ZAGREB – Kad poznati i priznati psihijatar kao što je Veljko Đorđević odluči napisati ljubavni roman, onda to mora izgledati baš ovako. Naime, »Sante leda« su inteligentno složen tekst u kojem autor kroz priču o po svemu pravoj sudbinskoj ljubavi uspješno prenosi i niz na bogatom znanju svoje struke utemeljenih poruka, savjeta i ideja pa se ovaj roman nedvojbeno jednim svojim dijelom dotiče i literature za samopomoć. No, budući da je to realizirano kroz zanimljivu ljubavnu priču, svakako je životnije i uvjerljivije od brojnih self-help priručnika, a da o zanimljivosti i ne govorimo.

Osijek kao pozornica radnje

Pozornica radnje je Osijek u koji, u svojim poznim pedesetima, na jednotjedni odmor od svega dolazi čuveni i priznati svjetski slikar, podrijetlom Osječanin koji se zasitio slikanja i posljednje četiri godne ništa nije naslikao te u posjetu zavičaju namjerava pronaći ili neke nove inspiracije, ili barem smirenje. Već prvog dana boravka on u hotelskom baru sretne dobrih dvadesetak godina mlađu uglednu osječku liječnicu, a taj susret za oboje je poput udara meteora. I on i ona osjete iznimnu i neobjašnjivu erotsku privlačnost, završe u njegovoj sobi te u sljedećih pet-šest dana ponove to još nekoliko puta, svaki put sa sve snažnijim i intenzivnijim emocijama te, naravno, velikim količinama seksa. Kraj tog prvog susreta je takav da bi ona, iako je on i dalje strašno privlači, najradije sve prekinula jer je, smatra, u sretnom braku. On pak, budući da je cijeli život živio intenzivno i za sadašnjost, itekako bi rado nastavio vezu, ali je svjestan svih ograničenja pa odlazi uvažavajući i mogućnost da se nikada više neće vidjeti.

Sudbonosan susret

No, ono što ni on ni ona u tom trenutku ne znaju je da je njihov susret bio sudbonosan i da će im iz temelja promijeniti život. Tako se on baš zahvaljujući toj strasti koju je doživio s njom vraća slikanju i stvara novi veliki likovni erotski ciklus koji će uskoro oduševiti sve i vratiti ga u središte pažnje. Kod nje su pak promjene još veće jer se ona počinje preispitivati o smislu svog dosadašnjeg života te, posebno, braka za koji je smatrala da je sretan i savršen. Sada počinje shvaćati kako to baš i nije tako te kako je zapala u kolotečinu u kojoj više nema pravih emocija i sreće jer se sve pretvorilo u dosadu i ispunjavanje bračnih i obiteljskih obveza. Oboje nakon tih promišljanja teže promjenama i drugačijem načinu života pri čemu žude jedno za drugim, ali će put do njihova novog i konačnog spajanja i stapanja ipak morati pričekati jer okove starog života – pogotovo njoj – nije tako lako raskinuti.

Psihološka analiza

Okviri spomenute priče pružaju Đorđeviću obilje mogućnosti za psihološku analizu likova te poruke i savjete vezane uz određene životne situacije i stanja. Tako je u liku Ane oživljen klasičan pojedinac u potpunosti predan poslu i struci što je, u stvari, izlika za bijeg od obiteljskih i sličnih obveza. Iz njenog je lika očita nužnost otvaranja prema svijetu jer ona, usprkos savršenoj karijeri i naizgled divnom braku, u stvari pati od usamljenosti što je česta, možda i najraširenija »bolest« današnjice. Upravo stoga kroz monologe i dijaloge svojih likova Đorđević naglašava potrebu razvoja emocionalne strane ljudske ličnosti jer bez nje, u osnovi, nema ni sreće ni zadovoljstva. No, da bi se to dogodilo nužno je da svaka osoba sama učini korak ka otvaranju i rušenju zidova, poručuje Đorđević kroz riječi svojih likova rečenicom: »Nije ti se ništa dogodilo, jer nisi dopuštala da ti se dogodi.«

Naravno, roman je prepun i drugih brojnih savjeta, poruka i analiza vezanih uz najrazličitije teme, od smisla života, ljubavi, braka, bračne i ljubavne nevjere pa do iskrenosti prema samome sebi. Sve to realizirano je kroz jednostavno i tečno pripovijedanje tijekom kojega kroz prisjećanje likova saznajemo i pojedinosti o njihovoj prošlosti, a u činjenici da imena glavnih likova – on je Ivan, ona Ana – saznajemo tek u njihovoj e-mail korespodenciji na samom kraju romana, lako je prepoznati nakanu autora da simbolički poruči kako su oni, u stvari, svi mi.
Veljko Đorđević ugledni je hrvatski psihijatar koji je daleko nadišao granice svoje struke pa se iskazao i kao književnik, odnosno autor brojnih stručnih knjiga te suradnik u emisijama TV i radijskih programa vezanih uz psihologiju i život suvremenog čovjeka.