Gost Impulse Festivala

Matjaž Manček: Najvažnija je strast za glazbom i želja da njom zaraziš što više ljudi

Ivana Kocijan

Matjaž Manček, direktor glazbenog programa poznatog ljubljanskog Kina Šiška

Matjaž Manček, direktor glazbenog programa poznatog ljubljanskog Kina Šiška

Iako je danas sve na distanci par klikova, većina dobre glazbe ne dostigne auditorij koji bi zaslužila i sve je teže izdvojiti ono dobro, kamoli izuzetno, u poplavi informacija i »nahajpovanih« mediokriteta 



RIJEKA » U sklopu skorašnjeg Impulse Festivala, višednevne manifestacije čiji je osnovni cilj promocija urbane kulture, posebno njenog glazbenog segmenta, u četvrtak 23. travnja u OKC-u Palach bit će održana tribina na temu »Kako promovirati glazbeni program: od klupskog koncerta do festivala«. Gosti tribine bit će veterani organizacije i kreatori glazbeno-kulturne ponude u nekoliko gradova regije, među njima i Matjaž Manček, direktor glazbenog programa poznatog ljubljanskog Kina Šiška, suosnivač i menadžer festivala MENT. 


  Prema vašim iskustvima, koje su zamke i trikovi organiziranja događaja?    – Na ovako široko pitanje mogao bih odgovoriti jedino u formatu priručnika za glazbene organizatore. A ni to ne bi imalo konkretnog edukativnog efekta, budući da se šaroliki spektar izazova koncertne organizacije može upoznati jedino u praksi, s upornim učenjem iz vlastitih i tuđih pogrešaka te razvojem osobina koje se više pripisuju svijetu gamblera, brokera, psihologa, ekonomista, »marketingara«, diplomata i kriznih menadžera. A bitno je da te kroz sva ta iskustva i izazove vodi strast za dobrom glazbom i želja da s njom zaraziš što više drugih ljudi.   

Izazovi


Kako najlakše doći do medija, a kako privući publiku?    – Najlakše je doći do medija i privući publiku tako da organiziraš koncert izvođača kojeg svi žele vidjeti. A to je teško. I nije ni fora. Mi nismo tu da organiziramo koncerte najpopularnijih i najvećih, nego da organiziramo koncerte i radimo promociju onima koji bi tek trebali postati veliki i poznati zbog svoje kvalitete i originalnosti. A ona nije nužno prepoznata u medijima. Iako je sve danas na distanci od nekoliko klikova, većina dobre glazbe ne dostigne auditorij koji bi zaslužila i sve je teže izdvojiti ono dobro, kamoli izuzetno, u poplavi informacija i medijski »nahajpovanih« mediokriteta. Veliki je izazov napraviti dobru i efikasnu kampanju za koncert novog izvođača koji, recimo, diže veliki medijski interes u internacionalni sferi, a naši mediji ga nisu još dohvatili. I tako onda uz najavu koncerta startaš od nule i uvjeravaš lokalni medijski svijet i ciljanu publiku da određeni artist postoji, da pola svijeta već luduje za njim i da ga se stvarno isplati vidjeti i čuti uživo. 


Matjaž Manček rođen je 1975. godine, a pravnu je diplomu dobio 1999., jutro nakon što je sa svojim bendom u Ljubljani svirao kao predgrupa za Fugazi. Na glazbenoj sceni aktivan je od 1996. godine kao glazbenik u raznim noise rock, free improve i eksperimentalnim bendovima i projektima. Radijski je aktivist (glazbeni urednik i DJ Radio Študenta, pokretač Klupskog maratona Radio Študenta; koordinator CrossRadio mreže nezavisnih radiopostaja bivše Jugoslavije), klupski DJ, promotor i producent lokalnih i međunarodnih glazbenih događaja, urednik je rx:tx glazbene etikete te osnivač Kataman Music Action.



  Koja su po vama goruća pitanja glazbene organizacije danas?    – Kako dobiti izvođača kad je na početku »hype« vala, prije nego što ga hoće čitav svijet u istom trenutku te mu poraste cijena do neba, i ako uspiješ dobiti tog izvođača tako rano, kako uvjeriti publiku da dođe na koncert prije nego što je tim izvođačem izbombardirana sa svih strana. A s druge strane, kako uvjeriti publiku da su određeni izvođači još uvijek zanimljivi, ili još zanimljiviji, i nakon što utihne val instantnog »hajpa«. To je recimo jedno od tih pitanja. A drugo je – novac. Kako naći balans između sve astronomskijih honorara i ograničene ekonomske realnosti našeg tržišta.   

Ništa bez molitve


S kakvim se organizacijskim problemima najčešće susrećete?    – Kao što sam već spomenuo – velika razlika između honorara izvođača i realnosti naših tržišta, a na drugoj strani nerealna očekivanja publike koja nije upućena u specifičnosti funkcioniranja koncertne scene, gdje roba nema postavljenu cijenu, gdje je veoma teško predvidjeti potencijal posjeta prije nego je koncert službeno objavljen i gdje tvoje ponude – bilo kakve da jesu – dolaze u obzir samo ako je tvoja regija planirana i ima ekonomski smisao u vidu čitavog projekta određene turneje.    Koliko je teško, i zašto je teško, dovoditi velika glazbena imena u Sloveniju?    – Velika glazbena imena trebaju veliki budžet, a to znači veliki potencijal kupca ulaznica, a to znači veliku masu stanovnika jedne države/tržišta. Slovenija je mala.    Možete li na primjeru Kina Šiška objasniti kako funkcionira organiziranje glazbenih događanja u Sloveniji?    – Više ili manje isto kao što funkcionira u Hrvatskoj ili bilo gdje drugdje. Pokušaš dovesti izvođače koji su značajni za scenu, ili zbog toga što su nešto novo i dobro, ili zbog toga što su staro i još bolje. Napraviš projekciju koliko bi ulaznica po određenoj cijeni mogao prodati i na temelju toga napraviš ponudu, pronađeš kontakt agenta i šalješ ponudu. I onda moliš boga ili nešto slično. Ako dobiješ odgovor, i ako je pozitivan, najaviš koncert i onda opet moliš boga ili nešto slično, da financijski preživiš.   

Stimulator scene


Za one koji nisu upoznati s radom Kina Šiška, možete li nam otkriti nešto više o njemu?    – Kino Šiška je novi, od 2009. godine, centar za urbanu kulturu koji djeluje u renoviranoj zgradi legendarnog kina koje je bilo specijalizirano za akcijske filmove i u kojem smo vidjeli sve bruslije, švarcenegere i ramboe. Grad Ljubljana uložio je u obnovu i osnovao javni zavod, osigurao budžet za materijalne i programske troškove i tako već šestu godinu za redom obogaćujemo ljubljansku scenu sa 100-tinjak koncerata i više od 150 drugih kulturnih događaja godišnje.    Koju ulogu ima Kino Šiška na ljubljanskoj kulturnoj sceni?    – Kino Šiška djeluje kao informator i pretvarač aktualnog događanja na međunarodnoj sceni u lokalnu i regionalnu realnost, stimulator domaće glazbene i kreativne scene i njezin promotor u međunarodnom prostoru. Također, djeluje kao agregat, odnosno amplifikator kreativnih aktivnosti i inicijativa koje se događaju u njegovi okolini.    Koliko ste upoznati s organizacijom sličnih događanja u Hrvatskoj?    – Pratimo ih i surađujemo s različitim akterima Hrvatske scene, od glazbene do teatarske.   

Suradnja s Hvatskom


Mislite li da je u Sloveniji lakše nego u Hrvatskoj, ili možda obrnuto?    – Svi mi djelujemo u scenama koje nisu dovoljno prepoznate na državnom nivou i diskriminirani smo u usporedbi s muzejskim glazbenim praksama starijima od sto godina koje uzurpiraju gotovo sav javni novac. Naša tržišta su mala i nedovoljno razvijena, ali hrvatsko je ipak veće i hrvatski medijski prostor je zdraviji, ima više mjesta i sluha za kvalitetnu popularnu glazbu, tako da ocjenjujem da je nama teže nego vama. Ali svakome se njegova situacija čini najteža…     Kino Šiška surađuje i s hrvatskim organizatorima festivala, točnije s INmusicom, kao i s festivalima u drugim zemljama. Koliko vam je bilo teško uspostaviti takvu suradnju?    – Veoma lako smo uspostavili suradnju, budući da imamo sličan žanrovski fokus, način rada, pogled na situaciju i potrebu za razmjenom informacija te sinergijskih efekata.   Hoćete li i ove godine surađivati s INmusicom?    – Da, u okviru projekta MENT Ljubljana baš pripremamo natječaj za nastup slovenskih bendova na INmusicu, a finalni izbor tog natječaja realizirat će se baš u Rijeci, u suradnji s ekipom Distune Promotiona.    Imate li u planu i suradnju s nekim drugih festivalima u Hrvatskoj?    – Već smo surađivali s Terraneom, na njegovom izdanju 2013. smo imali mali stage sa svojim programom, a indirektno surađujemo i s organizatorima izvanrednog SuperUho festivala.    Kino Šiška ove je godine organizirao prvu MENT glazbenu konferenciju. Možete li nam otkriti o čemu se točno radilo?    – MENT Ljubljana se ove godine uspio uspostaviti kao međunarodni showcase festival i konferencija profesionalaca iz glazbene industrije. Imali smo 50 glazbenih aktova iz 22 države i 250 delegata, a glavna je namjera da se privuče međunarodno zanimanje za novo kvalitetno glazbeno događanje u Sloveniji i čitavoj ex-jugoslavenskoj regiji.    Koliko ste upoznati s riječkim Impulse Festivalom?    – Znam da Impulse već drugu godinu radi ekipa Distune Promotiona, s kojom inače surađujemo, i da ove godine na festivalu ugošćuje dva odlična benda koje ugošćujemo i mi: Mono i Wovenhand. Siguran sam da je ovaj festival veoma bitan za kulturno događanje u Rijeci i okolini.