RIJEKA – Karlo Stašić, Ivan Pevalek, Stjepan Pavić i Mitra Pažanin predvodnici su ovogodišnje generacije primorsko-goranskih maturanata jer prema rezultatima državne mature nema im ravnih.

Karlo, Ivan i Stjepan svoj su srednjoškolski put završili u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji, dok je Mitra jedini primorsko-goranski strukovnjak koji je uspio ispit državne mature riješiti bez greške.

Svoje srednjoškolsko obrazovanje završio je u Tehničkoj školi, a u društvo najboljih dovela ga je B razina ispita iz engleskog jezika.

Bez greške bio je i Ivanov ispit iz kemije, dok su Karlo i Stjepan s pokojom greškom iz biologije, odnosno politike i gospodarstva odnijeli naslove najbolje riješenih ispita u Hrvatskoj iz tih predmeta.

Akumulirano znanje

Svi su se oni tijekom školovanja okušali na raznim natjecanjima, bili uspješni u svladavanju gradiva, a sada su upisali upravo one fakultete koje su željeli.

Za Ivana je, kaže, postojao samo jedan izbor, a to je Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu za koji je imao izravan upis.

– Posljednje tri godine sudjelovao sam na državnim natjecanjima iz kemije, a ove sam godine bio šesti, što mi je ujedno i najbolji rezultat.

Bavim se i atletikom, nastupao sam za reprezentaciju, a uspjeh na ispitu iz kemije za mene je bio očekivan. To je rezultat akumuliranog znanja tijekom posljednje četiri godine.

Kako sam imao izravan upis na fakultet koji sam želio, zapravo kemiju nisam ni trebao polagati, ali išao sam na ispit iz ljubavi prema tom predmetu.

Nisam se pripremao. Moje pripreme za ispit iz kemije izgledale su tako da sam dva dana prije ispita pomagao prijateljima. Znao sam da ću ispit riješiti 100 posto i da sam pisao 50 ispita, sve bih ih riješio 100 posto, kaže Ivan.

Kolege iz Sušačke gimnazije – Ivan Pevalek i Stjepan Pavić / Foto Ana Križanec

Ipak priznaje da se za neke druge ispite morao pripremati, ali ništa pretjerano.

– Nisam se pripremao cijelu školsku godinu. Esej sam pripremao dva tjedna prije ispita, a matematiku dva mjeseca prije na način da sam rješavao zadatke u autobusu putujući na treninge, a sve kako ne bih gubio vrijeme, otkriva ovaj gimnazijalac.

Sušački odlikaš kaže da se po završetku zagrebačkog studija planira vratiti u Rijeku, a na pitanje je li državna matura stres, odgovara da za njega nije jer ima puno iskustva s državnim natjecanjima.

Ovladavanje stresom

Njegov školski kolega Stjepan najbolje je u Hrvatskoj riješio ispit iz politike i gospodarstva, a sada je već brucoš riječkog Filozofskog fakulteta.

– Upisao sam studij kroatistike i povijesti. Prvotno sam želio novinarstvo, a onda sam odustao, ali sam svejedno odlučio polagati politiku i gospodarstvo.

Zadnjih godina sudjelovao sam na natjecanjima iz hrvatskog i engleskog jezika, a za ispit iz politike i gospodarstva znao sam da sam ga dobro napisao, ali ipak nisam znao da je baš tako dobro, iznosi Stjepan.

Odlikaš kroz sve godine školovanja kaže da je kod ispita državne mature najbitnija dobra organizacija vremena i ovladavanje stresom.

– Nisam se za sve ispite jednako pripremao. Na hrvatski i engleski jezik malo sam vremena potrošio. To volim i odmah puno brže ulazi u glavu.

Matematika je zahtijevala nešto više rada, a ono što je jako bitno je pravilno rasporediti vrijeme na ispitu. Isto tako, treba znati prioritete, odnosno što je bitno za upis na željeni fakultet, a što ne.

Svi bi maturanti već u drugom polugodištu trebali znati u kojem smjeru žele da im ide budućnost, odnosno koje ih područje zanima i na to se treba usredotočiti.

Korisno je i dobro pogledati prošle mature kako bi se stekao dojam o tome kakvi su zadaci na ispitu i što se traži, a korisni su i katalozi literature Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, savjetuje Stjepan.

Poput svojih kolega, i Karlo je na natjecanja krenuo još u osnovnoj školi na poticaj profesora, no s vremenom kaže da je shvatio da ga ona dodatno motiviraju na samostalno i dublje istraživanje područja koja ga zanimaju.

Godinama postiže uspjehe na natjecanjima iz biologije – Karlo Stašić

– Prve važnije rezultate postigao sam iz geografije postavši dvostruki viceprvak te prvak Hrvatske. Kako sam se s vremenom sve više opredjeljivao za STEM, uspjehe sam nastavio ostvarivati i na natjecanjima iz biologije na kojima sam tri puta osvojio prvo i jednom treće mjesto u državi.

Uslijedila su i međunarodna natjecanja za koja sam odabran zahtjevnim eliminacijskim testiranjima na PMF-u u Zagrebu.

Na Europskoj olimpijadi eksperimentalnih znanosti u Luksemburgu osvojio sam brončanu medalju, a na najvećem svjetskom natjecanju mladih biologa, Međunarodnoj olimpijadi, sudjelovao sam dvije godine zaredom, u Kazahstanu i na Filipinima, osvojivši pritom, također, jednu broncu, priča Karlo.

Iako je sve četiri godine srednje škole završio s 5,0 kaže da nikad nije bio opterećen prosjekom jer on sam po sebi ne govori cijelu priču.

– U mom slučaju on je samo logičan slijed zainteresiranosti, svestranosti i posvećenosti onome što me zanima. Pravu vrijednost znanja vidim kroz njegovu primjenu i rezultate izvan škole.

Ponosan na školu

Ipak, dodaje, matura je svakako stresan period jer se o njoj puno govori i često se stvara veliki pritisak oko rezultata i upisa na fakultet.

– Uz obavezne predmete, pisao sam i ispite iz biologije, kemije i fizike, a uz riješenost preko 90 posto iz svih šest predmeta dobio sam ocjenu odličan. Maturu iz biologije riješio sam najbolje u Hrvatskoj.

S obzirom na to da je riječ o području u kojem sam godinama ostvarivao brojne uspjehe na natjecanjima, vjerovao sam da temelji za odličan rezultat postoje, no nisam se opterećivao plasmanom.

Cilj mi je samo bio dati svoj maksimum. Ponosan sam na činjenicu da sam ostvario najbolji rezultat u državi, no to je prije svega potvrda mog interesa, posvećenosti te motivacija za daljnje usavršavanje.

Puno me više iznenadilo maksimalnih 100 posto na eseju iz hrvatskog jezika. Ovaj rezultat pokazatelj je kako se znanje, čitanje i sposobnost izražavanja grade tijekom cijelog školovanja te mogu doći do izražaja bez posebnih priprema.

Moram priznati da sam vjerojatno bio u određenoj prednosti na maturi jer sam kroz višegodišnje iskustvo sudjelovanja na natjecanjima naučio ostati smiren i vjerovati vlastitim sposobnostima.

Za maturu sam se pripremao pred same ispite rješavajući zadatke prethodnih godina jer se na taj način najbolje dobije uvid u strukturu ispita i sama pitanja.

Priručnici su mi pomogli za sistematizaciju i ponavljanje, ali ne bih ih preporučio kao jedini izvor učenja. Ukoliko pak kod nekog postoje nesigurnosti, vjerujem da dobro dođu i pripreme kako bi se gradivo bolje razumjelo i nadogradilo.

Općenito, za uspješnu pripremu mature, ključni su bili kontinuirani rad u srednjoj školi i kvalitetni profesori te njihova podrška i usmjeravanje tijekom godina.

Kao sušački gimnazijalac i učenik generacije, s ponosom mogu reći kako moja škola baš na ovim temeljima gradi svoj pristup učenicima, iznosi Karlo.

Iako je zbog rezultata na natjecanjima i olimpijadama imao izravan upis na puno fakulteta u Hrvatskoj kaže da svoje obrazovanje nastavlja na Medicinskom fakultetu u Rijeci koji je upisao kao prvoplasirani kandidat na rang-listi.

– Smatram da ću ovdje dobiti izvrsne temelje za daljnji razvoj i usavršavanje, a za odlazak u inozemstvo uvijek ima vremena u budućnosti, zaključuje Karlo.

Matura je samo još jedan ispit na kraju srednje škole

– Maturu treba shvatiti kao još jedan kontrolni na kraju srednje škole, a ne kao nekakav ekstra težak ispit. Jedino na što treba dodatno obratiti pažnju je struktura ispita.

Predlažem svim budućim maturantima da riješe dvije do tri stare mature iz obaveznih predmeta bez pomagala, odnosno samo s dopuštenim priborom i u određenom vremenskom periodu, baš kao i na maturi.

Ukoliko ih rezultat zadovoljava, mislim da nema potrebe za nekim pretjeranim učenjem, makar ponavljanje osnovnih znanja za svaki predmet uvijek pomogne, savjetuje Mitra Pažanin.

Odrastao uz engleski jezik – Mitra Pažanin

Osobno se, kaže, ponajprije pripremao za hrvatski jezik jer mu se to činilo najteže proći zbog eseja, no na kraju je esej bio dosta lagan pa tu nije bilo problema.

– Za ispit iz engleskog sam samo pogledao test iz prošle godine kako bih utvrdio njegovu strukturu kako me ništa ne bi iznenadilo. Iskreno, 8. srpnja u podne kada su stigli rezultati prvo sam pogledao jesam li prošao hrvatski, kao i rezultat mature iz matematike.

Engleski jezik sam vidio da je 100 posto, ali tada to nisam uzimao kao nešto posebno, sve dok me nije kontaktirala razrednica te mi rekla da smo samo ja i jedan učenik iz Sušačke gimnazije dobili 100 posto bodova, priča Mitra.

Dodaje da je najveći stres bilo čekanje samih rezultata.

– Prije mature sam se najviše brinuo zbog eseja iz hrvatskog, no na kraju je, moram reći, polazno pitanje i djelo bilo jedno od lakših u zadnje vrijeme. Po pitanju mature iz engleskog, ušao sam potpuno opušten jer sam znao da ne bi smjelo biti nekih većih problema.

Mitra je upravo upisao studij mehatronike i robotike na Tehničkom fakultetu u Rijeci, a kaže da je to prvenstveno zbog toga što ga u ovom trenutku baš to područje zanima.

– U budućnosti planiram raditi s tehnikom, ali i tehnologijom što mehatronika upravo je. To je bio moj prvi izbor i uspješno sam ga upisao.

Iz znatiželje sam na drugo mjesto stavio isti smjer na FSB-u kako bih vidio bih li i tamo upao, što je također bio slučaj. Odmah nakon mature otišao sam raditi u zagrebački »Končar« i to u u odjel za električna vozila u kojem mogu vrlo dobro primijeniti teorijska znanja stečena u školi.

Radim na vrlo zanimljivim poslovima kao što su izrada upravljačkih sklopova za nove vlakove i tramvaje. Kada ti vlakovi izađu na tračnice, točno ću znati što sam napravio na kojem, otkriva Mitra.

Dodajući kako smatra da je najveći razlog uspjeha na maturi iz engleskog njegova izloženost jeziku, kaže da je išao u engleski vrtić, a puno je pomoglo i to što od malih nogu putuje pa je bio prisiljen služiti se engleskim jezikom.

– Međutim, moram posebno istaknuti da mi je pri usavršavanju gramatičkih pravila i strukture jezika najviše pomogla moja razrednica Renata Barković Orešković kojoj puno zahvaljujem te cijenim što je imala strpljenja sa mnom, iznosi Mitra.