Igor Brajdić umirovljeni je profesor na nekadašnjem Hotelijerskom fakultetu u Iki, no to za ovu priču gotovo i nije važno; važnija je njegova cjeloživotna fascinacija »Indijancima«, odnosno američkim starosjediocima.

Tu je fascinaciju Brajdić ispoljio u dvama putovanjima u SAD, s kojih je donio opsežan zapis koji je u luksuzna dva toma objavila Naklada Kvarner pod naslovom »Putovanje u duhovni i svakidašnji svijet Indijanaca Lakota Siouxa – putopis i dnevnik jednog samozvanog Indijanca«.

O knjigama su na jučerašnjem predstavljanju u Hotelu Continental uz autora govorili još i urednik Josip Krajač te direktor Naklade Kvarner Franjo Butorac.

300 originalnih fotografija

Butorac je pojasnio da je autoru, nakon što mu je ovaj došao s prijedlogom o objavi njegovih zapisa, rekao da to u doba silnih drugih današnjih vizualnih kanala za takve oblike sadržaja nema previše smisla, no na kraju ga je ipak razoružala autorova upornost i ogromna ljubav prema temi. Rezultat je na kraju opsežna dvotomna knjiga u kojoj se osim autorovih verbalnih zapažanja nalazi 300-tinjak autorovih originalnih fotografija.

– Dugo u hrvatskoj publicistici nije bilo nečeg ovakvog – rekao je Butorac, napomenuvši da je važan razlog za objavljivanje ove knjige bila i njena aktualnost, odnosno mogućnost poistovjećivanja dugogodišnje opresije prema američkim starosjediocima s bilo kojom drugom današnjom.

Presjek postkolumbovskog vremena

Prema uredniku Krajaču knjiga je presjek postkolumbovskog vremena, verbalizirani susret dviju civilizacija, od kojih je starosjedilačka u gubitku.

– Knjiga prikazuje te političke i društvene zavrzlame i ima izrazitu edukativnu vrijednost, a posebno je iskristaliziran duhovni svijet Indijanaca – rekao je Krajač, zaključivši da se iz knjige iščitava golema empatija koju autor gaji prema »Indijancima«.
Autor je ispričao nekoliko anegdota s putovanja po SAD-u, gdje je posjetio rezervate starosjedilaca, ali i njima važna druga mjesta, i pojasnio neke aspekte knjige, rekavši da je redovito vodio dnevnik pokušavši u njemu ispoljiti svoj doživljaj cijele priče, koja je na njega duboko i trajno utjecala. Kao ateist, odnosno nevjernik, kakvim se predstavio, Krajač je doživio i neka duboka duhovna iskustva, o kojima je govorio razigrano i opušteno.

Lakota u popisu birača

Pokušali smo autora malo isprovocirati konstatacijom da ne može biti »Indijanac« ako kao takav nije zaveden u popisu birača. E pa onda nas je iznenadio, potvrdivši upravo to. Ispričao nam je potom priču o tome kako je popisivaču rekao da je Lakota, što je ispravna oznaka za pripadnika plemena koje pogrešno nazivamo Siouxi, i popisivač je njegovu tvrdnju, nakon opetovanog inzistiranja, takvom i zabilježio u službenom popisu.