NOVI VINODOLSKI  I dok se grožđe u Novom Vinodolskom kupa u kasnoljetnom suncu, niti ne sluteći da će jednoga dana postati »piće bogova«, u Vinskoj kući Pavlomir itekako razmišljaju o ovoj »grožđanoj metamorfozi«.

Jer, bliži se vrijeme berbe i ubiranja plodova mukotrpnog rada, stoga smo s Miroslavom Palinkašem, vlasnikom vinarije Pavlomir, porazgovarali o očekivanjima po pitanju berbe, uroda, kvalitete vina, ali i mnogim drugim temama.

Standardna sezona

Palinkaš sa zadovoljstvom ističe kako je ovogodišnja vinogradarska sezona ušla u završnu fazu, i to s vrlo optimističnim izgledima.

– U vinogradima je ove godine sve u redu. Grožđe je zdravo, ima ga dovoljno, a možemo reći i da je vrijeme bilo na našoj strani. Dobili smo kišu baš kad je trebalo, tako da nismo morali koristiti niti sustav navodnjavanja, govori naš sugovornik.

Zbog vremenskih uvjeta koji su znatno uravnoteženiji nego lanjski, berba će krenuti standardno – u rujnu.

– Prošle godine smo zbog izražene suše imali uranjenu berbu, a ove godine to nije slučaj. Na početku ljeta je bilo jako sunčano, pa smo se malo prestrašili u kojem će smjeru sve to skupa ići, ali su onda na vrijeme došle kiše i hladnije noći.

Za dobar omjer šećera i kiselina u bobicama idealno je kad imamo upravo tople dane s hladnijim noćima, uz povremenu kišu. Važno je da nema ekstrema, da ničega ustvari ne bude previše, niti kiše, niti sunca, pojašnjava Palinkaš.

Na približno 35 hektara vinograda, uključujući četiri hektara graševine u Šarengradu kod Iloka, Pavlomir njeguje pet sorti: žlahtinu, chardonnay, muškat žuti, cabernet sauvignon i graševinu. Očekuje se urod od oko 200.000 litara vina, što je u rangu prosječne godine.

– U vinogradarstvu se pojavi svakih 10 godina jedna ekstremno rodna godina. Bude tu i nekoliko ispodprosječnih godina, a druge su prosječne. Nadamo se da bi takva trebala biti i ova, ističe Palinkaš.

Novljanski vinar i vinogradar naglašava kako se berba i dalje obavlja ručno. Traje otprilike 20 dana, uz pomoć 30-ak berača. Najčešće je riječ o umirovljenicima iz okolice.

– Mladima to nije pretjerano zanimljivo, ali mi i dalje vjerujemo da ručna berba donosi veću kvalitetu, napominje Palinkaš.

Povratak žlahtine

U širokoj ponudi Pavlomira ističu se pjenušci – njih čak četiri, među kojima su i Palinkaš Geni od graševine, San Marino od žlahtine, Ružica Vinodola od cabernet sauvignona te 1288 od tri sorte grožđa.

Tu su i kvalitetna te Grand Cru žlahtina, dva tipa rosea, desertni muškat žuti, chardonnay, kvalitetni, vrhunski i vrhunski barikirani cabernet sauvignon, ali i četiri vrste rakija – smokovača, medica, travarica i komovica.

Niz osvojenih šampionskih titula na domaćim i međunarodnim natjecanjima potvrđuje ozbiljnost i predanost poslu obitelji Pavlomir. Novljanska vinarija tako ide u dobrom smjeru, moderniziraju i obnavljaju postojeće nasade, unatoč negativnom općem trendu smanjenja broja hrvatskih vinograda.

– Hrvatsko vinogradarstvo je u velikom propadanju jer se sve više vinograda gasi. To je postala neisplativa grana ako samo proizvodite grožđe, a ne bavite se vinarstvom. Kad je Hrvatska stvorena, bilo je oko 30.000 hektara vinograda, a danas smo na oko 17.000 hektara.

Nadam se da to zabrinjava naše ministarstvo i da će poduzeti mjere, prvenstveno u smislu sufinanciranja. Novi župan Ivica Lukanović je obećao da će Županija poduprijeti one koji budu sadili nove vinograde, govori vlasnik Vinske kuće Pavlomir koji je, između ostalog, zaslužan i za povratak žlahtine u grad Vinodolskog zakona.

– Kada smo došli iz Vukovara 1994. godine, ovdje nije bilo ni jednog trsa. Zatekli smo zapušten teren, da bismo vratili žlahtinu u Vinodol na jedan značajan način. Danas imamo gotovo 20 hektara žlahtine, odnosno više od 30 hektara pod vinovom lozom, zaključuje Palinkaš.