Moram priznati da smo, unatoč svim lošim najavama i predsezonom, koje praktički nije niti bilo zbog čitave situacije s koronavirusom, iznimno zadovoljni ovogodišnjim rezultatima. U jeku sezone bili smo iznad 70 posto prošlogodišnjih rezultata, a na bazi cijele godine očekujemo da ćemo biti iznad 50 posto.

Privatni iznajmljivači i kampovi su postigli sjajne rezultate, dok su hoteli ove godine bili manje popunjeni, kazala je na početku razgovora Ana Kučić, gradonačelnica Malog Lošinja, govoreći o ovoj korona krizom obilježenoj turističkoj godini.

Ulaskom u posezonu, i Lošinjani su podvukli crtu pod dva najjača turistička mjeseca koja su, uz ostalo i zahvaljujući mjerama za očuvanje gospodarstva, kao i osiguranje sigurnosti otočana i gostiju, bila iznad očekivanja. S lošinjskom smo gradonačelnicom razgovarali o svemu onome što je obilježilo sezonu, ali i o ulaganjima u kvalitetu života otočana.

Možete li podsjetiti što se, odnosno koliko se ostvarenje očekivalo u projekcijama za glavnu sezonu tijekom proljeća?

– Prije pojave pandemije, očekivali smo sezonu sličnu ranijim godinama po broju dolazaka i noćenja, međutim velik broj događanja koji su karakteristični za predsezonu poput raznih kongresa i sportskih događanja, su prvo odgođeni za jesen, a zatim i otkazani što se, naravno, odrazilo i na naše rezultate.

Također, moram pohvaliti sve naše sugrađane i gospodarstvo koji su se pridržavali svih epidemioloških preporuka i samim time pružili sigurnost našim gostima, što se naposljetku odrazilo i na rezultate.

Što je, po Vama, bilo ključno u pripremi za sezonu s obzirom na epidemiološku situaciju općenito?

– Smatram da je na samom početku bitnu ulogu odigrala upravo sinergija svih ključnih aktera u destinaciji, od epidemiološke službe, turističke zajednice, gospodarskog savjeta, Udruženja obrtnika, članova gradskih i turističkih vijeća te lokalnog Stožera, koji su uz podršku svih stanovnika, a kasnije i turističkih djelatnika, održali naš otok prije svega sigurnom destinacijom.

Bilo je tu puno promotivnih akcija kojima smo nastojali privući naše goste s emitivnih tržišta te ih paralelno s transparentnim informiranjem uvjeriti da je Lošinj zaista otočna oaza u pravom smislu te riječi.

Ovdje mislim na protokol postupanja za slučaj pozitivnih slučajeva, te na ferry free akciju koja se odnosi na pokrivanje troškova trajektne karte za goste koji borave na otoku minimalno 7 dana tijekom rujna.

Isto tako, moram podsjetiti da je Mali Lošinj prvi, ako ne i jedini na Jadranu, već krajem svibnja imao spreman protokol za slučaj COVID pozitivnih gostiju, kao i za refundiranje troškova smještaja gospodarskim subjektima.

U top 10

Koliko je to pridonijelo lakšem odvijanju sezone i je li bilo teško uključiti sve dionike?

– Na razini destinacije uhodana smo ekipa i imali smo punu podršku svih naših partnera pri izradi protokola postupanja u slučaju sumnje na simptome bolesti COVID-19 kod gostiju. U slučaju da su gosti primijetili ijedan od simptoma koronavirusa, ispunili bi upitnik te bi izbjegavali bilo kakav fizički kontakt s ostalim osobama unutar ili izvan objekta, dok bi za to vrijeme vlasnik smještajnog objekta kontaktirao liječnika i nadležne službe. Iako dobro pripremljeni, srećom nismo imali takvih slučajeva.

Koliko je ustvari do sada turista boravilo na Lošinju? Koliko mi je poznato, imali ste tek dva slučaja pozitivnih na koronavirus na otoku. Kako to komentirate? Na koji način ste to komunicirali i je li se općenito u Hrvatskoj napravilo dovoljno na isticanju regionalnih razlika u broju zaraženih?

– Do 20. rujna imali smo ukupno 140 tisuća gostiju i time smo se ponovo svrstali u top 10 destinacija u Hrvatskoj. Srećom, imali smo samo dva pozitivna slučaja, od čega je jedno bila odgovorna sugrađanka koja se vratila s ljetovanja iz južne Hrvatske i čitavo vrijeme provela je u samoizolaciji, te drugi slučaj strane državljanke koja se po dobivanju pozitivnog nalaza više uopće nije nalazila u Hrvatskoj i nije postojala opasnost od širenja zaraze.

Čitavo vrijeme komunicirali smo s medijima na našim emitivnim tržištima, promptno reagirali na dezinformacije, naša Turistička zajednica na svojim web stranicama uredila je COVID kutak u kojem su redovito objavljivane sve novosti.

Vezano za testiranja, nakon zahtjeva nekih emitivnih zemalja za testiranjem njihovih državljana prije povratka kućama, i na otoku je omogućeno testiranje. Međutim, u početku je bilo problema, u smislu da gosti rezultate testova nisu dobivali u roku 72 sata, bilo je dosta gužvi i redova za testiranje.

Koji su se konkretno problemi iskristalizirali i koje pouke se mogu izvući za iduću godinu, ukoliko, jasno, opet bude trebalo organizirati nešto slično? Je li se pokazala možda potreba za dodatnim ekipiranjem zdravstvenih djelatnika na uzimanju uzoraka?

– Ovo je zaista bila hvalevrijedna inicijativa Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, međutim čitava situacija oko pandemije je nova i morali smo se svi skupa prilagođavati novonastalim okolnostima iz dana u dan, nekad i iz sata u sat, tako da je zasigurno bilo manjih propusta što nam ostavlja prostora za napredak.

Ukoliko bude potrebe, svakako ćemo u dogovoru s njima razmotriti uvođenje još jednog tima za testiranja koji bi uvelike olakšao situaciju našoj epidemiološkoj službi.

Nastavljena ulaganja

Jesen je pred nama, kako očekujete da će se otočno gospodarstvo nositi s predstojećim razdobljem i kojim mjerama će Grad pomoći gospodarstvu i građanima da se prevlada razdoblje do proljeća 2021.?

– Prvi set mjera, vrijedan 15 milijuna kuna, donijeli smo još početkom travnja, a odnosio se prvenstveno na niz oslobađanja od plaćanja za sve pravne i fizičke osobe koje su bile pogođene odlukama Stožera, poput plaćanja poreza na korištenje javnih površina, zakupnine poslovnih prostora te komunalne naknade.

Također, za vrijeme trajanja prvih mjera nisu se provodile mjere prisilne naplate, roditelji nisu plaćali dječji vrtić, parkiranje je bilo besplatno i druge, na način da nikome nismo ugrozili poslovanje.

I za jesen se priprema paket mjera, od čega ističemo popust za sve koji imaju u zakupu gradske poslovne prostore za 40 posto sve do kraja godine, odnosno za iduća 4 mjeseca, uz već redovne olakšice koje imamo. Isto tako, u izmjeni je Odluka o porezima čiji je cilj otvaranje mogućnosti za dodatnim, većim olakšicama za naše gospodarstvo u nadolazećoj godini.

Što je s infrasktrukturnim ulaganjima?

– Unatoč situaciji s pandemijom koronavirusa i izazovima s kojima smo se susreli, nastavili smo s najvažnijim projektima poput uređenja plaže Kadin, ulice Studenac što je obuhvaćalo čitavu komunalnu infrastrukturu, ali i radovima na izgradnji dvije višestambene zgrade na Kalvariji što ukupno iznosi 15-ak milijuna kuna.

Moram spomenuti da smo izradili Odluku o upravljanju nekretninama na našem području kojom bi se mladim obiteljima olakšalo stjecanje prve nekretnine i ona će uskoro u javno savjetovanje. Važno je napomenuti da je, iako smo otočna sredina, u proteklih nekoliko godina na području Lošinja izgrađeno više od 150 stanova, a uz dovršetak stanova na Kalvariji, u planu je jedan veći projekt stanogradnje kojim ćemo nastaviti s pokrivanjem potreba lokalnog stanovništva, ali i deficitarnog kadra.

Sredina smo koja je u svoj glavni fokus stavila čovjeka i osiguravanje svih onih egzistencijalnih preduvjeta koji su potrebni za kvalitetan život, od očuvanja i otvaranja novih radnih mjesta, stambenog zbrinjavanja te kvalitetnog zdravstvenog, socijalnog i odgojno-obrazovnog programa. Svi ostali projekti, kapitalne milijunske investicije nemaju smisla ukoliko nema čovjeka da ih koristi i da s njima živi.

Povezanost

U kojoj je fazi projekt luke Mrtvaška i koja su još ulaganja u lučka područja u planu?

– Nakon dovođenja vode i komunalne infrastrukture na manje otoke Ilovik, Susak i Unije, zahvaljujući Vladi, svim članovima, a posebno Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao i svim ostalim nadležnim institucijama poput Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta, u izvrsnoj suradnji sa Županijskom Lučkom upravom započela je realizacija projekata dogradnje i rekonstrukcije pristaništa, prvo na Malim Srakanama, zatim na Susku, a trenutno se vrši sanacija i produženje lukobrana u luci Unije te u Rovenskoj, dok ovih dana započinju i radovi na dogradnji luke Mrtvaška čime će biti stvoreni preduvjeti za povezivanje Malog Lošinja i Dalmacije sa svim susjednim otocima, posebice Rabom i Pagom.

Svi ovi projekti imaju zajednički cilj: doprinos razvoju i otvaranje novih radnih mjesta čime se pozitivno utječe i na demografiju Lošinja, ali i svih pripadajućih mjesta – od onih koji imaju svega dva stanovnika do onih koji imaju više stotina. Tome u prilog idu i izmjene prostornoplanske dokumentacije kojima se otvara mogućnost dodatnog rasta i razvoja gospodarstva kroz ulaganja u ruralne sredine.

A državna cesta D-100?

– Mi otočani smo posebno osjetljivi na povezanost, kako naših malih mjesta i otoka s Lošinjem, tako i na prometnu povezanost Lošinja s kopnom. Veliki pomaci su učinjeni, imamo puno češće linije u odnosu na prijašnje godine.

Uskoro započinju radovi na obnovi državne ceste D-100 na dijelu od Osora do Nerezina što se realizira kroz veliku investiciju aglomeracija Mali Lošinj i Nerezine, za koje je osigurano čak 92 posto bespovratnih sredstava od cjelokupne investicije koja iznosi 486 milijuna kuna, a Mali Lošinj je realizira s nadležnim ministarstvima, Hrvatskim cestama, Županijskom upravom za ceste i Hrvatskim vodama.

Isto tako, imamo veliki projekt uređenja biciklističkih staza duž čitavog otoka koji planiramo u suradnji s partnerima postupno realizirati u skladu s financijskim mogućnostima. Još jednom želim naglasiti: u ovoj izazovnoj situaciji, brinemo o ljudima.

Ljudi su sve. Kao najveći grad na otocima, želja nam je i primarni cilj svojim odlukama povećati standard svih naših sugrađana, posebice najpotrebitijima, te sačuvati i dalje razvijati radna mjesta i gospodarstvo

U vrtiće upisana sva djeca

Mali Lošinj je prošle godine osvojio priznanje kao jedan od finalista za dodjelu nagrada najboljim gradovima u Hrvatskoj u kategoriji kvalitete života. Što biste istaknuli kao jedan od segmenata poboljšanja kvalitete života na području grada?

– Tome svakako pridonose i naša ulaganja u odgojno-obrazovne institucije i programe. A kada se govori o dugogodišnjim ulaganjima u odgoj i obrazovanje, na samom početku treba istaknuti da o tristotinjak djece, koliko vrtić pohađa u ovom trenutku, uz sedamdesetak djelatnika, pomoćnog osoblja i odgajatelja, brine čak šest stručnih suradnica – dvije psihologinje, dvije radne terapeutkinje, logopedinja i pedagoginja.

Isto tako, financiramo još jednog logopeda koji osim školske i vrtićke djece, radi i s odraslim osobama. U više navrata i u suradnji s raznim udrugama financirali smo dolaske stručnih osoba poput fizioterapeuta koji onda na Lošinju borave nekoliko dana i rade s našim stanovnicima umjesto da se putuje na kopno, a u planu nam je i proširiti uslugu za čitav spektar stručnih osoba koje mogu onda biti podrška našim stanovnicima.

Inače, sva djeca koja udovoljavaju uvjetima su upisana u naše vrtiće, a financiramo i cjelodnevni boravak za prva četiri razreda osnovne škole. I ove godine, za sve učenike osnovne škole osigurali smo besplatne radne materijale te sufinanciramo nabavku udžbenika za učenike srednje škole ukoliko žive u težim socijalnim uvjetima, što je još jedna mjera za pomoć našim sugrađanima.

Uveli smo stipendije za učenike srednje škole koji se školuju izvan Lošinja, a već godinama, s mjesečnim iznosom od 850 kuna, stipendiramo i šezdesetak redovnih studenata, te jednog studenta iz Vukovara.

Ujedno, uskoro upućujemo u javno savjetovanje Odluku kojom se revidira visina socijalnog cenzusa čime ćemo obuhvatiti veći broj naših socijalno ugroženih građana i obitelji, a njome su planirana izdašnija financijska sredstva za božićnice umirovljenicima s najnižim primanjima.

U dogovoru s Udrugom umirovljenika, kreće uređenje prostorija same Udruge, te pripremamo uređenje prostora za dnevni boravak umirovljenika u suradnji s Crvenim križem i ostalim nadležnim institucijama.

U tijeku su i izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Malog Lošinja kojima će biti predviđena lokacija novog Doma zdravlja s obzirom na to da je postojeći u poprilično dotrajalom stanju, za što smo dobili načelnu podršku Primorsko-goranske županije kao osnivača.