Dok broj učenika u Hrvatskoj pada, škole muku muče i s manjkom i s viškom nastavnika.

Osim već poslovično nedostupnih nastavnika matematike, informatike, stranih jezika, ravnatelji osnovnih škola suočili su se ove jeseni s dosad nepostojećim manjkom učitelja razredne nastave.

Zbog činjenice da ne mogu do učiteljice, u jednoj zagrebačkoj školi pozvali su tako studente završne godine pedagoške akademije da se jave kako bi prebrodili neodrživu kadrovsku rupu.

Istodobno, početak nove školske godine ponovno je otvorio pitanje nastavničkih normi u strukovnim školama, gdje je zbog reforme satnica pojedinih predmeta bitno reducirana, zbog čega su neki nastavnici ostali bez dijela norme.

U jednoj su zagrebačkoj školi dvije nastavnice, iz geografije i povijesti, ostale bez norme, svjedoči Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

– Jedna od njih je sindikalna povjerenica, i njezin je položaj u školi dodatno zaštićen te je sindikat već reagirao.

Druga je nastavnica, zahvaljujući postupku zbrinjavanja tehnoloških viškova, pronašla posao u drugoj školi, navodi Turalija, i zaključuje kako “ministar Fuchs ipak nije bio u pravu da nitko neće ostati bez norme”.

Prošle je godine pitanje takvih nastavnika bilo riješeno sporazumom kojim su ravnatelji dobili mogućnost da nastavnicima pronađu druge poslove unutar škole, kako bi zadržali postojeću plaću i status.

Sindikati su prije početka godišnjih odmora predlagali da se takav model produži još godinu dana.

U Ministarstvu na to nisu pristali, tvrdeći da će nastavnici biti zaštićeni kroz kadrovske uvjete. U problemima su se našli nastavnici geografije, koja je prebačena u završni razred, ali i dio nastavnika iz informatike i njemačkog jezika također se našao u situaciji da im nedostaje dio satnice.

Ravnatelji škola imaju različite mogućnosti kako bi nastavniku popunili nedostatak sati, na primjer vođenje smjene, rad na projektima ili dodatnu i dopunsku nastavu.

No kako ravnateljima to nije obveza, neki jednostavno ne žele rješavati taj problem kod nastavnika koji im nisu po volji, nego ih se na ovaj način rješavaju, navodi Turalija.

Ne treba zaboraviti što gubitak norme znači za čovjeka koji je desetljećima radio u školi, upozorava Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod.

– Ako ste radili 10, 20 ili 30 godina i sad ste zbog tih promjena ostali bez posla, to je veliki problem, osobito ako ste nastavnik geografije ili povijesti i na tržištu rada za vas nema posla, upozorava Stipić.

Problem je, dodaje, u tome što prosvjetna vlast desetljećima ne vodi evidenciju o ljudima koji rade u sustavu, njihovim kompetencijama, iskustvu i mogućnostima razvoja karijere. Naprotiv, trebalo bi pratiti zašto napuštaju školstvo, koje su njihove kompetencije i što bi ih moglo zadržati u sustavu. Takvi bi podaci, smatra, trebali biti temelj za obrazovne politike.

Dok se dio nastavnika proglašava tehnološkim viškom ili im se smanjuje norma, neki natječaji ostaju nepopunjeni. To je znak, upozorava Stipić, da Hrvatskoj nedostaje dugoročna kadrovska politika u obrazovanju.

Sve je manje ljudi osposobljenih za rad u školama, a raste broj onih koji imaju odgovarajuće obrazovanje, ali ne žele raditi u školi, i to zbog malih plaća.

– U Zagrebu je plaća nastavnika 1.550 eura, a prosječna plaća je 1.755 eura. Zato se ministar Fuchs ne bi trebao baviti porukama o rastu plaća, nego time kako obrazovanje učiniti privlačnim mladim ljudima i kako osigurati dovoljno kvalitetnih nastavnika u budućnosti.

Zbog rezanja satnice nekih predmeta oglasila se i GOOD inicijativa, apelirajući na ministra Fuchsa da osigura građanski odgoj kao obavezan za sve.

– Ministarstvo obrazovanja je ukinulo Politiku i gospodarstvo za učenike trogodišnjih programa. To je bio jedan od rijetkih predmeta u kojem su mogli učiti kako funkcionira država, njezine institucije, koja prava imaju kao građani i kako mogu regirati na nepravde u društvu, poručili su iz Inicijative.

Zbog reforme strukovnog obrazovanja, ove školske godine cijela generacija učenika trogodišnjih strukovnih škola neće učiti tko donosi političke odluke, koje su ključne institucije države te koja su njihova prava i obveze kao građana u demokratskom društvu. Mladi danas odrastaju u svijetu konflikata, ratova, ubrzanog napretka tehnologije koja utječe na sve aspekte našh života, a o tome se najčešće informiraju preko društvenih meža, nerijetko iz nepouzdanih i neprovjerenih izvora, koji šire laži i manipulacija, upozoravaju iz GOOD Inicijative.