Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina osvrnuo se danas na prošlog tjedna u Slavonskom Brodu održan sastanak župana s premijerom i ministrima vezano uz izmjene poreznog zakona i Zakona o upravljanju državnom imovinom te istaknuo kako je “očito cilj države ponovno prebaciti dio poslova županijama da ih odrađuju u ime i na račun države”.

– Za to nam naravno nisu osigurana sredstva, dok nam je istovremeno izmjenama zakona ograničen rast poreznih prihoda.

Znakovito je da upravo četiri županije, Primorsko-goranska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija te Grad Zagreb, jedini ne dobivaju sredstva iz Fonda za poravnanje, dok druge županije, što manje imaju, to više i dobivaju.

Nama je oduzeta komponenta razvoja i kao da postoji nevidljivi strop do kojeg netko odredi da možeš rasti, rekao je župan navodeći tome u prilog izjavu ministra financija Marka Primorca da je uočeno da pojedini imaju previše prihoda u odnosu na rashode, pa im nije potreban porast.

Komadina je dodao kako je kao posljedica dobivanja sredstava iz Fonda za poravnanje nekim županijama posljednje četiri godina proračun rastao i do 250 posto, a Primorsko-goranskoj županiji trideset posto, što, prema njegovim riječima, samo govori da država nije uspjela u ravnomjernom razvoju zemlje.

“Većim prihodima mogli bi podići kvalitetu i proširiti lepezu nadstandardnih usluga te realizirati kapitalne projekte, dok se na ovaj način vrši stagnacija razvijenog dijela Hrvatske.

Mislim da je došlo vrijeme da se to preokrene u korist onih koji stvaraju dodanu vrijednost i prepusti im se udio u PDV-u kako bi ostvarili komponentu rasta, zaključio je župan Komadina.

Pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan dodao je da, unatoč tome što je Primorsko-goranska županija realizirala 90 posto aktivnosti iz Plana razvoja za 2022. godinu i može biti zadovoljna s makroekonomskim pokazateljima, da bi ostvarila dinamičniji razvoj ipak joj je nužan poticaj, a ne ograničavanje i susprezanje.

Kao primjer dobre prakse, pročelnik Krpan istaknuo je Program razvoja otoka u sklopu kojeg će, prema najavama resornog Ministarstva, za otočno područje Primorsko-goranskoj županiji biti alocirano 25 milijuna eura, koje će u suradnji s jedinicama lokalne samouprave rasporediti sukladno njihovim prioritetima. Tema će se naći i na sjednici Županijske skupštine PGŽ-a narednog četvrtka, 29. lipnja u Krku, gdje se očekuje i dolazak ravnatelja Uprave za otoke Dominika Paparića.

“Ovo je jedan mali iskorak Ministarstva i očekujemo da u idućem koraku ukupni operativni program Konkurentnost i kohezija bude raspodijeljen na način da županije i jedinice lokalne samouprave znaju koja im je alokacija određena, jer bez toga radimo na slijepo, trošimo puno vremena na projektnu dokumentaciju, a na kraju ispada da se kandidiramo sa slabije razvijenim regijama koje po indeksu razvijenosti dobivaju znatno veći broj bodova i naravno u tom dijelu izostaje investicija”, napomenuo je Krpan.

Također, izvijestio je i kako je zaključen natječaj za dodjelu sredstava iz Fonda za Gorski kotar vrijedan 930 tisuća eura, a odlukom o drugom odabiru projekata raspodijeljeno je gotovo 240 tisuća eura općinama Mrkopalj, Ravna Gora, Lokve i Brod Moravice, koje su se javile na natječaj.

Kako je novinare izvijestio pročelnik Ureda Županije Goran Petrc, Primorsko-goranska županija nastavlja ulagati i u Centar za obuku interventnih službi Primorsko-goranske županije u Šapjanama, pa je tako Vatrogasnoj zajednici PGŽ-a raspoređeno 132 tisuće eura za izgradnju vatrogasnog tornja u sklopu Centra. “Do sada je u Centar uloženo otprilike 820 tisuća eura županijskih sredstava, odnosno 1,5 milijuna eura sa sredstvima Vatrogasne zajednice, dok je vrijednost cjelokupne investicije procijenjena na deset milijuna eura”, rekao je pročelnik Petrc, a župan Komadina dodao je kako je ovaj vrijedni projekt već nekoliko puta kandidiran za nacionalna sredstva kako bi se pretvorio u državni centar.