»Why Humans Fight«

Što motivira ljude da budu nasilni jedni prema drugima? U Rijeci predstavljena knjiga Siniše Maleševića

Katarina Bošnjak

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

Knjiga pokušava istražiti motivaciju ljudi za nasiljem na temelju različitih znanosti od biologije i psihologije do neuroznanosti



RIJEKA – U sklopu obilježavanja 50. obljetnice djelovanja Sveučilišta u Rijeci, Centar za studije mira i konflikata u Rijeci je u prostoru Akvarija na Kampusu ugostio prof. dr. sc. Sinišu Maleševića, koji je predstavio svoju najnoviju knjigu »Why Humans Fight: The Social Dynamics of Close-Range Violence« u izdanju Cambridge University Pressa.


Profesor Malešević jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka iz područja istraživanja rata, nasilja, etniciteta i nacionalizma. Redoviti je profesor sociologije i predstojnik Odsjeka za sociologiju University Collegea u Dublinu te viši znanstveni suradnik u Nacionalnom konzervatoriju umjetnosti i obrta u Parizu, a autor je brojnih knjiga koje su prevedene na trinaest jezika.


Njegova najnovija knjiga traži odgovor na pitanje što motivira ljude da budu nasilni prema drugima u kontekstu različitih oblika sukoba te se osim na ratove i revolucije osvrće i na kriminalne organizacije. Malešević je u samom uvodu u predavanje natuknuo kako je primjetno da karteli u primjerice, Kolumbiji, vrlo slično funkcioniraju paravojnim i vojnim organizacijama. Prvi dio knjige pokušava istražiti motivaciju ljudi za nasiljem na temelju različitih znanosti od biologije, psihologije i neuroznanosti kroz kritičku analizu dosadašnjeg znanja.


Razgovori s vojnicima




– Ono što su društveni znanstvenici i ranije argumentirali je da su ljudi puno plastičniji kao bića jer biologija ne determinira naše ponašanje, tu čak cijelo područje kritičke neuroznanosti pokazuje da se mozak mijenja u odnosu na kontekst u kojemu se nalazi, objasnio je Malešević dodavši kako se u obzir uzimaju brojni aspekti koji mogu objašnjavati nasilje, a ne isključuju se ni kulturna ni ekonomska objašnjenja.


Drugi dio knjige sadrži intervjue koje je Malešević radio s bivšim vojnicima, pripadnicima hrvatske vojske i vojske Republike Srpske, kao i s bivšim pripadnicima Irske republikanske vojske. Analizirane su njihove emocionalne reakcije i društveni kontekst, a dotiče se i pitanja zašto su neki ljudi spremni ubijati, a neki nisu. Na samom predavanju Malešević se najviše fokusirao na šesto poglavlje, u kojemu govori o društvenoj dinamici organiziranog nasilja, kao i o mehanizmima nenasilja za koje se naposljetku zaključilo da je aktivno, a ne pasivno stanje, odnosno nenasilje se mora održavati.


Okrugli stol


Nakon predstavljanja knjige održan je okrugli stol pod nazivom »Zašto se ljudi (ne) bore: (de)normalizacija ratnog nasilja u društvu, nekad i danas«. Uz Maleševića u okruglom stolu sudjelovali su novinar i publicist Viktor Ivančić te dr. sc. Valentina Otmačić, dok je razgovor moderirao dr. sc. Nebojša Zelič iz Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci.


Valentina Otmačić u svome se znanstvenom radu bavila multietničkim zajednicama koje se nakon rata nisu etnički podijelile, a kao primjere je navela Gorski kotar i grad Tuzlu. Ono što je istaknula jeste da su dolaskom rata svi identiteti koji čine osobu na neki način obrisani, dok su ostali samo etnički identiteti, dok se primjerice u Tuzli govori o građanskom, a ne etničkom identitetu, kao i u Gorskom kotaru gdje ljudi nerijetko govore »mi Gorani«.


Viktor Ivančić govorio je o organiziranim nasiljima u ratu te kazao kako smatra da se veći dio zločina događa kao posljedica poslušnosti, a prisjećao se i Splita koji je prije rata bio puno drukčiji, dok je sada de facto najviše nacionalistički okrenut grad u Hrvatskoj.