iStock
U zemljama OECD-a svaki peti 15-godišnjak postiže slabe rezultate u prirodoslovlju, matematici i čitanju, što je pogoršanje u odnosu na 16 posto takvih učenika u 2022. godini
povezane vijesti
Učenici u zemljama OECD-a sve su lošiji u matematici, čitanju i prirodoslovlju, a u 2025. svojim su rezultatima na PISA testu dosegnuli najniži zabilježeni prosjek otkako se PISA istraživanja provode. U zemljama OECD-a svaki peti 15-godišnjak postiže slabe rezultate u prirodoslovlju, matematici i čitanju, što je pogoršanje u odnosu na 16 posto takvih učenika u 2022. godini.
U istraživanju PISA 2025. sudjelovalo je 760.000 učenika iz 91 zemlje, s težištem na prirodoslovlju. Prosječni rezultati u čitanju u zemljama OECD-a pali su za 28 bodova između 2015. i 2025., a rezultati iz matematike za 22 boda. Učenici iz zemalja koje nisu članice OECD-a bilježe pad u čitanju za 16 bodova, a iz matematike za osam bodova. U zemljama OECD-a, učenici iz povoljnijeg društveno-ekonomskog okruženja postigli su 85 bodova više u prirodoslovlju od učenika iz siromašnijeg okruženja. Razlika se smanjila između 2022. i 2025., no uglavnom zato što su učenici iz povoljnijeg okruženja postigli slabije rezultate, a ne zbog napretka učenika iz nepovoljnijeg okruženja. „Rezultati PISA-e 2025. pokazuju da je hitno potrebno zaustaviti pad postignuća učenika. Najuspješniji obrazovni sustavi usredotočuju se na manji broj područja koja obrađuju temeljitije, ulažu u nastavnike, uključuju roditelje te pružaju ciljanu podršku učenicima i školama kojima je ona najpotrebnija, ocjenjuje glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.
– Tehnologija i umjetna inteligencija mogu unaprijediti učenje i pomoći u pripremi mladih za budućnost, ali samo ako se koriste svrhovito, a ne kao zamjena za pažnju, trud i razumijevanje, dodaje.
PISA 2025. pokazuje da se umjetna inteligencija i digitalni alati trebaju koristiti oprezno i umjereno. Učenici koji su u većoj mjeri koristili pomoć umjetne inteligencije, u pravilu su zaostajali za kolegama. Procjenjuje se da su ih učenici koji ne koriste pomoć AI alata u prosjeku prestigli za oko 20 bodova, te su postigli rezultat koji odgovara godini obrazovanja više od takvih kolega. Četvrtina učenika posvjedočila je da su ih ometali digitalni uređaji razrednih kolega na većini sati prirodoslovlja te su zbog toga imali slabije rezultate, bili manje angažirani u učenju i osjećali se manje povezani sa svojom školom. Međutim, učenici koji su koristili umjetnu inteligenciju kako bi im pomogla u učenju i koji znaju procijeniti kvalitetu informacija generiranih umjetnom inteligencijom obično su postizali bolje rezultate od ostalih.
