SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Najavljeno povećanje cijene usluga odvoza otpada na području Grada Opatije

Aleksandra Kućel Ilić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Ukupni je trošak zbrinjavanja otpada u prošloj godini bio 5 milijuna 161 tisuća eura, odnosno 618 eura po toni otpada



OPATIJA – Minutom šutnje u znak sjećanja na nedavno preminule sugrađane, Lazara Radmanovića, predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine u Gradu Opatiji i Duška Vrzića, člana Odbora za pitanja boraca antifašističkog i Domovinskog rata, započela je osma sjednica Gradskog vijeća Opatije. Iako je dnevni red bio kratak, za raspravu oko pet točaka utrošeno je približno šest sati, uz dvije stanke.


Oporbeni vijećnici su se već tradicionalno najviše javljali za riječ, a među najaktivnijima su bili Igor Matković, Neva Slani i Rajko Pupavac s Nezavisne liste Neve Slani, vijećnik HDZ-a Domagoj Tramontana, te nešto manje njegove stranačke kolegice Marina Vujičić i Sara Pilepić, te Mario Alempijević iz Akcije mladih.


Izvješće o radu Komunalca u segmentu sakupljanja komunalnog otpada izazvalo je žustru raspravu i brojna pitanja upućena direktoru Alanu Sankoviću. Najznačajnije što se čulo u odgovoru na pitanje vijećnice Ene Knežević Tončinić (SDP) jest najava izglednog povećanja cijene usluga odvoza otpada, no prema direktorovom obećanju, taj porast će ipak biti nešto blaži u odnosu na ostale JLS iz okruženja koje su već podigle cijene. Prijedlozi promjena cijena poslani su vlasnicima na razmatranje, objasnio je. Prema podacima koje je naveo Sanković, tijekom prošle godine prikupljeno je ukupno 3.883 tone miješanog komunalnog otpada, što predstavlja blagi porast u odnosu na 2024., ali i smanjenje u usporedbi s 2022. i 2023. godinom. Kao ključan razlog tog trenda istaknuto je uvođenje odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada. Zabilježen je i rast količina odvojeno prikupljenog otpada.




Tako je tijekom 2025. godine prikupljeno 546,57 tona miješane ambalaže, dok je iz kućanstava izdvojeno 37,43 tone biootpada. Dodatnih 18,64 tona zelenog otpada prikupljeno je putem reciklažnih dvorišta, a još 15,20 tona putem individualnih zahtjeva građana. Glomazni otpad također čini značajan udio, ukupno 387,73 tone, pri čemu su 864 korisnika iskoristila mogućnost besplatnog odvoza do tri kubna metra otpada.


Građanima je trenutačno na raspolaganju više od 9.500 spremnika različitih zapremina, a dodatno je podijeljeno i 689 kompostera za kućno kompostiranje. Komunalac ima 72 djelatnika zaposlena u sustavu sakupljanja otpada, raspolaže s 32 vozila za obavljanje javne usluge odvoza otpada koja prolaze 12 tisuća kilometara godišnje. Ukupni je trošak zbrinjavanja otpada u prošloj godini bio 5 milijuna 161 tisuća eura, odnosno 618 eura po toni otpada. Iz izvješća proizlazi kako su ključni izazovi i dalje nedostatak sortirnice i kompostane, no planovi za njihovu izgradnju su u pripremi.


Na natječaj za glavnog urednika ili urednicu Lista Opatija stigla je samo jedna prijava i to dosadašnje glavne urednice Kristine Tubić kojoj je Vijeće nakon rasprave izglasalo povjerenje i za idući mandat na toj funkciji. Također, na sjednici je gradonačelnik Fernando Kirigin dao polugodišnje izvješće o svom radu u 2025. godini, a vijećnici su većinom glasova podržali prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti pojedinih članaka Zakona o prostornom uređenju s Ustavom Republike Hrvatske. Ta je točka dnevnog reda, inače skinuta s prošle sjednice Gradskoga vijeća, u međuvremenu dorađena amandmanom vijećnice Neve Slani vezano uz članak 180 Zakona, odnosno uz dozvoljavanje mogućnosti gradnje na parcelama koje imaju izlaz na javnoprometnu površinu i priključak vode, u slučaju da nije donesen urbanistički plan.


Gradonačelnik Kirigin je kao izvjestitelj istaknuo problematičnom činjenicu da se rok od tri godine daje lokalnim samoupravama za opremanje građevinskih zemljišta komunalnom infrastrukturom, dok Zakon o komunalnom gospodarstvu to isto onemogućava. Ako to u zadanom roku ne učini lokalna samouprava, Zakon dozvoljava da ulaganja može napraviti investitor i ta mu se investicija odbija od komunalnog doprinosa. Takav model, upozorio je gradonačelnik Kirigin, može dovesti do situacije u kojoj prostorni razvoj sve više diktiraju privatni interesi, dok strateško planiranje i javni interes ostaju u drugom planu.