U utorak je u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture zakazan sastanak na temu luke Mrtvaška na Lošinju i problema stanovnika Ilovika koji bi trebao riješiti pitanje privremenog pristana u slučaju interventnih situacija.

Župan Zlatko Komadina na susretu s novinarima izjavio je da je sastanak organiziran na inicijativu Primorsko-goranske županije. Kako je najavio, u resornom bi se ministarstvu trebali okupiti svi dionici u projektu izgradnje luke Mrtvaška.

Nalog za organizaciju nastave

– Dali smo nalog svim našim službama da učine sve što je u našoj mogućnosti da se što bezbolnije realizira taj veliki generacijski projekt za Lošinj koji je vrijedan 80 milijuna europskih sredstava, ali i još 150 milijuna kuna vrijedne državne ceste koja bi povezivala luku s Lošinjem koji bi imao izvanrednu povezanost sa svim kvarnerskim otocima i liniju Pula-Lošinj-Zadar, kazao je Komadina.

Dodao je i da je dao nalog Upravnom odjelu za školstvo da s lošinjskom osnovnom i srednjom školom dogovori odvijanje nastave u specifičnim uvjetima, a to je izmještanje linije koja je iz Ilovika išla u Mrtvašku, u Mali Lošinj ili Veli Lošinj, ovisno o vremenskim uvjetima.

– Tražio sam da se organizira nastava za osnovce na Iloviku, što je učinjeno pa učenici ne putuju nego dolazi učiteljica, a jedna čak i stanuje na Iloviku, pa osnovci školu pohađaju uživo.

Srednjoškolci se voze linijom za Lošinj i koliko mi je poznato, oni uredno dolaze na nastavu.

U iznimnim uvjetima, kada jugo ili bura ne dozvoljavaju isplovljavanje, škola je dužna organizirati online nastavu, pojasnio je Komadina.

Sporna imenovanja u lučkim upravama

Novinari su ga pitali o, za Akciju mladih i Uniju Kvarnera, spornim imenovanjima u upravna vijeća županijskih lučkih uprava.

– Ja radim sukladno ovlastima izvršne vlasti. Imenovao sam upravna vijeća lučkih uprava, a ako je što protuzakonito, postoje druga tijela i organi koji će to dokazati, kratko je poručio.

Komadina je odlučio komentirati i prvih sto dana županijske izvršne vlasti.

– Donijeli smo sve temeljne dokumente, unatoč dvije neuobičajene okolnosti, a to je COVID s jedne strane i izbori s druge strane. U tim okolnostima donijeli smo rebalans, pripremili strateške dokumente kao što je plan razvoja PGŽ-a do 2027. godine.

Imali smo vrlo konstruktivnu suradnju sa skupštinskom pozicijom ili oporbom, zavisi kako se gleda. Prihvatili smo sve njihove inicijative na našim sastancima, a to je da se zajednički razgovora o proračunu, što je u tijeku i da se zajednički razgovara o problemu gospodarenja otpadom, što je također u tijeku.

Imali smo tečaj za vijećnike o tome što je proračun Županije i od čega se sastoji, kako se puni, da bi se bolje razumijevala struktura proračuna. Također smo imali radionicu s oporbom vezano uz plan razvoja.

Zašto su se svi odlučili za koaliciju s HDZ-om?

Mislim da smo otvoreni za suradnju jer sada je situacija u Skupštini takva da nitko nema većinu. Odnos snaga lijeve i desne koalicije je 22:22. Moram reći da smo nudili suradnju i postizbornu koaliciju svim strankama koje su u Skupštini, osim naravno HDZ-u, međutim sve stranke su se odlučile za koaliciju s HDZ-om.

Zašto, to valjda oni sami znaju, komentirao je Komadina najavivši i sastanak načelnika i gradonačelnika u koji će biti održan u četvrtak i petak u Malinskoj, a glavna će tema biti obaveze jedinica lokalne samouprave vezane uz razvrstavanje otpada i izgradnju kompostana.

U Županiji je usvojen nacrt plana razvoja PGŽ-a do 2027. godine koji je upućen Županijskoj skupštini na usvajanje.

Prema riječima pročelnika Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevita Krpana, PGŽ je jedna od prvih županija koja je taj nacrt pripremila čime se nastoji uskladiti sve planove s vizijom Europske unije i Hrvatske.

– Sam plan ima pet temeljnih ciljeva – razvoj konkurentnog gospodarstva, djeca i mladi, obrazovanje, zelene transformacije i ravnomjeran regionalni razvoj. U ovom trenutku osim plana razvoja, koji ima 600-injak prepoznatih projekata, od kojih očekujemo barem za dio bespovratna sredstava EU-a, poslali smo i prema resornim tijelima države projekte PGŽ-a u nadi da ćemo dobiti sredstva iz nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

Nažalost, u planu kakav je usvojen nismo prepoznali imenom projekte PGŽ-a, međutim aktivno lobiramo tražimo i zahtijevamo da se naši kapitalni pa i infrastrukturni projekti prepoznaju. Jedan od tih projekata je projekt helikopterske baze na Rujevici i upravo se dogovaraju modeli financiranja.

Analiza stanja poduzetništva

Putem Regionalne razvojne agencije aktivno surađujemo sa svim goranskim čelnicima kod izrade plana razvoja Gorskog kotara koji će biti osnova za financiranje projekata i poboljšanje uvjeta života.

Osim toga, na javnom je savjetovanju program razvoja brdsko-planinskih područja. Veselimo se da je važnost tog dokumenata prepoznata, no nismo zadovoljni što je on opet vrlo općenit, bez konkretnih brojki te ćemo kroz javno savjetovanje zahtijevati uvrštavanje nekih konkretnih programa, poručio je Krpan.

Pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Mladen Brajan izvijestio je da je PGŽ napravila analizu stanja poduzetništva kako bi dobila adekvatnu usporedbu krizne 2020. godine s 2019. godinom.

– Zadovoljni smo podacima jer je u kriznoj prošloj godini broj pravnih osoba povećan za 200 tvrtki, a povećan je broj obrta za 220.

Pad je uvoza i izvoza, što se moglo i očekivati, ali je naša Županija u suficitu preko 150 posto izvoza prema uvozu, odnosno tri milijarde kuna.

Nažalost, bilježimo i povećanje nezaposlenosti, uglavnom kod pravnih osoba, rekao je Brajan podsjetivši kako je kroz županijski program potpore poduzetnicima u uvjetima pandemije isplaćeno preko sedam milijuna kuna, a lani je s HBOR-om ugovoren program sufinanciranja kreditne kamate ženama poduzetnicama i mladima, oba u visini 20 milijuna kuna iskoristivih sredstava.

Pojedinačno, najviši iznos kredita iz tog programa iznosi 700.000 kuna.