Iako su bili pozicionirani kao zadnji na skupu Dan nogometa kroz pravnu, povijesnu i diplomatsku perspektivu u organizaciji Centra za sportsko pravo politike u sportu, i sportsku diplomaciju Pravnog fakulteta u Rijeci te Jean Monnet katedre EU koja se bavi istom tematikom, organiziranom po sedmi put upravo na riječkom Pravnom fakultetu, tematska izlaganja dr. Siniše Petrovća te Petra Ceronje na temu Pravnog i povijesnog konteksta GNK Dinamo kao i Analiza povijesnog konteksta postojanja HNK Rijeka koje je održao prof. Marinko Lazzarich izazvali su – najviše pažnje.

Burna povijest

– Burna povijest, okupacije, rigidni sustavi sve je to dio povijesti koja se odrazila i na sport, posebno na nogomet. Istina prvi nogometni klub u Rijeci Club Atletico Fiumano za koji je igrao i Fiorello La Guardia datira iz 1905. godine, bilo je iza toga i još niza klubova, naglasio je Lazzarich, ali kad govorimo o današnjoj Rijeci pod tim je nazivom registrirana 1954. godine, i to kao nasljednica Kvarnera osnovanog 1946. godine.

Teza da HNK Rijeka ima kontinuitet s klubovima nastalim prije II. svjetskog rata koja s ističe u aktualnoj monografiji Rijeke je krajnje upitna. Čije je sljedništvo Rijeka – austrougarsko, talijansko, jugoslavensko ili hrvatsko?

Kad pak govorimo o igračima slijednost je jako upitna, klupsko rukovodstvo je potpuno novo, a nema slijednosti ni po pitanju igrališta jer je Kvarner do 1951. godine igrao na – Omladinskom igralištu, ne na Kantridi.

Nadalje, Rijeka ne može biti sljednik Fiumane ni zbog toga jer je ona 1948. godine registrirana u Torinu i igrala je niz desetljeća u nižim talijanskim ligama, dijelom i s igračima koji su stigli iz Rijeke.

Drugim riječima, Fiumana nije prestala postojati tako da današnja Rijeka nastala 1946. godine kao Kvarner i nema sljedništvo s klubovima koji su do 1943. ili 1945. godine igrali u Rijeci, istakuo je Lazzarich izrazivši ujedno žal što na njegovom izlaganju nije bilo čelnika Rijeke i Grada Rijeke kao ni izdavača aktualne monografije o HNK Rijeci te s još nizom pitanja potaknuo obavezu da se o nogometu u Rijeci, kroz sva razdoblja, nastavi znanstvenu raspravu na svim razinama.

Istina, koliko god Lazzarich težio znanstvenom pristupu, njegovo će izlaganje sasvim sigurno potaknuti i “set” novih nadmetanja, pa i svađa po pitanju kontinuiteta postojanja današnje Rijeke.

Glavni organizator Dana nogometa, štoviše promotor implementacije te tematike u svakodnevno djelovanje i postojanje nogometa u modernom društvu, dr. Vanja Smokvina, izvanredni profesor riječkog Pravnog fakulteta, na vrlo se sadržajni i nemalo emotivni način obratio skupu koji je okupio iznimno jake “nogometne snage” čime je Rijeka opet postala liderom promišljanja šire slike nogometa i sporta u modernom društvu.

Promicanje fair playa

Nogometne snage bile su predvođene predsjednikom HNS-a Marijanom Kustićem kao i nizom čelnika klubova – Damirom Miškovićem, predsjednikom HNK Rijeke, Brankom Devideom Vincenteom, predsjednikom NK Istre te Marinkom Koljaninom, dopredsjednikom HNK Orijent.

Skupu se obratila te pozdravila prisutne i dekanica dr. Vesna Crnić Grotić koja je naglasila kao se ovim skupom prije svega slavi pozitivne strane nogometa, promicanje fair playa kao i teškog rada i zalaganja koje poduzimaju sportaši kako bi postizali dobre rezultate.

Veza između sporta i akademske zajednice je upravo u stalnom dokazivanju, bez “spavanja na lovorikama” naglasila je Crnić Grotić dodavši kako se skup idealno uklopio i u 50. godišnjicu rada Pravnog fakulteta u Rijeci.

Skupi se obratila i dr. Marta Žuvić. prodekanica za studiji i studente Sveučilišta u Rijeci koja je istaknula inicijativu za osnivanje Centra za sport na riječkom Sveučilištu, i to ne samo u smislu dualnih karijera, nego i kao i sveobuhvatno poticanje sporta i rekreativnih aktivnosti među studentima, upravo zbog toga što sport itekako potiče ubrzanje mentalnih aktivnosti s kojima studenti, kako je naglasila, znaju imati problema.

Renato Kostović, savjetnik u UO za sport i tehničku kulturu Grada Rijeke je pak istaknuo povezanost Grada i sporta kroz infrastrukturu ali i konkretnu pomoć poticanju bavljenja sportom.

– Sport i diplomacija su bitni kako za naše društvo tako i za promociju Hrvatske u svijetu u što smo se uostalom unazad 25 godina mnogo puta mogli uvjeriti.

HNS se u tome jako ističe i zalaže, a uz tu diplomatsku stranu karakterizira nas i činjenica da smo vjerojatno jedini nogometni savez koji ulaže u infrastrukturu objekata, u obnovu travnjaka, baš kao što se kreće i u izgradnju kampa u Velikoj Gorici.

Ulagat će se sredstva i u obnovu Maksimira te Poljuda, baš kao što se nadamo da će nakon izgradnje novog stadiona u Osijeku, doći i do izgradnje nove Kantride, stadiona na jednoj od najljepših lokacija na svijetu, naglasio je u svom obraćanju Marijan Kustić nakon čega su krenula tematska izlaganja.

Povijest nogometa u Rijeci i Hrvatskoj

Prvo od njih bilo je ono dr. Željka Bartulovića, koji je dao pravni i povijesni kontekst nogometa u Rijeci i Hrvatskoj. Između ostalih pojasnio je i status prve utakmice održane u Rijeci, na području Pioppi gdje su se sastali hrvatski i mađarski radnici koji su radili na izgradnju infrastrukture riječke luke.

To je, kako je pojasnio dr. Bartulović, prva nogometna utakmica odigrana u Hrvatskoj, ali nije bila riječ o službenim, registriranim klubovima i igračima.

Uslijedilo je vrlo zanimljivo predavanje o zastavama i grbovima nogometnih klubova koje su održali dr. Željko Haimer iz Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva kao i Željko Ševerdija s Učiteljskih studija Sveučilišta u Rijeci.

Klubovi slijednici između prava i tradicije bilo je pak predavanje Vladimira Ivete, glavnog tajnika HNS-a, dok je u drugom dijelu skupa prof. Vanja Smokvina govorio je o praksi Arbitražnog suda za sport u pogledu sljedništva klubova.

On je posebno lijepo objasnio potrebu za “kameleonizacijom” klubova, jako često iz političkih ili još i više materijalnih razloga kako bi stvorio privid povezanosti na što posebno burno reagiraju navijači.

Sjetimo se uostalom muka koje su devedesetih godina prošlog stoljeća prolazili navijači Dinama. Primjer toga je i Istra 1961. koja ne slijedi klub naziva Istra nego – Uljanik.

25 godina od bronce

Na koncu, održan je okrugli stol na temu 25 godina od osvajanja bronce u Francuskoj koja je ujedno uzeta i kao primjer sportske diplomacije u provedbi HNS-a.

Uz moderatora Roberta Matteonija, sudjelovali su Branko Mikša, Duško Grabovac, Dario Šimić, Mario Stanić te Goran Vlaović. Uz zanimljiva sjećanja na samom početku panela velik je aplauz upućen i  redatelju  francuske bronce, neumrlom Ćiri Blaževiću.

Dani nogometa održani su pod pokroviteljstvom HNS-a, Ministarstva turizma i sporta, Grada Rijeka te HU Nogometni sindikat.