Reuters
Umjetnički direktor Mostre Alberto Barbera opisao je ovogodišnju konkurenciju kao »neočekivanu«, ali »učvršćenog identiteta«, jer se mora prilagoditi zakonima nove distribucijske geografije čija pravila kroje »world sales« kompanije
VENECIJA Umjetnički direktori festivala A-lige postaju opsesivno fascinirani snježnim mećavama, ledom i polarnom zimom. Ako je ovogodišnji Berlinale otvorio film »Nobody Wants the Night« u kojem se Juliette Binoche probija bespućima Grenlanda, onda i Mostra valjda mora slijediti taj trend, pa će njeno 72. izdanje sutra navečer na Lidu otvoriti »Everest« Islanđanina Baltasara Kormakura, u kojem Jake Gyllenhaal i njegova ekspedicija tijekom uspona na Mt. Everest upadnu u snažnu oluju. Uz Gyllenhaala tu ekspediciju čine i Jason Clarke, Josh Brolin, John Hawkes, Robin Wright, Michael Kelly, Sam Worthington, Keira Knightley, Emily Watson i drugi.
Nema sumnje da će venecijanska publika plastično osjetiti patnje koje proživljavaju Kormakurovi junaci, jer su klima uređaji u Sali Grande perverzno podešeni na maksimum, kreirajući efekt hladnjače. Iako je »Everest« s obzirom na njegovu temu nekako bliži programskoj koncepciji Festivala planinskog i alpinističkog filma u Trentu.
Zato će ljubitelji ljeta i morskih radosti doći na svoje s erotskim trilerom »A Bigger Splash« čiji je autor Luca Guadagnino uz sve popularnijeg Belgijanca Matthiasa Schoenaertsa (»Hrđa i kost«, »Bikova glava«) nanovo angažirao Tildu Swinton koja je glumila milansku buržujku u autorovu sjajnom filmu »Io sono l’amore«. Riječ je o remakeu Derayeva »Bazena« u kojem oni glume bračni par čiji će idilični odmor na Pantelleriji poremetiti dolazak senzualne Dakote Johnson i njena oca Ralpha Fiennesa. Iako naziv Guadagninova komada priziva duhove slavnog Hockneyeva platna, Schoenaerts u filmu nosi iste naočale »Vuarnet 006« koje je nosio Alain Delon u originalnoj verziji, dok je paradirao oko bazena vile u St. Tropezu.
Zvučna imena
Među zvučnijim naslovima iz ovogodišnje konkurencije koju je Mostrin umjetnički direktor Alberto Barbera opisao kao »neočekivanu«, ali »učvršćenog identiteta«, jer se mora prilagoditi zakonima nove distribucijske geografije čija pravila kroje »world sales« kompanije, koje se okreću marketinški i produkcijski jačim festivalima poput Toronta s kojim se Mostra praktički poklapa, valjda izdvojiti »The Danish Girl« u režiji Toma Hoopera, autora »Kraljeva govora«, o prvoj transrodnoj osobi u povijesti kojoj je kirurškim putem promijenjen spol (glumi je Eddie Redmayne).
A nakon promašenog »Captives« koji smo lani vidjeli u Cannesu, nadajmo se da će se naturalizirani Kanađanin Atom Egoyan iskupiti s najnovijim filmom »Remember« u kojem je angažirao dvojicu holivudskih veterana – Christophera Plummera i Martina Landaua.
Među velikanima europskog filma tu su genijalni Marco Bellocchio s filmom »Krv moje krvi«; Aleksandr Sokurov s »Frankofonijom« i Jerzy Skolimowsky kojem je nedavno u Motovunu uručena nagrada »Maverick«, ali je ipak svoj najnoviji komad »11 minuta« čuvao za medijski atraktivniju Mostru.
Od autora koji obećavaju, na Lido dolazi Argentinac Pablo Trapero s filmom »El Clan«, čija će se retrospektiva ove jeseni dogoditi u riječkom Art-kinu »Croatia«, te Charlie Kaufmann i Duke Johnson s animiranim filmom »Anomalisa«. Među radikalnijim imenima tu je i filmski esej američke glazbenice Laurie Anderson »Heart of a Dog«, dok će pravi glazbeni štih festivalu podariti Amy Berg, autorica dokumentarnog portreta mitske Janis Joplin naslovljenog jednostavno »Janis« (izvan konkurencije) u kojem njena pisma čita jednako snažna i frustrirana Chan Marshall, poznatija pod umjetničkim imenom Cat Power.
Festivalskim žirijem predsjedava meksički redatelj s holivudskom adresom Alfonso Cuaron. A ostale članove čine redatelji Nuri Bilge Ceylan, Pawel Pawlikowski, Francesco Munzi i Hou Hsiao-hsien, redateljica Lynne Ramsey te glumice Diane Kruger i Elizabeth Banks.
Dokumentarci izvan konkurencije
Za razliku od zvučnih naslova izvan konkurencije koji su nekad služili da bi njihove zvijezde prodefilirale »passarellom« i donijele Mostri dašak glamura, tri najveće zvijezde – Robert de Niro, Leonardo di Caprio i Brad Pitt – iako ranije najavljivani, neće se pojaviti u najkraćem filmu s tog programa, 16-minutnoj »Audiciji« Martina Scorsesea koji promovira otvaranje velebnog filmsko-tematskog resorta u Macauu. Film je otpao, navodno, zbog tehničkih razloga.
Zato će »Fuori concorso« proći u znaku dokumentarnih autora poput Jevgenija Afinevskog i filma »Zima na vatri«, Sergeja Loznice i »Događaja«, Fredericka Wisemana i naslova »In Jackson Heights«, Franca Maresca s »Ljudima iz ovog grada koje ne poznajem« te Gianfranca Pannonea čiji je dokumentarac »Najmanja vojska na svijetu« prvi film u povijesti Mostre koji je koproducirao Vatikan. Od 18 filmova u tom programu čak je devet dokumentaraca.
Od zvučnijih imena puno se očekuje i od najnovijeg krimića »Black Mass« Scotta Coopera s neprepoznatljivim Johnnyjem Deppom, dok će »arthouse« škvadra doći na svoje s novim Tsai Ming-liangom i filmom »Popodne«.
U paralelnom programu »Horizonti« koji je također natjecateljski i gdje lani sudjelovao Sviličićev »Takva su pravila«, ove godine sudjeluje tek hrvatska manjinska koprodukcija, grčko-francuski film »Interruptions« Yorgosa Zoisa. U tom programu koji ima 34 filma, od kojih 15 kratkometražnih, bit će prikazan i najnoviji kvir film Brazilca Gabriela Mascara »Boi Neon«, čiji je senzualni »Ventos de Agosto« bio uvršten u program ovogodišnjeg zagrebačkog Festivala subverzivnog filma, te dugometražni debi glumca Bradyja Corbeta »Djetinjstvo vođe« inspiriran Sartrovom pripovijetkom, u kojem je angažirao Roberta Pattinsona.
U sklopu off programa »Giornate degli Autori« aka »Venice Days« bit će prikazana i tri filma koji su ušli u najuži izbor za nagradu »Lux« koju u prosincu u Strasbourgu dodjeljuje Europski pralament. To su izbjeglička drama »Mediterranea« Jonasa Carpignana, zatim »Mustang« u režiji Turkinje Deniz Gamze Erguven, nagrađen nedavno u Sarajevu te »Urok« bugarskog tandema Kristina Grozova & Petar Vlahanov. Nažalost, Matanićev »Zvizdan« nije se izborio u tu najužu selekciju.
»Belladonna«, priča o tri žene
U kratkometražni program »Horizonata«, među 15 naslova, uvršten je i film »Belladonna« zagrebačke redateljice, scenaristice i montažerke Dubravke Turić koji donosi priču o tri žene različite životne dobi i porijekla koje se nađu u oftalmološkoj čekaonici. Osluškujući razgovor starijih žena, najmlađa od njih saznaje o tragedijama koje su im se dogodile, što njezinu dotadašnju ravnodušnost pretvara u osjećaj bliskosti.
– Tema filma je ljudska percepcija, kako površno gledamo jedni druge i koje sve predrasude i problemi iz toga proizlaze. Posebno mi je bio zanimljiv kontrast između unutarnjeg i vanjskog svijeta, onoga oku vidljivo i nevidljivo, te povezati to s pričom o renesansnim belladonnama, ženama u Italiji koje su si zbog ljepote, kako bi imale široke zjenice, oštećivale vid. Ta ideja ljepote tematizira se kroz glavnu junakinju, ali kao buđenje unutarnje ljepote što ju na neki način povezuje s belladonnama – rekla je Turić prije mjesec dana predstavljajući svoj film.
Direktor fotografije 18-minutne »Belladonne« je Branko Linta, producent je Spiritus movens, a glavne uloge tumače Aleksandra Naumov, Lana Barić, Nada Đurevska, Anita Matković i Dražen Kühn.
