ZAGREB – Komarci su nam iz godine u godinu sve veći problem, a kako im doskočiti otkrili su članovi istraživačkog tima Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku i Instituta »Ruđer Bošković«. Oni su izradili matematički model dinamike populacije komaraca koji omogućuje predviđanje brojnosti razvojnih stadija komaraca i odraslih jedinki komaraca u svakom kvadrantu prostorne mreže za svaki dan u godini. Osim toga, jučer su predstavili i jedinstvenu web-aplikaciju koja pomoću algoritama umjetne inteligencije omogućuje simulaciju dinamike populacije komaraca u vremenu i prostoru, čime se može optimizirati tretiranje komaraca i u pogledu troškova i smanjenja utjecaja na okoliš. Projekt je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a cilj je da web-aplikacija bude besplatna i dostupna svima, od građana, gradova, općina, do zavoda za javno zdravstvo i drugih službi kojima je potrebna.

Klimatske promjene

Klimatske promjene uzrokuju širenje invazivnih vrsta komaraca i promjene dinamike autohtonih vrsta. Stoga je nužno prilagoditi mjere i strategije kontrole populacije komaraca novonastalim uvjetima, ističu istraživači.

– Komarci su sve veći problem jer dolaze s novim bolestima. Klimatske promjene nam otežavaju borbu jer prijašnja iskustva više ne vrijede. Tretman insekticidima će se još dosta dugo upotrebljavati, ne vidimo alternativu tome, a pitanje je kako smanjiti njihov utjecaj na okoliš i trošak tih tretmana. To radimo pomoću modela koji predviđaju gdje i kada bi se trebalo tretirati, objašnjava dr. sc. Tin Klanjšček s IRB-a.

Izravan prijenos slike s kamere bespilotne letjelice

Istraživači dviju institucija razvili su matematičke modele za predviđanje kretanja populacije komaraca i simulirali utjecaj klimatskih promjena na to. »Uzeli smo standardne klimatske scenarije i napravili predikcije za cijelo područje Hrvatske. Podijelili smo ga u kvadrante 5×5 kilometara i napravili analize kakvo je stanište na tim kvadrantima i kakve se promjene očekuju s obzirom na populaciju komaraca na tom području, objašnjava Tamara Đerđ, asistentica s osječkog Odjela za biologiju. Očekuje se, ističe ona, da će se sezona aktivnosti komaraca produžiti.

– Već smo ove zime svjedočili tome da smo u Osijeku u studenome još uvijek imali aktivne komarce. Platforma koju smo razvili omogućuje da na nekom području napravite simulaciju dinamike populacije komaraca, ne samo u vremenu nego i prostoru, odredite područja na kojima želite provesti tretman, i predvidite na koji način će taj tretman djelovati na ukupnu populaciju komaraca te godine, ističe. Program se oslanja na okolišne uvjete, mjerenja brojnosti komaraca, procjenu temperature zraka u narednih sedam do 10 dana i područje o kojem je riječ, a aplikacija daje preporuku u kojem vremenu i na kojem mjestu treba provesti tretman.

Konačni rezultati projekta bit će preporuke za prilagodbu mjera kontrole komaraca na području čitave Hrvatske, a bit će objavljeni krajem lipnja, što znači da će biti primjenjivi na naredne godine, ali ne i ovu.

Zaštita parkova

– Naša je preporuka da se kod tretmana oslanjamo na egzaktne modele, a ne na ekspertno mišljenje. Kontrola komaraca danas se svodi na gašenje požara, komarce se tretira kad već ima puno odraslih jedinki, a to je zakašnjela mjera. Treba krenuti sistematično, što ranije, kad se pojave prve ličinke ili prva invazija odraslih, jer su tada u najslabijem stadiju. Kad bi se svi oslanjali na matematičke modele, smanjio bi se financijski trošak i utrošak pesticida u okolišu, objašnjava Đerđ i zaključuje da se radi o »win-win« modelu.

Prof. dr. Branimir Hackenberger Kutuzović, voditelj istraživanja, upozorava da velike probleme čini zaštita parkova prirode u Slavoniji iz kojih potječu komarci.

– To je neodrživa zaštita jer je rizik od bolesti sve veći. Nekad davno na tom području je postojala malarija. U ovom trenutku vjerojatnost da će se opet pojaviti je vrlo mala, ali s klimatskim promjenama i dolaskom novih vrsta taj rizik raste. Jedan od primjera posljedica takve neodržive zaštite su Sultanske močvare u Turskoj, koje su odlukom vlasti gotovo potpuno isušene nakon što se tamo pojavila malarija i nekoliko je djece umrlo od te bolesti. Isušivanje je najstarija i najprimitivnija metoda suzbijanja komaraca, a danas je nezamisliva jer su nam močvarna staništa u nestanku i treba ih zaštititi. Ali održivo, upozorava prof. dr. Hackenberger Kutuzović.

Osim tigrastih komaraca, koji su postali dominantni na području Kvarnera, Hrvatskoj prijete i egipatski, japanski, korejski komarci… Sve vrste komaraca koje obitavaju na Bliskom Istoku i dalje možemo očekivati i kod nas, upozoravaju stručnjaci.

– Bolest Zapadnog Nila već je prisutna. To je bolest slična koroni: ako ste mladi i zdravi, osjećat ćete se prehlađeno nekoliko dana i ozdraviti, ali bolesni, stariji, male bebe, mogu umrijeti. Nažalost, obično se počne razmišljati ako se dogode stotine smrti, treba djelovati preventivno, ističe osječki znanstvenik. Komarci su, dodaje, jako loši i za turizam. Tigrasti komarac koji prenosi bolest Zapadnog Nila danas predstavlja problem na Lošinju, a zahtijeva poseban tretman jer treba jako malu količinu vode, čak im je dovoljno i vlažno tlo.

– Sad se radi istraživanje specijalnom metodom slanja u populaciju sterilnih mužjaka. Vjerujemo da će prije ili kasnije ta metoda zaživjeti jer ćemo ih se u Hrvatskoj uz mjere koje su danas dozvoljene jako teško riješiti, ocjenjuje prof. dr. Hackenberger Kutuzović. Dolazak novih vrsta komaraca ne može se spriječiti, dodaje, jer njima nije problem ni Sredozemlje, ni kopneni put, jer se prenose i automobilima, u odjeći….

– Ako se ovdje ostvare klimatski uvjeti koji im pogoduju, oni će se tu naseliti. Neke od tih vrsta mogu živjeti u ekstremnim uvjetima, mogu se izleći iz jajašca i nakon sedam godina suše. Možemo ih se riješiti jedino pravilnim i pravodobnim tretiranjem, a to će omogućiti nova aplikacija, poručuje.