Brojne je službe kao časni brat i svećenik prošao naš sugovornik fra Dragan Grizelj, gvardijan Trsatskog svetišta. Bio je krojač, njegovatelj bolesne braće, sakristan, a otkako je 2017. godine zaređen za svećenika, i župnik i gvardijan, te može govoriti o mnogim trenucima Božje ljubavi i milosti koje je služeći iskusio.

No, ovom prilikom, kao uvod u intervju o njegovoj dosadašnjoj službi trsatskog gvardijana, od listopada prošle godine, i blagdanu Gospe Trsatske, koji se slavi ove nedjelje, pitamo ga posebno o jednom trenutku, kada je očitovanje o Božjoj ljubavi prema čovjeku doživio molitvom Majci Božjoj Trsatskoj. Bilo je to u Zagrebu, dok je ondje služio kao sakristan.

Ozdravljenje nakon molitve

– U tom mi se razdoblju dogodio susret s jednim mladićem koji je došao tražiti pomoć u naš samostan. Pokušao sam ga spojiti s drugom braćom franjevcima, ali je bio jako uporan i htio je razgovarati baš sa mnom. To je bio mladić koji dvije godine nije spavao. Jedno smo vrijeme razgovarali, i u tim razgovorima postali prijatelji. No, nije bilo pomaka s njegovom nesanicom i drugim problemima. Ja sam tada u jednom trenutku kleknuo pred ikonom Gospe Trsatske, zavapio njezinu pomoć, baš kao što dijete moli svoju zemaljsku majku. Zamolio sam je da ponese tog mladića, jer ja više ne mogu nositi njega i njegove poteškoće, kao ni sebe, postao sam i sam sebi pretežak, toliko sam se iscrpio. I nakon te molitve – mladić je ozdravio. Dan nakon više nije bio čovjek koji ima poteškoće, nego je bio čovjek koji je zdrav. To je baš jedna lijepa priča, a kasnije će me on potaknuti i da krenem na studij, da upišem teologiju, i da nakon završetka studija budem zaređen za svećenika, pripovijeda nam fra Dragan Grizelj.

Naš je sugovornik, kako smo rekli, službu trsatskog gvardijana od fra Krunoslava Kocijana preuzeo u listopadu prošle godine, no to, naravno, nije bio njegov prvi susret s »Hrvatskim Nazaretom«. Prvi put je ovdje stigao 1997. godine na hodočašće kao postulant te je slušao o povijesti samostana i kućici Svete Obitelji koju su, prema predaji, anđeli 10. svibnja 1291. godine prenijeli na brijeg ponad Rijeke. Od onda njeguje pobožnost Majci Božjoj Trsatskoj.

Danas je fra Dragan poglavar trojici svećenika, tri časna brata i petorici novaka, mnogo manje nego nekad. Na primjer, kada je 2000. godine na Trsatu bio kao franjevački novak, samo svećenika bilo je devet. No, on i druga braća franjevci, uz Božju milost, ne posustaju. I dalje su na raspolaganju vjernicima za ispovijed svakoga dana od jutra pa do podneva, kao i poslijepodne. Svakoga dana u Svetištu se služe tri mise, a nedjeljom i blagdanom i pet svetih misa.

Najzahtjevniji dio pastorala

– Trudimo se kao franjevci biti na raspolaganju našim vjernicima redovito, da im ponudimo sve duhovne sadržaje koje im možemo darovati. Nitko na Trsat ne dolazi bez razloga, dolazi Gospi Trsatskoj, ali u tom pohodu želi i susresti svećenika, dobiti poticaj i podršku, reći svoju poteškoću, dolazi na sakrament pomirenja. Trsat je ispovjedaonica grada, ali i cijeloga kraja. Ljudi iz Istre, Gorskoga kotara, s otoka, koji dolaze u Rijeku, redovite dolaze na Trsat Majci Božjoj, i koriste tu priliku da se ispovjede, kaže.

Podcrtat će da su ispovijedi najzahtjevniji dio njihova pastorala, kao i primanje hodočasnika koji, znano je, dolaze cijele godine, a osobito od svibnja do listopada.

– Pristižu mnogi svećenici sa svojim vjernicima iz svih hrvatskih krajeva. Mi ih primamo, ali isto tako im organiziramo onaj duhovni program koji je njima potreban, opisuje.

Na službu trsatskog gvardijana, na koju je došao iz Varaždina gdje je također bio gvardijan, nije se morao dugo privikavati.

– Već nakon prvih nekoliko dana osjećao sam se kao da nikad nisam drugdje živio, kao da sam oduvijek na Trsatu. Milo mi je biti u okružju Majke Milosti, govori nam.

Svi koji posjećuju Trsat, mogli su već na misama čuti o planovima novoga gvardijana, o uređenju perivoja, parkirališta i okoliša, vidjeti klupe koje su postavljene u klaustru, kao i posjetiti novu internetsku stranicu Svetišta pa ga pitamo i o tome.

– Došli smo kao mlada ekipa svećenika i imamo neke ideje za poboljšanje života u samostanu i okoliša. Imamo ideju da trajno uredimo sjedeća mjesta u perivoju te zasadimo drveće kako bismo dobili hladovinu za vjernike na misama koje se održavaju u perivoju. Čisti se i uređuje naša Fortica koja je zbog manjka radne snage u kući otišla malo previše u šumu. Želimo urediti i zidove koji okružuju posjed samostana, kao i svih parcela koje imamo. Parkiralište ponad samostana nećemo asfaltirati, ali ćemo ga poravnati i urediti, što je potreba za sve hodočasnike koji nam dolaze, autobusima i automobilima. Pristupili smo i obrađivanju vrta, zasadili smo agrume, naranče, limune, mandarine, nešto maslina. Jedan dio vrta će biti voćnjak, a drugi za krumpire, salatu, grašak i sezonsko povrće, da ne moramo baš sve kupiti, kad nešto možemo uzgojiti i u svom vrtu. Franjevci su kroz povijest živjeli od rada svojih ruku te želimo tako nastaviti, kaže.

Potrebe vjernika

Potom pitamo o duhovnim potrebama vjernika danas, što traže obitelji koje dolaze na Trsat. Fra Dragan reći će da obitelji traže trenutak topline, trenutak susreta, da im netko pokloni trenutak vremena, a da ne gleda na sat i koliko će vremena na njih »potrošiti«.

– Današnje obitelji susreću se s vrlo velikim poteškoćama. Brzi način života, društvene mreže koje odgajaju djecu, često se u našim obiteljima pokazuju kao ono što roditelji ne mogu kontrolirati. Djeca na internetu dođu do različitih sadržaja i onda roditelji pitaju: »Pater, gdje smo pogriješili?« Ali, tu je uvijek prilika da se ponovo pokuša. I mi smo kao duhovni autoriteti tu da pokušamo vratiti obitelj na pravi put i pravim vrijednostima. Da na prvom mjestu bude molitva, redovita sveta misa, da se njeguje duh svete pobožnosti, ali i da imaju itekako veliki prag tolerancije i želju za praštanje, naglašava.

Jako je važno praštati, nastavit će, kao što čovjek mora opraštati sebi, tako mora i drugima, a tu milost može učiti od Boga.

– Bog nam redovito prašta. Naše slabosti, naše grijehe, i mi se kao Njegovi učenici tu učimo praštati. Ako imamo jedan dobar odnos s Bogom, kad smo s Bogom povezani, onda imamo i taj jedan instinkt u sebi, da kako on nama prašta, tako smo i mi dužni praštati drugima. Mnoge se situacije u obitelji rješavaju praštanjem. Tada zaista shvaćamo da bez Boga i Božjega zahvata ne možemo išta učiniti. Bez mene ne možete učiniti ništa, ponovit će sam Gospodin Isus više puta u svetom pismu, govori nam fra Dragan.

Prihvatiti opraštanje

No, uz veliko razumijevanje koje članovi obitelji trebaju imati jedni za druge, ističe i važnost pokajanja za grijehe i slabosti, a onda i prihvaćanja zadobivenog oprosta.

– Važno je da budemo sposobni prihvatiti opraštanje. Da možemo opraštati sebi i drugima, kao što Bog onda oprašta i nama, kaže.

Svibanj je Marijin mjesec, kada vjernici posebno nastoje njegovati pobožnost prema Majci Božjoj, moleći krunicu i druge pobožnosti.

– Marija je majka Isusova, ali i majka naša. Sam spasitelj svijeta na križu govori one znamenite riječi »Ženo! Evo ti sina!« te sv. Ivanu apostolu »Evo ti majke!«. Marija je po Ivanu Apostolu primila sve nas kao svoju ljubljenu djecu. Kao što se djeca najviše vežu uz majku, tako se i mi vežemo uz našu nebesku majku. Ona nam je tako blizu. Pobožnost prema Majci Božjoj jako je važna za svakog vjernika i to je vidljivo na Trsatu. Marija ima posebno mjesto na Trsatu, koji je i biblijsko svetište. Kućica Svete Nazaretske obitelji, u kojoj su živjeli Isus, Marija i Josip povezuje Trsat s Nazaretom, a naravno i s Loretom u koji je kućica prenesena 10. prosinca 1294. godine, zaključuje naš sugovornik.

Grb Trsatskog svetišta

Ove je godine, gotovo stotinu godina od proglašenja (1930.) manjom bazilikom, Trsatsko svetište dobilo i svoj grb.

– Trsat je mjesto posebnog Božjeg zahvata i Marijine prisutnosti, mjesto mnogih milosti i čudesa, koje se ovdje potvrđuju kroz cijelu povijest. Trsatsko je svetište time što je proglašeno manjom bazilikom pod posebnom skrbi Pape. Grb je trebao biti napravljen odmah kada je svetište imenovano manjom bazilikom. Bilo je pokušaja za izradu grba, no nisu se realizirali, a onda je sve stalo zbog ratnih prilika. Takvo je vrijeme bilo, i onda je sve palo u drugi plan, govori nam fra Dragan Grizelj.

U plavom štitu, u gornjem dijelu, nalazi se prikaz zlatne krune kojom je okrunjena Gospa Trsatska i Dijete Isus, a u donjem dijelu štita, ispod krune, smješten je prikaz oblaka na kojem se nalazi nazaretska kućica. Ispod štita nalazi se ispisano geslo bazilike na latinskom jeziku: »Verbum caro factum est«, tj. »Riječ je tijelom postala«. U periferiji grba nalaze se uobičajene sastavnice koje upućuju da grb pripada manjoj bazilici: ukršteni zlatni i srebrni ključ te umbraculum. Riječ je tijelom postala, tj. Bog se utjelovio i postao čovjekom.

Trodnevna priprava za blagdan Gospe Trsatske
u nedjelju

Za blagdan Gospe Trsatske koji se slavi u nedjelju, vjernici se pripremaju trodnevnicom koja je počela jučer. I danas se moli krunica u 17.50, u 18.30 sati je sveta misa, a nakon mise koncert ansambla »Collegium pro musica sacra«.

Sutra će, kako je i običaj, u 11 sati tradicionalnu Zavjetnu misu braće franjevaca predslaviti novi provincijalni ministar fra Ivica Jagodić, dok se u poslijepodnevnim satima, u 17.50 sati u Svetištu moli krunica, a potom u 18.30 slijedi sveta misa s procesijom i svijećama.

U nedjelju na blagdan Gospe Trsatske mise će biti u 7, 9, 10, 11.30 i 18.30 sati, a svetu misu u 18.30 sati, koja je ujedno i zavjetna misa grada Rijeke i Riječke nadbiskupije, predvodit će riječki nadbiskup Mate Uzinić.