RIJEKA – Izložba »Bez naziva (Arhiv Filodrammatica)« splitskog umjetnika Viktora Popovića, poznatog po »site-specific« instalacijama koje često nastaju u dijalogu s povijesnim i fizičkim kontekstom izložbenog prostora, otvorena je u Filodrammatici, a autor je korištenjem boje dobivene od prašine iz same zgrade u kojoj je izložba postavljena reproducirao arhivske fotografije te zgrade.

Kako je autor uvodno kazao, realizaciji radova za izložbu prethodilo je istraživanje provedeno u Državnom arhivu u Rijeci gdje je pronašao fotografije llarija Carposija koje prikazuju izvorni oblik pročelja i interijera zgrade Filodrammatice koje je kasnije koristio za izgradnju grafičkog dijela izložbe.

– Sam proces izrade grafika započeo je sakupljanjem prašine u prostorima zgrade Filodrammatice od koje sam izradio boju za otiskivanje fotografskih predložaka u tehnici sitotiska. Tako dobiveni monokromni otisci zbog karaktera materijala i procesa izrade imaju vrlo svijetlu gamu, pa svaki otisak izgleda poput »duha« pojedinog predloška što ukazuje na neminovnu razgradnju izvornih ideja i materijalnih ostvarenja protokom vremena. Bavljenje povijesnim kontekstom izložbenog prostora nije novost što se tiče moje umjetničke prakse, pa mi je složena povijest zgrade Filodrammatice i ishabanost njezinih interijera dobro poslužila kao ishodište za izložbu, objašnjava Popović.

Četverodijelna instalacija

Prašinu kao materijal, pojašnjava, prvi put je koristio prošle godine za realizaciju serije radova produciranih za izložbu »Arrival…Departure« u galeriji »A:D Curatorial« u Berlinu, a centralni dio postava riječke izložbe čini četverodijelna instalacija koja se sastoji od predmeta posuđenih iz prostora Filodrammatice ili pak stolica koje stilski datiraju s kraja devetnaestoga stoljeća.

– Ovim predmetima formirao sam četiri nakupine/hrpe kao postamente za četiri obostrana lightboxa koji su za njih privezani gurtnama. Na lightboxovima se nalaze recentne fotografije interijera i detalja zgrade Filodrammatice. Oni pokazuju poglede i detalje svečane dvorane koja je doživjela transformaciju od izvornog oblika u kojoj je nekadašnja pozornica postala gledalište i režija, a prostor gledališta scena. Početni koncept postavio sam u jesen prošle godine, netom nakon poziva iz udruge Drugo more za sudjelovanje u njihovom izložbenom programu, a Rijeku sam posjetio u travnju ove godine, kada sam proveo ranije spomenuto istraživanje. U isto vrijeme napravio sam i spomenutu seriju fotografija, nakon čega sam krenuo s pripremom i produkcijom radova, što je potrajalo do konca ljeta, ističe Popović.

»Lov na prašinu«

Prema riječima Dubravka Matanića iz Drugog mora, umjetnik ih je zamolio da za potrebe ove izložbe po prostoru Filodrammatice prikupe što više prašine koju bi mogao iskoristiti za svoje grafike, a iako je zgrada stara pa bi čovjek pomislio da će prašine biti i više nego dovoljno, njihova spremačica izvrsno održava prostor.

– Zbog »lova na prašinu« morali smo se kretati izvan dohvata ruku spremačice; penjali smo se po pomoćnim stubištima i mostovima visoko iznad nekadašnje pozornice u velikoj dvorani; metlicom smo čistili razne utore i izbočine iznad prozora i vrata u galerijskom prostoru i po hodnicima cijele zgrade. Na kraju smo ipak uspjeli sakupiti popriličnu količinu prašine i doista je zanimljivo vidjeti kako prljavština, koja se možda i desetljećima taložila po zgradi, sada na Popovićevim grafikama nježno ocrtava konture tog istog prostora koji je prije više od jednog stoljeća fotografskim aparatom ovjekovječio Ilario Carposio, kaže Matanić.

Izložba je otvorena do 26. listopada, a može se pogledati od ponedjeljka do petka od 11 do 13 i od 16 do 20 sati te subotom od 16 do 20 sati uz slobodan ulaz.