Knjiga u izdanju Centra za istraživačko novinarstvo

Vratiti medije i novinarstvo u službu javnosti

Marinko Glavan

Foto Damir ŠKOMRLJ

Foto Damir ŠKOMRLJ

Kroz rezultate dvogodišnjeg istraživanja pokušava se ukazati na prepreke demokratskom razvoju medijskih sustava

RIJEKA  »Značaj medijskog integriteta« naslov je knjige Centra za istraživačko novinarstvo, predstavljene u riječkom hotelu Bonavia, kojom se, kroz rezultate dvogodišnjeg istraživanja na području Hrvatske i susjednih zemalja jugoistočne Europe, pokušava ukazati na prepreke demokratskom razvoju medijskih sustava u tim zemljama, putem mapiranja koruptivnih odnosa i praksa u medijskom prostoru. Na predstavljanju knjige o temi Kako vratiti medije i novinarstvo u službu javnosti raspravljali su Brankica Petković, koordinatorica projekta Medijski opservatorij istočne Europe, Saša Leković, urednik hrvatskog izdanja knjige, Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva te Branko Mijić, kolumnist i bivši glavni urednik Novog lista.  

  Mediji koji ne služe javnom interesu su koruptivni, objasnila je urednica izdanja Brankica Petković.


  – U medijima su nerijetko uspostavljeni incestuozni odnosi s političkim i ekonomskim sistemom koji su se posve otrgli kontroli i demokratskim procesima – kazala je Petković.


  U sustavu korumpiranih odnosa, istaknuo je Leković, tijekom istraživanja identificirana su ključna područja kroz koja se takvi odnosi generiraju, od medijskih politika, preko financiranja, zakonskih okvira, do vlasničkih odnosa i samih novinara.




  – Mediji su oteti javnosti. Često je upitno tko je stvarni vlasnik medija, pri čemu se to pitanje postavlja s pravom zbog zajedničkog utjecaja političara, tajkuna, banaka i oglašivača i formalnih vlasnika, kazao je Leković, navevši kao primjer utjecaja činjenicu da je najveći oglašivač u Hrvatskoj ujedno i najveći distributer tiskanih medija. Kao jedan od većih problema naveo je i nepostojanje medijske strategije te neprovođenje postojećih zakonskih odredbi koje se tiču neovisnosti medija i novinara.


  Zakoni su nedorečeni – nadovezao se Mijić, koji je naveo primjer smanjenja PDV-a za dnevne novine, pod uvjetom da moraju imati redakcijski statut. Mijić je naveo kako je intencija možda i bila dobra, no zbog nedorečenosti propisa u praksi statuti redakcija ne služe ničemu, osim smanjenju PDV-a, pri čemu se ušteđeni novac ne ulaže u razvoj medija, već u džepove vlasnika.


  – Kada sam smijenjen s mjesta glavnog urednika, uprava je ponudila obrazloženje koje se, među ostalim, kosi i s odredbama Statuta redakcije u Novom listu. Kada sam se Ministarstvu kulture požalio na tu činjenicu i tražio da reagira, iz ministarstva je potvrđeno da su prekršene odredbe Statuta, ali i da ministarstvo nema ingerencija za sankcioniranje takvog ponašanja uprave. Žao mi je što naše novinarsko udruženje nije reagiralo i pokušalo izvršiti pritisak da se donese cjelovit, zaokružen zakon – kazao je Mijić.


  Novinarska profesija na najnižim je granama u posljednjih nekoliko desetljeća, konstatirao je Duka, posebno u tiskanim medijima. Uz nepostojanje medijske strategije na razini države, koncentraciju vlasništva i netransparentnog utjecaja oglašivača i banaka, kao rastuću opasnost za integritet medija naveo je i sudsku praksu.


  – Sudska represija prema novinarima je u porastu u zadnje dvije godine. Novinari su, osim što su izloženi tužbama i sudskim procesima zbog obavljanja svog posla, sve češće primorani sami snositi troškove takvih procesa i eventualnih odšteta, umjesto da to čini izdavač – rekao je Duka, upozorivši i na čest problem izostanka bilo kakve solidarnosti među samim novinarima. U zaključku rasprave konstatirano je kako navedeni problemi neće biti ni lako ni brzo rješivi, te da je potrebno provesti temeljitu reformu i to od globalne do lokalne razine.