Novo otkriće

Znanstvenici otkrili da postoje dvije podvrste autizma, temelje se na različitim biološkim uzrocima

T.I.

iStock

iStock

Rezultati bi u budućnosti mogli otvoriti put prema preciznijim terapijama



Znanstvenici su identificirali dvije različite neurobiološke podvrste autizma, što bi moglo promijeniti način na koji se ovo razvojno stanje dijagnosticira i razumije. Otkriće ukazuje da autizam nije jedno jedinstveno stanje, već skup različitih bioloških obrazaca u mozgu, a rezultati bi u budućnosti mogli otvoriti put prema preciznijim terapijama.


Autizam nije jedno stanje, pokazuje nova studija


ScienceAlert piše kako se, prema novim otkrićima, autizam može podijeliti u najmanje dvije različite biološke podskupine, koje se razlikuju po načinu na koji se razvijaju moždane veze i obrasci aktivnosti.


Znanstvenici su analizirali biološke podatke i obrasce razvoja mozga kod osoba s dijagnosticiranim poremećajem iz spektra autizma te otkrili da se skupine značajno razlikuju na razini neurobiologije. To znači da se simptomi koji se klinički često grupiraju pod isti pojam – autizam – možda temelje na različitim biološkim uzrocima.


Dvije jasne neurobiološke skupine




Prema rezultatima, istraživači su uočili da se osobe s autizmom mogu podijeliti u dvije glavne skupine. Jedna skupina pokazuje obrasce moždane aktivnosti povezane s ranim razvojnim promjenama u mozgu, a druga skupina pokazuje drukčiji obrazac povezan s kasnijim ili drugačije organiziranim neuralnim procesima.


Ove razlike upućuju na to da autizam ne nastaje na isti način kod svih osoba, već može imati više razvojnih putova.


Što to znači za dijagnozu i terapiju?


Rezultati bi mogli imati značajan utjecaj na buduća istraživanja i kliničku praksu. Ako se autizam doista sastoji od više bioloških podtipova, to bi moglo omogućiti precizniju i raniju dijagnostiku, individualizirane terapijske pristupe i bolje razumijevanje različitih potreba osoba na spektru


Stručnjaci ističu da bi personalizirani pristup mogao biti ključan, jer tretmani koji pomažu jednoj skupini možda neće biti jednako učinkoviti za drugu.


Otkriće ipak predstavlja važan pomak u razumijevanju autizma – od jedinstvenog dijagnostičkog pojma prema složenijem, biološki utemeljenom spektru različitih stanja.