Bućanova voajerska strast prema bizarlucima svakodnevice

Na novoj velikoj izložbi »Prizori iz suvremenog života«, Boris Bućan se predstavlja kao strastveni zaljubljenik u dosjetku. Dosjetka je ishodište i doseg njegovih recentnih radova, koje je i ovaj put probrala i postavila akademkinja Vera Horvat Pintarić

Kao i prošle godine kad je u Gliptoteci predstavio mega-ciklus od osamdeset slika na izložbi »Stakleni ljudi«, produktivni umjetnik Boris Bućan i ovog se proljeća, na novoj velikoj izložbi »Prizori iz suvremenog života«, predstavlja kao strastveni zaljubljenik u dosjetku. Dosjetka je ishodište i doseg njegovih recentnih radova, koje je i ovaj put probrala i postavila akademkinja Vera Horvat Pintarić.  Za Bućana, niz sumornih sivih zgrada u Ilici zapravo su nasukani brodovi; volan bicikla su »Oči Picassa«; kamion za odvoz smeća je »Umjetnički auto«; grubim crnim potezima na bijelom platnu naslikao je »Ljubav lustera i vješalice«, a »Konj koji jede travu« zapravo prikazuje utovar smeća u kamion »Čistoće«.  Otvorena u četvrtak, izložba se prostire u dva krila na drugom katu galerije, i obuhvaća radove na koje Bućan obavezno nakalemljuje tekst pojašnjenja: taj postupak gotovo da zamjenjuje njegov potpis. Ključne bi riječi ove izložbe bile: samouvjerenost poteza, neskromne dimenzije platna, snažni kontrasti i jarke boje (cijela jedna prostorija rezervirana je za slike kojima dominira krvavo-crvena; tamo je i slika kojoj je umjetnik nadjenuo ime »Livada nakon bitke«, a prikazuje raštrkane ivančice na drečavo crvenoj podlozi).  

 Kronika svakidašnjice

Gotovo voajerski zaokupljen prizorima iz zagrebačke svakodnevice, Bućan reagira na sitne bizarluke koje susreće na ulici: psa koji je izašao bez glave, ženu koja pije pivo, neobične stolce na terasi kafića, lutke u izlogu Adidasova dućana… 

– Boris Bućan nastavlja s kronikom svoje svakidašnjice. Promatra svijet oko sebe, zaustavlja se, gleda i pamti ono što je vidio. Tako je svakoga dana kada Bućan prolazi Ilicom ili se zadržava na Britancu. Ovdje je njegova osmatrčanica: tu su različiti ljudi koji prolaze, stolovi, predmeti, voće i povrće, ukratko sve što se može vidjeti i sve što se događa na svakoj tržnici, ističe Vera Horvat Pintarić, koja je za ovu izložbu odabrala ukupno 63 Bućanova rada i, kao i prošle godine, potpisuje autorstvo likovnog postava.

 U prijašnjem ciklusu Bućan je rado slikao žene, ili slutnje njihovih aktova pronalazio u mrtvoj prirodi. Ni ovdje ga ne napušta ta strast: ženski akt prepoznaje u sklopljenom šestinskom kišobranu, Venerin brijeg u tamnom nagibu na platnu. Slikar ne krije svoju voajersku glad: u maniri paparazza, odozdo se, iz žablje perspektive, zavlači pod haljine žena koje hodaju gradskim ulicama, zaviruje pod stolove u kafićima i »snima« ženske gležnjeve u štiklama.   Otraga »škica« žene koje u rukama tegle vrećice s tržnice, grupe žena koje u grupicama stoje na ulici i, možda, čekaju tramvaj (sliku naziva »Cvijeće poslije kiše« jer su žene, odjevene u jarke boje, natkriljene kišobranima). Osim »Žene koja pije pivo«, tu je još »Žena sa zlatnim nogama u banci«, »Narančasta žena«…   

Ne-diskriminatorni pristup

Bućan jednako pristupa ljudima i stvarima. Kratkim tekstom koji ispisuje na slikama, signalizira svoj ne-diskriminatorni pristup: u ljudima prepoznaje predmete, a predmetima »lijepi« antropomorfne kvalitete (kao u »Ljubavi lustera i vješalice« ili u »Konju koji jede travu«). 

 Likovni umjetnik, slikar i grafički dizajner Boris Bućan rođen je 15. ožujka 1947. u Zagrebu gdje je i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnost. Redoviti član HAZU-a je od 2006. Dobitnik je brojnih nagrada u zemlji i inozemstvu i izuzetno je cijenjen zbog osebujnoga pristupa oblikovanju plakata, a njegova djela se nalaze u uglednim svjetskim muzejima i galerijama (New York, München, Essen, Melbourne).

 Nedavno je umjetnik imao dvije relevantne izložbe u respektabilnim galerijskim prostorima u Parizu u sklopu projekta »Croatie, le voici«, u galeriji »Purgatoire« te izložbu plakata u »Le Lieu du Design« na kojoj je bio izložen i Bućanov poznati plakat »Žar ptica« koji je bio i na naslovnici izložbe »100 godina europskog plakata« u Victoria & Albert muzeju u Londonu.

 Bućanova »Žar ptica« postala je i dio projekta razminiranja i to tako što je umjetnik njome oslikao automobil tvrtke »Peugeot« koji je ta francuska tvrtka darovala za razminiranje u suradnji s vladinim Uredom za razminiranje i francuskim Veleposlanstvom.

 Izložba u Gliptoteci HAZU bit će otvorena do 8. svibnja ove godine. 