Intenzitet i učestalost ekstremnih oborina eksponencijalno rastu s globalnim zagrijavanjem, što znači da periodi s iznimno obilnim kišama, koji mogu rezultirati katastrofalnim poplavama postaju sve češći i intenzivniji kako se planet zagrijava, a posljedice bi mogle biti puno gore nego što smo očekivali, pokazali su rezultati istraživanja znanstvenika Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime (PIK).

Da bi predvidjeli kakve će biti posljedice klimatskih promjena znanstvenici koriste klimatske modele, no pokazalo se da su ti najsuvremeniji klimatski modeli znatno podcijenili u kolikoj se mjeri ekstremne količine oborina povećavaju pod utjecajem globalnog zatopljenja. To znači da bi se ekstremne količine oborina mogle povećavati puno brže nego što to predviđaju klimatski modeli.

“Naše istraživanje ukazuje na to da bi posljedice mogle biti puno gore nego što smo isprva mislili”, kazao je jedan od autora studije, Anders Levermann s Potsdamskog instituta. “Ekstremne kiše bit će jače i češće i društvo se na to mora pripremiti”, dodao je.

“Naša je studija potvrdila da se intenzitet i učestalost ekstremno obilnih oborina eksponencijalno povećavaju s globalnim zatopljenjem”, objašnjava Max Kotz, glavni autor studije objavljene u časopisu Journal of Climate.

U svojem istraživačkom radu znanstvenici su uspoređivali simulacije brojnih klimatskih modela s povijesnim promatranjima promjena. Koristili su se tehnikama koje su im omogućile da filtriraju koje su to promjene povezane s emisijama stakleničkih plinova, a za njih su odgovorni ljudi, a koje nisu.

“Naša studija potvrđuje da se intenzitet i učestalost obilnih kiša eksponencijalno povećavaju sa svakim pojačanjem globalnog zatopljenja”, rekao je Kotz, dodavši kako su analize pokazale da na te promjene najviše utječe porast temperatura, a ne i ostali čimbenici poput vjetrova.

Promjene će najteže pogoditi tropske regije i više geografske širine, poput jugoistočne Azije i sjeverne Kanade.

Fenomen je povezan s činjenicom po kojoj topliji zrak može zadržavati više vodene pare.

Promjene u učestalosti i intenzitetu dnevnih ekstremnih oborina na kopnu mogu utjecati na društvenu dobrobit, ekonomiju i društvenu stabilnost, s obzirom na njihovu povezanost s poplavama, ali i dostupnost podzemnih voda, a to može rezultirati ljudskim žrtvama i znatnim financijskim gubicima.

“Dobra vijest je da nam ovo saznanje olakšava predviđanje budućnosti kada su posrijedi ekstremne oborine”, rekao je Anders Levermann. “No imamo i lošu: bit će još gore nastavimo li poticati globalno zatopljenje emisijama stakleničkih plinova.”