Znanje

Naslovi za napeta popodneva: Ovi se novi psihološki trileri ne ispuštaju iz ruku do posljednje stranice

Sanda Milinković

Foto/Znanje

Foto/Znanje

Jezoviti "Deveti grob" i "Pretpostavka zla", novi su hitovi od kojih se ne možemo odvojiti.



Znanje predstavlja dva nova psihološka trilera stvorena za napeta ljetna popodneva na plaži ili negdje u hladu: jezoviti Deveti grob skandinavskog pisca Stefana Ahnhema i roman Pretpostavka zla, novi nastavak u seriji koji prati karizmatičnu istražiteljicu Milu Vasquez iz pera Donata Carrisija.


Deveti grob


Deveti grob Stefana Ahnhema (Den nionde graven, 2016.) vraća nas u život inspektora Fabiana Riska, i to šest mjeseci prije događaja opisanih u romanu Žrtva bez lica. Misteriozni nestanak švedskog ministra obrane pokazat će se kao samo jedna karika u nizu serijskih ubojstava i sakaćenja koji naizgled nemaju nikakvu poveznicu.




Inspektor Risk ubrzo će shvatiti da su motivi ovih okrutnosti puno dublji i mračniji od onog što se u prvi mah činilo. Zločin koji nadilazi kontinente, godine i kulture; policajci čiji osobni životi vise o niti, političke spletke i strast samo su neki od motiva koji će vas snažno uvući u ovaj napeti triler.


Stefan Ahnhem dosad je objavio četiri romana iz serije o policijskom inspektoru Fabianu Risku koji su mu donijeli brojne nagrade i odveli ga na sam vrh svjetskih uspješnica: nacionalnu nagradu Crimetime Specsavers Award za njegov književni prvijenac Žrtva bez lica, te MIMI Award za najbolji kriminalistički roman u Njemačkoj za Deveti grob.


Pretpostavka zla/Znanje


Psihološki triler Pretpostavka zla (‘ipotesi del male, 2013.) iz pera Donata Carrisija jezoviti je i sablasni novi roman serije koja prati karizmatičnu istražiteljicu Milu Vasquez. Autorov prvijenac Šaptač, osvojio je nekoliko nagrada i fascinirao ljubitelje mračnih psiholoških trilera, a Pretpostavka zla nas vraća u policijski odjel za nestale osobe, poznatiji pod nazivom Čistilište.


Barem jedanput u životu, svi smo poželjeli nestati. Samo jednog dana išetati iz ureda i zatrti sve svoje tragove. Međutim, za neke to nije samo privlačna sanjarija, nego opsesija koja ih na kraju proguta. Ti ljudi jednostavno iščeznu. Nitko ne zna zašto i nitko ne zna što se s njima
poslije dogodilo, dok na kraju ne potonu u zaborav.


Iskusna istražiteljica Mila Vasquez okružena je njihovim pogledima u policijskom odjelu za nestale osobe koji njezini kolege nazivaju Čistilištem. Nestali su za nju živi i stvarni jer ona dobro poznaje igru s mračnim sjenkama i neumoljivi zov tame. Možda je baš zbog toga Mila najbolja u svom poslu: pronalazi one koje je svijet otpisao.


Kada je šef policije pozove da preuzme zagonetan slučaj Rogera Valina, njezin je prvi instinkt da odbije, jer zarekla se da više nikada neće kročiti na mjesto zločina. Upravo će Roger, samozatajni knjigovođa koji je iznenada nestao prije sedamnaest godina, izroniti iz mraka i vratiti Milu u samo srce njezinih najgorih noćnih mora…


Carrisijevo pisanje istodobno je poetično i zastrašujuće, a čitatelj doslovno osjeća kako se nad njim nadvija zloslutna prijetnja nad kojom nema nikakvu kontrolu.


Romani Deveti grob (u prijevodu Edina Badića) i Pretpostavka zla (u prijevodu Deana Trdaka) dostupni su u knjižarama i na webshopu znanje.hr.