Ukazujući na prilike i prijetnje umjetne inteligencije, Europski parlament izvijestio je o tome da se očekuje da će se zbog primjene umjetne inteligencije ukinuti veliki broj radnih mjesta.

»No umjetna inteligencija također treba stvoriti i poboljšati radna mjesta, obrazovanje i osposobljavanje te će ono imati ključnu ulogu u sprečavanju dugotrajne nezaposlenosti i osiguravanju kvalificirane radne snage«, dodaje se u izvješću.

I dok smo mi mislili da je riječ o nečemu što će se događati u budućnosti, već ovoga tjedna došle su prilično loše vijesti iz Njemačke.

Hina je objavila da je najveća njemačka izdavačka kuća Axel Springer, koja između ostalog izdaje i tabloid Bild, najavila masovna otpuštanja i djelomičnu zamjenu otpuštenih zaposlenika umjetnom inteligencijom.

Ta je najava popraćena sljedećim riječima: »Mi ćemo se morati oprostiti od kolega koji su do sada obavljali funkcije koje u digitalnom svijetu obavljaju procesi umjetne inteligencije.«

I tako nam je budućnost stigla brže nego što smo pretpostavljali. Najavi spomenutih otkaza dodano je i to da bi u redakciji mogla biti ukinuta mnoga radna mjesta koja su povezana s lektoriranjem ili vizualnim dizajnom stranice.

Objašnjeno je da su otkazi i pojačana upotreba umjetne inteligencije povezani sa strategijom potpunog okretanja digitalnom izdanju dnevnika kao što su Bild ili Die Welt i ukidanjem tiskanih izdanja.

Bild je još uvijek s oko 1,1 milijun tiskanih primjeraka najtiražniji njemački dnevni list, no posljednjih godina je tiraža bila u stalnom padu.

Još 2013. Bild je prodavao dvostruko više tiskanih primjeraka nego danas. Sve su to zabrinjavajući podaci koji navode na razmišljanje ne samo o budućnosti, nego i o sadašnjosti novinarstva.

Tako u tekstu naslovljenom »Novinari i umjetna inteligencija: Smrtni neprijatelji, saveznici ili nešto treće?« Miroslav Wranka (dznap.hr) navodi da bi prema procjenama analitičke kuće McKinsey umjetna inteligencija mogla u nadolazećim godinama automatizirati oko 15 posto posla novinara izvjestitelja i devet posto uredničkog posla.

»Riječ je o procesu koji se već počeo odvijati i koji grabi sve većim koracima naprijed pred našim očima. Umjetnu inteligenciju koristi se ne samo kao alat za prikupljanje i obradu podataka ili distribuciju gotovih članaka i drugih novinskih oblika novinarskog izražavanja, već i u pripremanju sadržaja…

Nicholas Diakopoulos, autor knjige »Automating the News: How Algorithms are Rewriting the Media«, očekuje kako će prihvaćanje novih tehnologija rezultirati novim načinima novinarskog rada.

Kao primjer navodi agenciju Associated Press, koja je još 2017. godine uvela tehnologije strojnog vida kombinirane s umjetnom inteligencijom kako bi olakšala označavanje tisuća novih fotografija koje joj pristižu svaki dan.

Sustav može odrediti tko ili što je na fotografiji, kao i prikazuje li fotografija nasilan čin, između ostalog. Ljudi su i dalje uključeni u proces, ali je zamoran i repetitivan dio posla prebačen na strojeve…

Još 2015. godine u Norveškoj novinskoj agenciji počeli su razvijati projekt automatskog generiranja vijesti vezanih za nogomet, koji je zaživio godinu dana kasnije.

U suradnji sa stručnjacima za umjetnu inteligenciju skupina novinara savladala je potrebne nove vještine i obučila softver kako bi mogao donositi ispravne odluke u svim fazama rada.

Taj je proces izrodio niz novih prijedloga za automatizaciju novinarskog posla, u rasponu od jednostavnih vijesti poput vremenske prognoze i cijena robe široke potrošnje do ambicioznog plana za potpuno automatiziranog sustava za praćenje lokalnih izbora u Norveškoj.

Automatizirani servisi i dalje su bili pod nadzorom novinara. Pokazali su se točnima u 99 posto slučajeva. U situacijama u kojima algoritam nije mogao predvidjeti ishod – primjerice, utakmica je otkazana zbog incidenta – softver je programiran tako da ne napiše ništa«, navodi Wranka.

Premalo je ovdje prostora za elaboraciju, no možemo se dotaknuti pitanja otpuštanja lektora u redakcijama. Može li umjetna inteligencija zamijeniti lektore i lektorice u novinama i drugim medijima?

Bojim se da ne može i da uz pomoć UI-ja srljamo prema nepismenosti. Slično vrijedi i za druge struke. Ili idemo prema svijetu – bez ljudi.