciju ove izložbe, dala je dodatno objašnjenje.    

Umjetnik i model


– Nove Artukovićeve slike, koje namjerno nikada ne dosežu stadij dovršenosti, neprestano stavljaju na kušnju pojmove poput medija i realizma te vjerodostojnost granica koje tradicionalne umjetničke medije razdvajaju od onih novih i konačno razlučuju stvarnost od fikcije. To potvrđuje i naslov izložbe »Uprizorenja« upućujući na scensku izvedbu i materijalnost izvedbenog tijela, ali i na složenost odnosa toga tijela i njegove neprestano metamorfirajuće slike, a slike nas navode da ono što smatramo bliskim i poznatim prepoznamo kao posve začudno i uznemirujuće, da u potrazi za realnim krenemo s onu stranu realizma – analizira Kovač.


    Ona je naglasila i »posebnost Artukovićevog umjetničkog postupka koji se očituje u dugotrajnom procesu izvedbe pojedine slike pri čemu odnos umjetnika i modela postaje analogan odnosu redatelja i glumaca tijekom nastanka kazališne predstave ili snimanja filma«. Komentirajući to zapažanje, Artuković u centralno mjesto stavlja komunikaciju.

  – Vjerojatno se taj režiserski aspekt najviše ogleda u mom razgovaranju s modelima, ja s njima dugo komuniciram ne bismo li došli do željene situacije i efekta. Upravo zbog tog komuniciranja taj je proces dugotrajan, što je možda posebnost u ovo brzo digitalno doba, smatra umjetnik.


  Posebnost ove izložbe ističe i kustosica i voditeljica Laube, Morana Matković, koja iznosi zanimljiv podatak da se »Uprizorenja« održavaju deset godina nakon Artukovićeve izložbe »Spremište«, s jedanaest slika nastalih od 2002. do 2004. godine, a ta je izložba bila postavljena u prostoru Laube dok je tamo još bila tkaonica Tekstilnog kombinata Zagreb.    

Lice slike


Među izloženim slikama dva su autoportreta (»Viseći autoportret« i »Sramežljivi kauboj«), a posebno se ističe niz od 12 slika, nastao od 2006. godine do danas, koje Artuković naziva »Lice slike«. Riječ je o kadrovima dimenzija 145×105 centimetra izvedenih u ulju na platnu gdje se pojavljuje jedno žensko lice naslikano u ekstremno krupnom planu. Kako naglašava Leonida Kovač, to nisu portreti osoba, jer se radi o spomenutom odnosu redatelja i glumice (Karin Enzler) čiji je konačni rezultat prikaz mimike lica kojim se izražava određeno emotivno stanje.


  Majstor velikih figurativnih slika, kako Lovru Artukovića često nazivaju, svoj slikarski izraz temelji na figuraciji i intimizmu, razvijajući ga na ikonografiji urbane civilizacije. Artuković je rođen u Zagrebu, predavao je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, a od 2003. živi u Berlinu, gdje radi kao slobodni umjetnik. Izlagao je na brojnim samostalnim izložbama, a 2008. mu je u Klovićevim dvorima postavljena retrospektiva »Najbolje slike«, s radovima nastalima između 1984. i 2008. godine. Dobitnik je Godišnje nagrade HDLU-a za najbolju izložbu u 2001, njegovom stvaralaštvu posvećena je knjiga »Neobarokni subjekt« Krešimira Purgara, kao i dva filma – eksperimentalni »Krađa« Lukasa Nole i dokumentarni »L.A. Nedovršeno« Igora Mirkovića.