"Šuma iza grada"

U novoj knjizi Zorana Krušvara suvremeni partizani se neobičnim nizom događaja pojavljuju u okolici Rijeke

Katarina Bošnjak

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Priče smještene u Rijeku i šume oko grada tematski se tiču egzistencijalnih problema likova, uglavnom se vežu uz rad i uvjete na radnom mjestu



U Središnjem odjelu Filodrammatica Gradske knjižnice Rijeka predstavljena je knjiga „Šuma iza grada“ Zorana Krušvara. Knjigu su uz autora predstavili i urednik Enver Krivac te Dunja Matić Benčić, a riječ je o zbirci priča koje se povremeno dodiruju i isprepliću, stvarajući tako krivudavu narativnu stazu kroz rubne prostore grada i šume koje ga okružuju.



Knjiga bi se tako mogla svrstati u žanr spekulativne fikcije koja je lokalno obojena kroz pojave Rječine, Učke, dizalica i EPK, a također varira od strave do komedije, koketirajući sa stvarnosnom prozom i fantasyjem.




Tako je jedna od glavnih tema koja povezuje sve priče zapravo pitanje egzistencijalne ugroženosti i nepovoljnih socio-ekonomskih okolnosti, a Krušvarova ljubav prema fantasy žanru istaknula se kroz pojave zombija, vještica i drugih nadnaravnih bića i situacija.



Središnju nit ipak čine suvremeni partizani koji su se neobičnim nizom događaja pojavili u okolici Rijeke.


– Kad ljudi naiđu na te neke jako teške egzistencijalne probleme, u početku se dogodi da ih je vrlo teško ili nemoguće riješiti konvencionalnim sredstvom, i onda tu moraju doći zombiji i vještice, jer drukčije ne ide.



To se uklapa i u konstrukciju mita ili priče, jer to su likovi koji se suočavaju s nekim izazovima u svom okruženju i onda odu na putovanje kroz šumu gdje nailaze na brojna nadnaravna bića i aktere uz pomoću kojih rješavaju svoje probleme – objasnio je.



Priče u knjizi su nastajale u različitim trenutcima kroz 14 godina, koliko su stare one najstarije priče, a Krušvar je išao za time da u knjigu stavi priče koje si međusobno odgovaraju tematski i sadržajno, i tako su onda unutra završile priče koje su pisane u različitim vremenima, ali su povezane motivima.



– Na nekim pričama je trebalo puno raditi, na primjer kada sam čitao tu najstariju sam se zgrozio time kako je napisana, kakve su to kičaste rečenice i koliko u njima ima nepotrebnih epiteta.


Godine 2020. sam također napisao neki broj priča, jer kada je bio lockdown su svi sjedili doma i pisali priče ili pekli kruh i to, i na koncu kada smo imali složenu knjigu i vidjeli da još nešto fali je nastala još jedna priča koja je zaokružila sve.



Izabrali smo one koje se vremenski i prostorno događaju u Rijeci i šumama oko grada, a koje se tematski tiču egzistencijalnih problema likova, uglavnom vežu uz rad i uvjete na radnom mjestu – objasnio je autor, dodavši kako je za urednika odabrao Krivca upravo iz razloga što je odličan pisac, ali i jer je najjači u poljima u kojima je on sam najslabiji.



Zoran Krušvar rođen je 1977. godine u Rijeci. Ranije se bavio marketingom, novinarstvom i organizacijom projekata u kulturi, dok se u novije vrijeme okreće pisanju softvera. Već dvadesetak godina objavljuje priče po raznim časopisima i zajedničkim zbirkama, a ovo mu je deseta samostalna knjiga.