RIJEKA  Riječki nadbiskup Mate Uzinić služeći svetu misu na Trsatu povodom proslave blagdana rođenja Blažene Djevice Marije, Male Gospe, upozorio je na lošu demografsku situaciju u Rijeci i Hrvatskoj te pozvao političare, ali i svakog pojedinca, da se zauzmu za izgradnju boljeg društva, na služenje, žrtvu i otvorenost životu.

Pozvao je sve, ponajprije političare, da razmisle kakvo društvo ostavljaju novim generacijama te istaknuo da svatko radeći u svom staležu treba nastojati u tome da novim generacijama ostavi bolji svijet. Posebno je snažna rečenica kojom je progovorio o stanju u hrvatskom društvu.

– Već 36 godina nadamo se da će hrvatsko društvo odgovorno početi živjeti plodove slobode za koju su mnogi položili živote, kazao je.

Dodao je da se to može početi činiti malim stvarima.

– Možemo to početi, ako smo u braku, tako da unosimo ono pozitivno, a ne samo negativno – ljepotu života, braka i obitelji. Pokušajmo učiniti da naše društvo bude društvo u kojem majčinstvo i očinstvo neće biti prepreka dostojanstvenom životu i radu. Neka naše društvo bude društvo u kojem čuvamo zajednički dom i neka Lijepa naša ostane doista lijepa naša, ne samo za našu generaciju, nego i za generacije koje iza nas dolaze, rekao je.

Govoreći o demografskoj situaciji u Hrvatskoj, istaknuo je da, iako je lani rođeno nešto više djece, a i ove godine se nastavio taj trend, demografska situacija nije dobra. Na primjer, lani je u Hrvatskoj bilo oko 17.500 više umrlih nego rođenih.

– Ni naša riječka sredina nije iznimka, zapravo je stanje nepovoljnije. U samo šest godina, zbog razlike između broja umrlih i rođenih, Rijeka je izgubila gotovo 6.400 stanovnika, prosječno tisuću godišnje. Šire riječko područje ima nešto bolju situaciju, zahvaljujući prvenstveno pozitivnom primjeru Viškova, ali je situacija i dalje nepovoljna. Na razini Riječke nadbiskupije situacija je još gora. U posljednjih šest godina Riječka nadbiskupija izgubila je 11 tisuća stanovnika, kazao je nadbiskup.

Dodao je da ove brojke postavljaju pitanje kakav se svijet ostavlja onima koji se danas rađaju, ali i hoće li uopće biti onih koji će nastaviti graditi svijet. Istaknuo je i da ne bi bilo pravedno svu odgovornost prebaciti na mlade.

– Nije tu samo pitanje nastavka grada, Crkve, nego jesmo li društvo koje vjeruje u budućnost i stvaramo li uvjete u kojima se ljudi s pouzdanjem mogu odlučivati za brak, žrtvu i djecu te druge životne izbore koji traže trajnost, odgovornost i darivanje samih sebe. Neki mladi bračni parovi žele djecu, a ne mogu ih imati i nose svoju bol koja se ne vidi. Često slavimo one koji imaju puno djece, ali oni koji nose svoj križ i nemaju djece također zaslužuju našu pažnju, kazao je.

Istaknuo je i da se oni koji već imaju djecu, a željeli bi ih još, suočavaju s nesigurnim zaposlenjem, malim prostorom i teškoćama usklađivanja rada i obiteljskog života.

– Ne možemo ni zanemariti ozračje u kojem živimo kao društvo. Na našu otvorenost životu utječu i problemi svijeta u kojem živimo: klimatske promjene, posljedice kojih smo ovoga ljeta dobro osjetili i još osjećamo, kao i ratovi koji se oko nas vode. Dok na probleme klimatskih promjena odgovaramo uvođenjem klima-uređaja, na problem rata odgovaramo trkom u naoružanju. Je li to način na koji ćemo osigurati budućnost?, retorički je upitao.

No, naveo je da je problem dublji od same demografske politike te zadire u način života.

– Teško je graditi budućnost tamo gdje nas se stalno uvjerava da je važnije imati što više, ne vezati se, ne preuzimati obveze, uvijek ostavljati malo odškrinuta vrata. Život se ne nastavlja tako da čuvamo sebe, nego tako da sebe darujemo. To vrijedi za brak i obitelj, vrijedi za svako zvanje. Osobito to vrijedi za one koji u našem društvu imaju najveću odgovornost, koji su se našoj domovini odlučili služiti na politički način, kazao je i podsjetio kako je papa Franjo u enciklici “Fratelli Tutti” pozvao političare da ispitaju svoju savjest i djelovanje pitanjima: “Zašto to činim?” i “Koji je moj stvarni cilj?”

– Jer, kako prolazi vrijeme, pitanje neće glasiti “Koliko me ljudi odabralo?”. Prava i možda bolna pitanja bit će: “Koliko sam ljubavi uložio u svoj posao?”, “Što sam napravio za napredak svoga naroda?”, “Kakav sam trag ostavio u društvu?”, “Koje sam pozitivne snage oslobodio?”, “Koliko sam socijalnog mira posijao?”, “Što sam postigao na mjestu koje mi je povjereno?”. Da ne bismo ovo uputili samo političarima, svatko od nas ima svoju odgovornost i svatko od nas treba ispitati samoga sebe. To vrijedi i za svećenike, učitelje, kulturne radnike, sportaše, novinare – ne samo u društvu, nego i u Crkvi. Svatko se od nas mora pitati: “Što će zbog mene postojati poslije mene?” i “Je li po meni u svijetu bilo više dobra, više prijateljstva, više pravednosti, više nade?”, kazao je Uzinić. Na kraju misnog slavlja okupljene je pozdravio i trsatski gvardijan fra Dragan Grizelj, koji je zahvalio nadbiskupu, svima koji su na bilo koji način doprinijeli proslavi ovoga slavlja te hodočasnicima, među kojima su bili umirovljenici udruge “Solidarnost” iz Novog Marofa.

– Neka vas Gospodin obilno podari blagoslovom, a u obitelji donese zdravlje, mir i svako dobro. Sretno se vratili svojim domovima i uvijek nam rado dolazili ovdje na Trsat. Majka Marija je naša zagovornica, čuvarica, ona koja nas neprestano brani, štiti i čuva pred licem Božjim, rekao je fra Dragan Grizelj.