Foto: iStock
Očito je da studiranje za sobom povlači višu razinu stresa, zbog akademskih izazova, preopterećenosti obvezama, usamljenosti, pa i financijskih izdataka i sve to zajedno može pojačati simptome depresije i anksioznosti
povezane vijesti
- Istraživanje razotkrilo: Samo jedan posto Hrvata može si priuštiti janjetinu
- Val studentskih prosvjeda zbog rata u Gazi širi se na Francusku. Blokiran je pristup pariškom sveučilištu
- Policija tuče propalestinske aktiviste na američkim kampusima: U Texasu uhićeno 60 ljudi, koriste suzavac i elektro šokere
Mladi ljudi u engleskom sustavu visokog obrazovanja u većoj su opasnosti iskuse depresiju i anksioznost od svojih vršnjaka koji nisu upisali neki od fakulteta.
Do ovog zaključka došli su znanstvenici s Londonskog sveučilišta (UCL) u novoj studiji objavljenoj ovih dana u znanstvenom časopisu The Lancet.
Istraživači su koristili podatke iz Longitudinalnih studija mladih u Engleskoj. Prvo istraživanje obuhvatilo je 4832 mladih ljudi rođenih 1989.-90., koji su u godinama 2007.-09. imali 18 -19 godina. Druga studija uključila je 6128 sudionika rođenih 1998.-99., koji su bili u dobi od 18-19 godina 2016.-18. U oba istraživanja nešto više od polovice pohađalo je neku visokoškolsku obrazovnu ustanovu.
Pokazalo se da studenti imaju povišenu incidenciju najuobičajenijih mentalnih problema kao što je depresija i anksioznost u odnosu na vršnjake koji ne studiraju. Ova razlika se s godinama smanjuje i nakon 25 godine više nema razlike u učestalosti depresije onih koji su studirali i oni koji nisu.
Znanstvenici su u svom istraživanju pretpostavili da bi rezultati zapravo trebali biti obrnuti. Oni koji studiraju u većem broju dolaze iz obitelji s također visokoobrazovanim roditeljima, što znači u pravilu da imaju više prihode i bolji standard od onih koji ne studiraju.
No, očito je da studiranje za sobom povlači višu razinu stresa, zbog akademskih izazova, preopterećenosti obvezama, usamljenosti, pa i financijskih izdataka i sve to zajedno može pojačati simptome depresije i anksioznosti. Prema istraživanju, karijerni i financijski benefiti koji idu s visokim školovanjem, mogu reducirati rizik razvoja mentalnih problema, ali se to manifestira tek nakon nekoliko godina od stjecanja diplome.
Nalaz engleskih stručnjaka je zanimljiv jer po prvi put pokazuje ovakvu vrstu odstupanja između studenata i onih koji ne upisuju fakultet. Sami su u istraživanju naveli da su proučili dva prije objavljena istraživanja na tu temu. U jednom nije postojalo razlike u incidenciji depresije i anksioznosti između studenata i njihovih vršnjaka koji nisu upisali fakultet, a drugo je pokazalo da je u studenata učestalost pojave ovih problema manji negoli kod onih koji ne studiraju.
