Kultivacija

Pohvala knjižnicama

Kim Cuculić

U novom izvješću Europske unije, stručne skupine Otvorena metoda koordinacije, prepoznati su uspjesi hrvatske kulturne politike poticanja čitanja i razvoja čitateljske publike



Kako javlja Ministarstvo kulture i medija, u novom izvješću Europske unije, stručne skupine Otvorena metoda koordinacije, prepoznati su uspjesi hrvatske kulturne politike poticanja čitanja i razvoja čitateljske publike.


U izvješću je navedeno kako je diljem Europe od 2012. godine zatvoreno oko 3.000 knjižnica, a Hrvatska se nalazi u elitnom krugu od samo četiri europske zemlje, uz Francusku, Portugal i Sloveniju, koje su u istom razdoblju zabilježile hvalevrijedan porast ukupnog broja knjižnica. Mjesec hrvatske knjige, Knjižnica Dalmatina i nacionalna kampanja »I ja želim čitati!« istaknuti su kao najbolji primjeri europske knjižnične prakse.


Novo europsko izvješće stručne skupine pod nazivom »Izgradnja mostova: jačanje višestrukih uloga knjižnica kao vrata i prijenosnika kulturnih djela, vještina i europskih vrijednosti« ističe knjižnice kao vitalnu javnu infrastrukturu.




One izravno odgovaraju na deset ključnih društvenih izazova – od suzbijanja pada pismenosti, premošćivanja digitalnog jaza, jačanja otpornosti demokracije, do poticanja cjeloživotnog učenja, medijske pismenosti i kriznog planiranja.


Knjižnice danas djeluju kroz četiri moderne metafore, transformirajući se u mjesto dijeljenja znanja, laboratorij za kreiranje i inoviranje, utočište i informacijsko-komunikacijsko središte zajednice.


U tom kontekstu, Europska unija u svojim najnovijim dokumentima intenzivno mapira i ističe uspješne nacionalne i regionalne prakse koje povezuju lokalnu zajednicu, kulturni razvoj i održivo društvo.


Ministarstvo kulture i medija ima stratešku i pokretačku ulogu u dugoročnom razvoju i stabilnosti takvih kulturnih politika na nacionalnoj razini. Upravo na poticaj Ministarstva kulture i medija, Knjižnice grada Zagreba preuzele su organizaciju Mjeseca hrvatske knjige, koji se tradicionalno održava od 15. listopada do 15. studenoga zadnjih tridesetak godina.


Ta je manifestacija prerasla u najvažniji kulturni događaj posvećen knjizi u Hrvatskoj s više od 2.000 programa koji se istovremeno provode diljem zemlje, a Europska unija prepoznala ju je kao iznimno uspješan model za promicanje pismenosti i kulture čitanja. Hrvatska se u ovom važnom europskom dokumentu ističe i kroz druge iznimne primjere dobre prakse koji potvrđuju njezinu lidersku poziciju u transformaciji knjižničnog sektora.


U sklopu europskih napora za osiguravanje pristupa kulturi i promicanje bogatog, raznolikog kulturnog ekosustava, izvješće posebno ističe Knjižnicu Dalmatina, specijalizirani poetsko-glazbeni odjel Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, koji čuva spomen-sobu Ljube Stipišića Delmate i kućnu biblioteku Jakše Fiamenga.


U domeni poticanja društvene kohezije i izgradnje uključivih zajednica, kao vrhunski europski primjer prepoznata je nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom »I ja želim čitati!« koju provodi Hrvatsko knjižničarsko društvo.


Istaknuto je i da hrvatska Vlada u posljednjih deset godina poduzima velika infrastrukturna ulaganja u obnavljanje i izgradnju knjižničarske infrastrukture korištenjem nacionalnih i EU izvora financiranja, što je posebnost u odnosu na druge europske zemlje.


To jasno pokazuje kako hrvatski model uspješno utjelovljuje viziju hibridne knjižnice budućnosti, osiguravajući stabilan zakonodavni, infrastrukturni i financijski okvir koji kulturu, pismenost i informacije čini trajno dostupnima svakom građaninu.


U okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali i dvaju poziva Čitanjem do uključivog društva, Ministarstvo je dosad financiralo nabavu 30 bibliobusa i bibliokombija te 2 bibliokombija iz nacionalnih sredstava temeljem Nacionalnog plana razvoja pokretnih knjižnica u iznosu od 12,7 milijuna eura.


Uz bibliobuse i bibliokombije financira se i provedba programa narodnih knjižnica namijenjenih pripadnicima ranjivih skupina u svrhu poticanja čitanja i razvoja čitalačke pismenosti.


U izradi dokumenta stručne skupine Europske unije sudjelovale su i članice OMK-a iz Republike Hrvatske Ivona Despot (Ministarstvo kulture i medija RH) i Dorja Mučnjak (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu).