Trogirsko zaleđe

Ministar Vrdoljak položio kamen temeljac za vjetroelektranu Jelinak

Hina

Izgradnja vjetroelektrane, kako je najavljeno, bit će završena do kraja godine, a u cijelosti će je financirati splitska tvrtka EHN d.o.o., koja je u vlasništvu španjolske kompanije »Acciona Energia«



TROGIR Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak otvorio je poslijepodne polaganjem temeljnog kamena građevinske radove za vjetroelektranu Jelinak na istoimenom brdu u trogirskom zaleđu, u kojoj će dvadeset turbina imati snagu od 30 megavata (MW), a moći će strujom opskrbljivati oko 30.000 kućanstava, što je trenutačno najveći vejtropark u Republici Hrvatskoj.


Radovi na izgradnji te vjetroelektrane, kako je najavljeno, bit će završeni do kraja godine, a u cijelosti će ih financirati splitska tvrtka EHN d.o.o., koja je u vlasništvu španjolske kompanije »Acciona Energia«.


Otvorenje građevinskih radova kasnilo je dva sata zbog kašnjenja ministra Vrdoljaka, što je izazvalo nezadovoljstvo okupljenih novinara. Ministar Vrdoljak ispričao se, rekavši kako mu je »izmiješan protokol«.




Ministar Vrdoljak izrazio je nezadovoljstvo jer je investitor zbog zakonskih zapreka i spore procedure izdavanja dozvola morao čekati deset godina na realizaciju tog projekta te je najavio žurne izmjene zakona koji ometaju bržu proceduru za takve projekte. »U rujnu ove godine krenut ćemo s izmjenom Zakona o prostornom uređenju i gradnji i micat ćemo sve prepreke koje pridonose višegodišnjem čekanju za realizaciju projekata te ćemo na taj način ubrzati procedure i nijedna dozvola neće se čekati duže od 60 dana«, istaknuo je.


Također je najavio da će u »paketu energetskih zakona« na jesen u saborsku proceduru i izmjene Zakona o obnovljivim izvorima energije, a najkasnije do kraja ove godine te će izmjene biti prihvaćene.


Po ministrovim riječima, te su izmjene zakona potrebne zato što se »moramo prilagoditi obvezama« koje smo preuzeli u pregovorima s Europskom unijom, a pridonijet će »većoj uporabi naših potencijala alternativnih izvora energije«.


Vrdoljak je izrazio zadovoljstvo što buduću vjetroelekranu Jelinak sa 60 posto financiraju hrvatske tvrtke, dodajući kako je potrebno da udio domaćih komponenti u takvim projektima bude i veći od 60 posto. Također je rekao kako hrvatski stručnjaci koji su stekli ili stječu znanje o obnovljivim izvorima energije trebaju postati »naš izvozni proizvod« u zemlje jugoistočne Europe.


U izjavi novinarima odbio je primjedbe da je »tarifni sustav«, to jest poticaji za obnovljive izvore energije, u Hrvatskoj nepovoljan za investitore, ističući kako imamo »jedan od najboljih tarifnih sustava u Europi« koji nije odvratio investitore, što potvrđuje i današnje otvaranje građevinskih radova na vjetroelektrani Jelinaku.


Odgovarajući na novinarska pitanja, ministar je rekao kako glede obnovljivih izvora energije »postoje kvote te kriterij tri puta 20« po kojemu do 2020. godine Hrvatska kao članica EU-a mora imati i 20 posto električne energije iz obnovljivih izvora.


»Mi moramo imati ozbiljne investicije u termoelektrane i hidroelektrane kao bazne izvore energije i sigurnom opskrbom moramo smanjiti opterećenost uvozom struje. To možemo postići našim kapitalnim investicijama kao što su Plomin, Dubrovnik 2, Ombla ili Plinski u Osijeku. To su projekti koji daju baznu sigurnost opskrbe električnom energijom građanima Republike Htvatske po normalnim cijenama, a ne da je uvozimo po puno većoj cjeni pa onda imamo problema s prodajnom cijenom našim građanima«, rekao je Vrdoljak.


Mirko Tunjić, direktor splitske tvrtke EHN d.o.o, koja ulaže 45 milijuna kuna u vjetroelektranu Jelinak, najavio je da će hrvatske tvrtke izgradnjom opreme za tu vjetroelektranu zaraditi 50 milijuna kuna. Istaknuo je kako tvrtka EHN, koja je u vlasništvu španjolske kompanije »Acciona Energia«, trenutačno planira i radi na dobivanju dozvola za još tri vjetroelektrane na području Splitsko-dalmatinske županije u koje će se, kako je rekao, investirati između 180 i 190 milijuna eura.


Osim toga, imamo projekte u Istarskoj, Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji, koji su u fazi razvoja, rekao je Tunjić, kritizirajući sporost u dobivanju dozvola i zapreke u proceduri za takve projekte.