Politika i novinari

Trumpov rat s medijima. Je li američki scenarij moguć i u Hrvatskoj?

Bernard Karakaš

AFP

AFP

Za bilo kakve veće akcije bojkota uvijek se trebaju usuglasiti ne samo novinari već i urednici i vlasnici samih medija, kaže Macan



Kao da nema dovoljno neprijatelja, američki predsjednik Donald Trump otvorio si je upravo još jednu bojišnicu. I to medijsku. Nakon dugogodišnjeg prozivanja i vrijeđanja svakog novinara i medijske kuće koja mu nije izvještavala »niz dlaku« i hvalospjevima opisivala svaki njegov potez, Trump je sada povukao potez bez presedana. Zabranio je novinarima CNN-a, Politica i MS Now-a izvještavanje iz Bijele kuće i naložio izbacivanje njihovih novinara.


Trump TV


Ipak, nakon svih prozivanja »posrnulog New York Timesa« ili »fake news CNN-a«, ovo je očito bila kap koja je prelila čašu. Sve novinske kuće akreditirane pri uredu za medije Bijele kuće, odnosno svi dopisnici koji rade iz sjedišta američke administracije odlučili su bojkotirati Trumpa dok ne povuče svoju odluku o protjerivanju i zabrani rada njihovih kolega. Koliko je situacija oštra pokazuje i podatak da se bojkotu pridružio i Trumpu omiljeni Fox News kojeg američki predsjednik smatra jednim od rijetkih »prijateljskih medija«.


Prvi učinak bojkota vidio se već u ponedjeljak. Trump je predstavljao medijima i javnosti novi helidrom na travnjaku Bijele kuće, no tamo novinara više nije bilo. Jedinu je snimku emitirala služba za odnose s javnošću Bijele kuće, no to je bila situacija kao u lošem braku. Ima slike, nema tona. Odnosno, videoslika se vidjela, čuo se i ton, ali ne i ono što je Trump govorio. Na snimci koja je emitirana čuo se samo zvuk rotora helikoptera Marine One koji je u potpunosti prekrio sve zvukove, uključujući i ono što je Trump govorio. Naime, služba za odnose s javnošću nije tehnički opremljena, odnosno ne posjeduje mikrofone kakvi se koriste za snimanje ovakvih događaja. Zvuk se inače koristi s mikrofona TV poola, odnosno mikrofona kojeg koriste televizijski novinari. Kojih u tome trenutku nije bilo.




Samo nekoliko sati kasnije, Bijela kuća je objavila da pokreće Trump TV, 24-satni prijenos uživo iz Bijele kuće na kojemu će se javnost moći informirati o svim novostima iz administracije. U isto vrijeme, novinske kuće protiv Trumpa i administracije pokreću sudski postupak zbog kršenja Prvog amandmana Ustava SAD-a koji jamči slobodu govora i poručuju da se u Bijelu kuću vraćaju tek kada budu svi zajedno, uključujući i kolege koje je Trump iz svojeg hira protjerao. Ili svi, ili nitko.


Domaće, a svjetsko


Nije Trump jedini američki predsjednik koji se sukobljavao s novinarima. Nixon je s dopisnicima iz Bijele kuće bio vrlo neugodan, posebice nakon izbijanja Watergatea. Obama je 2011. prijetio San Francisco Chronicleu da će ga izbaciti iz novinarskog zbora Bijele kuće. No Trump je sukob s novinarima digao na novu razinu.


Uostalom, nije to odlika samo američkih političara. I u Hrvatskoj su novinari podnijeli svoj dio udaraca koje su primali sa svih strana. I to od svih stranaka, bilo lijevih bilo desnih, bilo pozicije ili opozicije. Premijer Plenković je 2024. nakon pitanja novinarke jedne televizije o izboru glavnog državnog odvjetnika prozvao njezinu medijsku kuću da u Hrvatskoj radi poluilegalno, bez stvarne koncesije. Predsjednik Milanović je godinu kasnije jednog drugog novinara nazvao pokvarenim dvorskim piscem samo zato što mu se nije sviđalo njegovo pisanje. Primjera je bezbroj, no svakako je neslavni rekorder bio Zdravko Mamić koji je na konferenciji novinare nazivao gadovima i bandom.


– U Hrvatskoj se, baš kao i sada u SAD-u događalo da se novinari solidariziraju jedni s drugima, ali za bilo kakve veće akcije bojkota uvijek se trebaju usuglasiti ne samo novinari već i urednici i vlasnici samih medija. No ovdje je, s Trumpom, nešto drugo na stvari. Nije pitanje vrijeđanja, to je stvar njegove osobne kulture. Ovdje je pitanje slobode govora. Trump je napravio krive poteze, i čini krive poteze, ali to on ne želi čuti i pročitati, a tako nešto u Hrvatskoj se još ipak nije događalo. Nitko nije blokirao i izbacivao medije jer se nekom političaru nije svidjelo što je o sebi pročitao, kaže za naš list komunikacijski stručnjak Krešimir Macan.


Po vrlo sličnom modelu, Trumpov problem više nisu samo CNN, Politico, MS Now. Problem nije ni tehničke prirode hoće li Bijela kuća nabaviti mikrofone ili neće. Problem je nešto drugo. Donald Trump je godinama vrlo jasno pokazivao da mu sukobi s medijima ne smetaju. No tek će se sada pokazati koliko mu smeta kada mediji odluče da više u tom sukobu neće sudjelovati prema pravilima koja on kreira.


Uspješan prosvjed protiv političke kontrole


Hrvatska ipak poznaje trenutak kada je sukob vlasti s jednim medijem prerastao u znatno šire pitanje od same slobode medija. Kada je 1996. Radio 101 ostao bez koncesije, na zagrebački Trg bana Jelačića izašlo je više od 120.000 ljudi. Nisu svi bili slušatelji Stojedinice. Prosvjed je prerastao u nešto veće, prerastao je u demonstraciju protiv političke kontrole medija. I to uspješan prosvjed. Stojedinici je vraćena koncesija i nastavila je s emitiranjem još gotovo 25 godina. Dok se nije ugasila, ali zbog neprofitabilnosti, a ne zbog političkog pritiska.